CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Nobelova nagrada 2011 – fizika

Nobelova nagrada 2011 - fizika 1

14 milijardi godina širenja svemira

Dobitnici Nobelove nagrade za 2011 godinu za fiziku su trojica astrofizičara iz Amerike: Saul Perlmutter (Lawrence Berkeley National Laboratory and University of California, Berkeley, CA, USA), Brian P. Schmidt (Australian National University, Weston Creek, Australia) i Adam G. Riess (Johns Hopkins University and Space Telescope Science Institute, Baltimore, MD, USA).

Trojica naučnika dobila su Nobelovu nagradu za fiziku za otkriće ubrzanog širenja svemira na osnovu posmatranja supernova. Jednu polovinu nagrade dobio je  Saul Perlmutter a drugu polovinu dele Brian P. Schmidt i Adam G. Riess.

Od nastanka ljudske civilizacije čovek je težio da upozna svet u kome živi, da sazna kako je “svet” nastao i koja je budućnost svega što ga okružuje. Tokom vekova menjale su se slike sveta. Krenulo je od Zemlje – ploče koju nose slonovi i kornjače, Zemlje koja je u centru svemira i oko koje kruže Mesec, planete, Sunce i druge zvezde. Evolucija opisa svemira u kome živimo bila je spora ali tokom XX veka razumevanje svemira u kome živimo polako je prevazilazilo oblast filozofije i postajalo je deo fizike i astrofizike. Više to nije bila samo priča već nešto što može da se posmatra i meri.

Do početka XX veka i Ajnštajnove opšte teorije relativnosti (1916. godina) verovalo se da je svemir stalan i nepromenljiv. Jednačine za gravitaciju opšte teorije relativnosti davale su drugačije rešenje – svemir koji ne miruje već se stalno menja. Tvorac ovih jednačina, Albert Ajnštajn, da bi dobijeni model svemira usaglasio sa svojim verovanjem odlučio je da u jednačine uvede tzv. kosmološku konstantu. Ova konstanta imala je zadatak da omogući da jednačine kao rešenje daju statičan i nepromenljiv svemir. Ubrzo je Ajnštajn priznao da je kosmološka konstantna njegova najveća greška.

Aleksandar Fridman (1922. godina) je rešavajući Ajnštajnove jednačine došao do jednačina koje opisuju evoluciju svemira. Rešenja ovih Fridmanovih jednačina dala su tri modela svemira koji se širi na različite načine. Potvrda širenja svemira stigla je nekoliko godina kasnije. Edvin Habl je posmatrajući promenljive zvezde – Cefeide u galaksijama sa Palomar teleskopa nerio njihove brzine na osnovu doplerovog pomaka. Na osnovu izmerenih rezultata postavio je tzv. Hablov zakon (1929. godina). Prema ovom zakonu sve galaksije se od nas udaljavaju brzinom koja je proporcionalna njihovom rastojanju. Bio je ovo posmatrački dokaz Fridmanovih modela i širenja svemira!

Nobelova nagrada 2011 - fizika 2

Mehanizam nastanka supernova tipa Ia

Posle ovog otkrića nastupilo je malo zatišije u kosmologiji koje je, u poslednjoj deceniji XX veka, prekinuto iznenadnim i revolucionarnim otkrićem trojice ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade. Dva tima astrofizičara, jedan koji je vodio Saul Perlmutter od 1988. godine i drugi koji je predvodio Brian Schmidt (od 1994. godine) a Adam Riess igrao glavnu ulogu krenula nezavisno jedan od drugog da preciznije provere i izmere Hablov zakon.

Protekle decenije donele su veliki napredak u razumevanju procesa u evoluciji zvezda a napredak u tehnici (CCD kamere, Nobelova nagrada za fiziku, 2009. godina) omogućio je bolja i preciznija posmatranja još daljih objekata. Rastojanja više nisu merena kao u Hablovo vreme već su korišćenje nove “standardne sveće” – supenove tipa Ia. Ovaj tip supernova nastaje na specifičan način i karakteriše ga veliki i priblično isti apsolutni sjaj eksplozije. Ovakav sjaj eksplozije supernova omogućava merenje velikih rastojanja u svemiru.

Saul Perlmutter, Brian Schmidt i Adam Riess i njihovi timovi, nezavisno jedan od drugog, su posmatrajući sjaj supernova tipa Ia, merenjem njihovog rastojanja i Doplerovog pomaka zaključili da se svemir širi ubrzano! Ovo otkriće stiglo je potpuno neočekivano čak i za same istraživače. Rezultat koji su timovi očekibali, na osnovu modela Velikog praska i Fridmanovih modela bio je svemir koji se širi usporeno, ali rezultati posmatranja i merenja brzina 50 udaljenih supernova dali su suprotne rezultate.  Ovo otkriće iznenadilo je sve i dovelo je do potpuno drugačijeg pogleda na svemir u kome živimo. Skoro vek stara teorija Velikog praska i svemira koji usporava koji se širi morala je da bude dopunjena.

Nobelova nagrada 2011 - fizika 3

Proglašenje dobitnika Nobelove nagrade za fiziku za 2011. godinu

Rezultati su objavljeni u časopisu Science decembra 1998. godine. Na naslovnoj strani nalazila se slika Ajnštajna koji duva veliki balon – svemir. Ubrzano širenje svemira ponovo je u fiziku vratilo Ajnštajnovu kosmološku konstantu, najveću grešku kako je on nazvao. Ideja o kosmološkoj konstanti je vraćena ali njena funkcija bila je suprotna. Ajnštajn je konstantu uveo da bi zaustavio širenje svemira a sada je kosmološka konstanta bila tu da ubrza njegovo širenje. Jedino objašnjenje za ovakve rezultate timova ovogodišnjih laureata Nobelove nagrade je postojanje neke nove, nevidljive i odbojne energije. Ta nevidljiva energija koja pokreće ubrzano širenje svemira nazvana je tamna energija. Ni danas, 13 godina kasnije još uvek niko ne zna šta je tamna energija jedino što znamo je da ona postoji i da je oko 73% ukupne mase svemira izgrađeno od tamne energije.

Rezultati Saul Perlmutter, Brian Schmidt i Adam Riess otkrila su tamnu stranu našeg univerzuma. Posle njihovog otkrića videli smo da poznajemo samo 4-5% mase univerzuma – samo to su atomi i čestice koje mi poznajemo. Sve ostalo igrađeno je od tamne materije (23%) i tamne energije (73%). Nekada jasan i razumljiv svemir ponovo je postao mračan i nepoznat.

Image credits: NobelPrize.org, NASA/ESA, Reuters/VOA.

3 Comments
  1. avatar 04.10.2011.
  2. avatar 18.06.2012.
  3. avatar 04.10.2012.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.