CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Da li je uopšte neko mogao da padne s Marsa?

Da li je uopšte neko mogao da padne s Marsa? 1Svako od nas je makar jednom u svom životu pitao nekog: „Je l si ti pao s Marsa?“ ili je konstatovao „da je neko pao s Marsa.“ Pitanje je da li se uopšte može pasti s Marsa… Jer da bi neko pao s Marsa mora prvo da bude tamo… A da bi neko mogao da bude tamo, onda bi uslovi života morali biti adekvatni sada… ili da su bili nekada… Da li je moguće da je neko nekada pao s Marsa?

U proteklih nekoliko decenija razne svemirske letelice koji su slate u svemir radi ispitivanja Marsa tzv. crvene planete, prikupile su dovoljan i ubedljiv broj dokaza da ova planeta nije oduvek bila suva, hladna, a samim tim i pusta, kao što je to slučaj danas. S toga, postoji sumnja da je na Marsu nekada bilo života…

Osnova za postojanje života su voda i ugljenik. Voda je jedinjenje neophodno za život, a ugljenik je osnova organske materije. Međutim, kako sada stvari stoje, na Marsu je usled velikog zračenja praktično onemogućeno postojanje organskih molekula, tako da čak i ako ih je nekada bilo, vrlo je teško pronaći mesto gde se njihovi ostaci mogu naći, a naročito jer i prilikom nastanka stena dolazi do uništavanja ugljenika…

Da li je uopšte neko mogao da padne s Marsa? 2

Curiosity i njegovih 17 kamera

Imajući sve ovo u vidu, početak i izazov istraživanja Marsa trebalo bi da bude pronalazak sredine koja bi mogla biti pogodna za život i u kojoj bi mogao da se sačuva ugljenik. Fosilizovani ostaci jednoćelijskih mikroorganizama pronađenih 1958. godine na Zemlji u unutrašnjosti jedne vrste silikatne stene koja podseća na staklo, pružili su do sada najstarije dokaze o postojanju života na Zemlji od pre 3,5 milijardi godina. Ova činjenica je navela na sumnju da možda takva stena postoji i na Marsu.

Avgusta ove godine na Mars je sleteo rover Curiosity (Radoznalost). Naučnici su odlučili da mesto na kome će rover Curiosity izvršiti svoja istraživanja bude planina Sharp, i to unutrašnjost kratera Gejl, jer se pretpostavlja da je ova planina možda ostatak starog jezerskog korita, i da je voda, ako je postojala, oticala na dno jezerskog basena i da samim tim ovo mesto predstavlja područje na Marsu gde je nekada možda postojao život. S toga, naučnici se nadaju da će najstariji slojevi planine Sharp možda pokazati da je život na Marsu nastao pre života na Zemlji, kada je ova planeta bila vlažna i topla.

Da li je uopšte neko mogao da padne s Marsa? 3

Mesta na kojima je Curiosity uzeo prve uzorke tla za analizu

Nakon što je izvršeno prvo uzorkovanje tla, pri kome je rover Curiosity koristio svoje instrumente nazvane Sample Analysis at Mars (SAM) za ispitivanje zemljišta iz regiona koji se zove Rocknest, i analize tih uzoraka, NASA je pre nekoliko dana objavila da prvi uzorci sa Marsa, koje je uzorkovao rover Curiosity, predstavljaju interesantnu mešavinu organskih jedinjenja. Ovu izjavu su mediji protumačili kao da je na Marsu otkriven život! Vest se „brzinom svetlosti proširila planetom“, ali se na kraju ispostavilo da nije baš sve tako i da je još uvek rano za takve vesti, tako da su pompezni naslovi ostali samo jedna od mnogih spekulacija u medijima. Istina je da je potrebno izvršiti još dosta ispitivanja da bi se otkrilo da li su jedinjenja autohtona. Grocinger i ostali naučnici, izjavili su da analiza tla nije uspela da pruži dovoljno dokaza za postojanje supstanci ključnih za stvaranje života na Marsu.

Istina je da je prva analiza uzoraka pokazala je da se radi o izuzetno kompleksnim uzorcima sastavljenim od vode, sumpora, hlora i organskih jedinjenja. Međutim, na samom početku ispitivanja nije moguće otkriti poreklo ugljenika, odnosno gde je taj ugljenik nastao. Postoji mogućnost da predstavlja deo kontaminacije površine planete pomoću rovera Curiosity, pa čak i da je dospeo za vreme kiše meteorita koja je pogodila Mars u nekom trenutku.

Naučnici koji rade na projektu se nadaju da će potvrditi da je ugljenik iz jedinjenja koje je rover uzorkovao nastao na Marsu, i ako jeste, da je biološkog porekla, što onda ukazuje na prirodne procese u zemljištu ili atmosferi.

Da li je uopšte neko mogao da padne s Marsa? 4

Površina Marsa – snimci koje je poslao Spirit (gore), Viking (dole levo) i Curiosity (dole desno)

Na sastanku Američke geofizičke unije u San Francisku, Džon Grotzinger, naučnik sa projekta, rekao je da je u pitanju samo jednostavna detekcija organskih jedinjenja, ali da se za sada ne može reći da li su autohtonog porekla sa Marsa. Takođe, istakao je i da je srednje ime rovera Curiostiy „Patience“ odnosno Strpljenje, i da to svi moraju imati na umu, odnosno da treba puno vremena i strpljivog rada kako bi se došlo do tačnih i pouzdanih podataka.

Ugljenik bi mogao da bude samo trag nečega što je rover Curiosity doneo na Mars sa Zemlje, a postoji mogućnost i da su otkrivena organska jedinjenja možda generisana hemijskim reakcijama prilikom postupka zagrevanja uzorka u laboratoriji.
Utvrđeno je da je uzorak tla sa Marsa izuzetno suva materija, teksture „finije od šećera, ali malo grublje od teksture brašna“ i da je minerološki sastav sličan onom koji je prethodno utvrđen pomoću rovera Spirit i Opportunity, pa se s toga može zaključiti da je većina ove planete pokrivena sličnom materijom.

Analizom uzoraka utvrđeno je još i da je najzastupljeniji gas bila vodena para, koja ne potiče od tečne vode, već iz molekula vode čvrsto vezanih za pesak i čestice prašine. Otkriveno je i prisustvo ugljen-dioksida, koji najverovatnije potiče od karbonata magnezijuma ili gvožđa iz zemljišta.

Pored vodene pare i ugljen-dioksida nađeni su i kiseonik, sumpor i hlor. Postoji mogućnost da hlor i kiseonik potiču od perhlorata koji je dospeo tu prilikom sletanja NASA Phoenix lendera 2008. godine. Međutim, supstance su možda nastale i u atomsferi Marsa prilikom vulkanske aktivnosti.

Nema sumnje da je Curiosity već sada omogućio naučnicima da Mars upoznaju bolje nego ikada do sada, a prava otkrića se očekuju tek kada stigne do slojeva planine Sharp koja u sebi krije istoriju Marsa.

Na kraju ću samo citirati izjavu naučnika Grocingera: „S obzirom na kompleksnost same analize, najverovatnije neće postojati jedan trenutak u kom ćemo na osnovu samo jednog rezultata svi viknuti Aleluja!“.

(Fotografije: NASA/JPL-Caltech)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.