Home > Zvezde > Kapela

Kapela

August 5th, 2007

Ranih zimskih noći na srednjim geografskim širinama severne hemisfere Kapela se nalazi gotovo tačno iznad naših glava. Ovo je jedna od tri najsjajnije zvezde severnog neba, druge dve su Arkturus (proleće) i Vega (leto). Sve tri su približnog sjaja. Arkturus – hladan i narandžast, Vega – vrela i bela, a Kapela – žuto-bela zvezda, negde u sredini temperaturnog raspona. Na celom nebu ona je po sjaju četvrta zvezda, osim pomenutih od nje je sjajnija jedino zvezda Sirijus. Kapela je najsjajnija zvezda u blizini severnog pola. Zbog velike severne deklinacije na kojoj se nalazi Kapela je vidljiva tokom cele godine.

Ovo je alfa zvezda sazvežđa Auriga. Nalazi na 42 svetlosne godine od nas i ona je jedna od najpoznatijih dvojnih zvezda. Još 1899. godine William Wallace Campbell utvrdio je da je ovo spektroskopska dvojna zvezda. Godine 1920. John A. Anderson je koristeći interferometar na stoinčnom teleskopu Mount Wilson odredio orbitu dvojnog sistema. Bila je ovo prva upotreba interferometra za određivanje orbita zvezda.

Obe zvezde su žute i pripadaju klasi G, sa približno istom temperaturom kao Sunce, ali su mnogo veće i sjajnije – jedna je 60 puta sjajnija od Sunca a druga “samo” 100 puta, a obe imaju oko 10 puta veći prečnik nego naša zvezda. Obe zvezde su džinovi koji su potrošili vodonik iz jezgra. Rastojanje između njih je oko 100 miliona kilometara, oko 2/3 rastojanja između Zemlje i Sunca, i kruže jedna oko druge sa periodom od samo 104 dana. Na osnovu perioda i orbita dolazi se do zaključka da tamnija zvezda ima masu od 2,55 a masivnija 2,67 masa Sunca. Temperatura na površini sjajnija zvezde iznosi oko 5.000 K a njen prečnik je 10 puta veći od prečnika Sunca. Površina tamnije zvedze je nešto toplija, oko 5.600 K, ali njen prečnik je manji, samo oko šest puta veći od prečnika Sunca.

Sjajnija zvezda je više evoluirala, u njenom jezgru već je počela fuzija helijuma u ugljenik, dok se u tamnijoj komponenti i dalje odvija kontrakcija helijumom bogatog jezgra u kome se još nisu upalile nove vatre. Kapela je izvor X-zraka koji najverovatnije nastaju usled površinske magnetne aktivnosti, slične onoj na površini Sunca, ali nije jasno koja od dve zvezde je odgovorna za nastanak X zračenja.

U ovom zvezdanom sistemu nađena je i treća zvezda, poznata kao Kapela H.To je takođe dvojni sistem koji se sastoji od dve patuljaste zvezde klase M. Ovaj sistem ima sjaj desete magnitude. Udaljen je 723 lučne sekunde od osnovnog sistema.

Series NavigationBetelgeuseKastor
Categories: Zvezde
avatar

Autor:

Urednik i vlasnik sajta. Dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire. Završio fiziku na Prirodno matematičkom fakultetu u Nišu, a najveći deo svog slobodnog vremena posvećuje popularizaciji i približavanju nauke mladima, astronomiji i slobodnom softveru. (O meni / CV ( PDF))

Najnoviji tekstovi

SANU traži ministarstvo za nauku

Milan Milošević 15.05.2012
sanu-ministarstvo Juče su u Beogradu predstavnici Srpske akademije nauka i umetnosti, Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj i Univerziteta u Beogradu i Novo

Rešenja zadataka 251 - 330

Milan Milošević 13.05.2012
uci-slobodno Rešenja poslednjih 80 zadataka iz zbirke zadataka za završni ispit iz matematike za 2012. godinu. Zadatak 251 | Zadatak 252 | Zadatak 253 | Zada

Rešenja zadataka 151 - 251

Milan Milošević 13.05.2012
uci-slobodno Svet nauke vam danas donosi linkove do preostalih rešenja zadataka iz ovogodišnje zbirke zadataka za završni ispit iz matematike. Zadaci označeni

Najčitaniji tekstovi

Zaštita od radioaktivnog zračenja

Dijana Djeordjić 14.09.2010
Radiation-Safetycleanup O razornoj moći radioaktivnih zračenja i mjerama predostrožnosti koje zahtijeva r

Rešenja zadataka za Završni ispit iz Matematike

Svet nauke 02.04.2011
profesortube Zahvaljujući Saši Popoviću, profesoru informatike iz Niša, učenici osmih razreda osnovnih škola zadatke za završni ispit iz matematike mogu da

Diferencijalne jednacine prvog reda

Milan Milošević 13.08.2007
Kratak pregled metoda resavanja najpoznatijih tipova obicnih diferencijalnih jednacina prvog reda 1.1 Razdvojene promenljive U opštem sl

  1. avatar
    Dusan Sijacki
    September 15th, 2009 at 11:24 | #1

    Gospodine Milane moliv vas da skrenete vasu paznju na sledeci sajt: http://cybermikan-sungazing-srbija.webs.com/

    Tekstovi na ovom sajtu vredjaju inteligenciju edukovanih ljudi i obmanjuju neobrazovane ljude. Hvala vam

    S postovanjem

    Studenti fizike sa Prirodno Matematickog fakulteta u Novom Sadu

  1. No trackbacks yet.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove urednika sajta Svet nauke. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara pridržavajte se pravopisnih pravila. Urednik sajta ima pravo da ne odobri komentare za koje smatra da ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog sajta.