Home > Zvezde > Kastor

Kastor

August 8th, 2007

Kastor je u klasičnoj mitologiji poznat kao smrtni blizanac Poluksa. Sjajne zvezde ova dva ratnika lako su uočljiva u sazvežđu Blizanci. Bez obzira što je sjaj Kastora manji od Poluksa on je ipak označen kao  Gemini, a Poluks kao  Gemini. Kastorova mitološka i nebeska veza sa Poluksom uvrstile su ovu zvezdu u zvezde prve magnitude, mada je on ustvari najsjajnija zvezda druge magnitude.

Kastor i Poluks su interesantne zvezde. Na severnom kraju sazvežđa Blicanaca, Poluks je narandžasti džin, a Kastor bela zvezda glavnog niza. Golim okom Kastor izgleda kao obična zvezda spekta A klase, slična Vegi, vrlo topla, temperature između 7000 i 10000 stepeni kelvina. Iako su ove dve zvezde mitološki prilično povezane, Kastor nema fizičkih veza sa Poluksom. Nalazi se na daljini od 52 svetlosne godine, a to je samo pola puta do njegovog mitološkog blizanca.

Teleskopska posmatranja ove zvezde su pokazala da je ona vrlo upečatljiva višestruka zvezda. Čak i najslabijim teleskopima može se videti da se Kastor sastoji iz para zvezda udaljenih samo nekoliko lučnih sekundi. Prvi ko je otkrio višestruku prirodu ove zvezde bio je italijanski astronom Giovanni Domenico Cassini 1678 godine. Sjaj sjajnije komponente je druge zvezdane veličine a tamnija je zvezda treće magnitude. Obe zvezde su A klase, ali tamnija zvezda je nešto hladnija. Oko jednog lučnog minuta dalje prema jugu nalazi se i treća komponenta, zvezda devete magnitude. Zvezde sjajnog para kruže jedna oko druge po eliptičnim orbitama sa periodom od oko 400 godina i trenutno se nalaze na najmanjem rastojanju jedna od druge. Tamna komponenta je veoma udaljena, nalazi se na oko 1000 astronomskih jedinica, zbog toga je njena brzina vrlo mala i nemoguće je to primetiti. Ako se pogleda još “dublje” spektrografom koji razlaže svetlost u dugine boje, može se videti da su obe komponenente, Kastor A i Kastor B, su takođ binarne zvezde! Kastor A se sastoji od gotovo identičnih zvezda, obe su otprilike duplo masivnije od Sunca, orbitiraju jedna oko druge sa periodom od 9,2 dana, rastojanje između njih je približno deseti rastojanja između Merkura i Sunca. Kastor B se takodje sastoji od dve identicne zvezde ali one se mnogo brže kreću, period je 2,9 dana. Da situacija bude još interesantnija i udaljena treća komponenta, Kastor C je dakođe dvojna zvezda! Kao i u prethodna dva slučaja i ovo su dve jednake, ali hladnije, zvezde manje mase. Ove dve zvezde su spektralne klase M, sa temperaturom od oko 4000 K. Rastojanje između njih je oko dva puta veće od prečnika Sunca, a period obilaska je oko 20 sati.

Interesantno je da je jedan “blizanac” ustvari sastavljen od tri para blzanaca. Kastor je znaci šestostruka zvezda.

Series NavigationKapelaRigel
Categories: Zvezde
avatar

Autor:

Urednik i vlasnik sajta. Dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire. Završio fiziku na Prirodno matematičkom fakultetu u Nišu, a najveći deo svog slobodnog vremena posvećuje popularizaciji i približavanju nauke mladima, astronomiji i slobodnom softveru. (O meni / CV ( PDF))

Najnoviji tekstovi

SANU traži ministarstvo za nauku

Milan Milošević 15.05.2012
sanu-ministarstvo Juče su u Beogradu predstavnici Srpske akademije nauka i umetnosti, Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj i Univerziteta u Beogradu i Novo

Rešenja zadataka 251 - 330

Milan Milošević 13.05.2012
uci-slobodno Rešenja poslednjih 80 zadataka iz zbirke zadataka za završni ispit iz matematike za 2012. godinu. Zadatak 251 | Zadatak 252 | Zadatak 253 | Zada

Rešenja zadataka 151 - 251

Milan Milošević 13.05.2012
uci-slobodno Svet nauke vam danas donosi linkove do preostalih rešenja zadataka iz ovogodišnje zbirke zadataka za završni ispit iz matematike. Zadaci označeni

Najčitaniji tekstovi

Zaštita od radioaktivnog zračenja

Dijana Djeordjić 14.09.2010
Radiation-Safetycleanup O razornoj moći radioaktivnih zračenja i mjerama predostrožnosti koje zahtijeva r

Rešenja zadataka za Završni ispit iz Matematike

Svet nauke 02.04.2011
profesortube Zahvaljujući Saši Popoviću, profesoru informatike iz Niša, učenici osmih razreda osnovnih škola zadatke za završni ispit iz matematike mogu da

Diferencijalne jednacine prvog reda

Milan Milošević 13.08.2007
Kratak pregled metoda resavanja najpoznatijih tipova obicnih diferencijalnih jednacina prvog reda 1.1 Razdvojene promenljive U opštem sl

  1. No comments yet.
  1. No trackbacks yet.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove urednika sajta Svet nauke. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara pridržavajte se pravopisnih pravila. Urednik sajta ima pravo da ne odobri komentare za koje smatra da ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog sajta.