CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Postoje li dokazi?

Moderna slika formiranja elemenata uključuje puno različitih tipova nuklearnih reakcije koje se odigravaju u različitim stupnjevima evolucije zvezde. Laki elementi od vodonika do gvožđa, grade se prvo fuzijom, a zatim alfa zahvatom, koji dopunjava zahvat protona i radioaktivnim raspadom. Kako da znamo da zvezde zaista tako stvaraju teške elemente? Možemo li biti sigurni da je ovaj scenario verodostojan? U to nas uveravaju tri ubedljiva dokaza:

at21fg12.JPG

• Prvo, stopa zahvata različitih jezgra i stopa njihovog raspada poznata je iz laboratorijskih eksperimenata. Kada se ove vrednosti unesu u detaljne kompjuterske simulacije nuklearnih procesa koji se odigravaju u zvezdama i supernovama, predviđanja i posmatranja se slažu izuzetno dobro, za skoro svaki element sa slike. Podudaranje je neverovatno dobro za elemente do gvožđa i približno za teža jezgra. Prema tome iako niko nikada nije direktno posmatrao formiranje teških jezgara u zvezdama, možemo biti relativno sigurni da teorija nuklearne sinteze ima smisla u kontekstu nuklearne fizike i zvezdane evolucije. Iako je rezonovanje indirektno, slaganje teorije i posmatranja je tako dobro da većina astronoma to smatra kao čvrst dokaz koji podržava čitavu teoriju zvezdane evolucije i nukleosinteze.

• Drugo, prisustvo jednog određenog jezgra – tehnetiuma-99 – pruža neposredan dokaz da se formacije teških elemenata zaista odigrava u zvezdanim jezgrima. Laboratorijska merenja pokazuju da jezgro tehnetiuma ima period poluraspada od oko 200.000 godina. Astronomski gledano ovo je veoma kratko vreme. Niko nikada nije našao ni tragove prirodnog tehnetiuma na Zemlji zato što se sav raspao još davno. Uočeno prisustvo tehnetiuma u spektrima mnogobrojnih crvenih džinova sugeriše da je sintetisan kroz zahvat neutrona, jedini poznati način na koji tehnetium može da nastane, u poslednjih nekoliko stotina hiljada godina. Inače ga ne bismo mogli posmatrati. Mnogi astronomi smatraju spektroskopske dokaze za postojanje tehnetium dokazom za odigravanje s-procesa u razvijenim zvezdama.

at21fg17.JPG

• Treće, proučavanje tipičnih kriva zračenja supernova Tipa-I pokazuje da se radioaktivna jezgra formiraju kao rezultat eksplozije. Slika A pokazuje drastično povećanje osvetljenja u momentu eksplozije i karakteristično sporije smanjenje sjaja. U zavisnosti od inicijalne mase eksplodirajuće zvezde, sjaju treba od nekoliko meseci do više godina da se smanji na prvobitnu vrednost; međutim oblik krive raspada skoro je isti za sve zvezde. Ove krive imaju dve izražajne crte. Nakon početnog pika sjaj prvo ubrzano opada, a zatim je se opadanje usporava. Ova promena sjaja dešava se oko dva meseca posle eksplozije, bez obzira na njen intenzitet.

Na osnovu teorijskih modela eksplozije može se izračunati količina očekivanih novoformiranih elemenata, a njihovi periodi poluraspada su poznati iz laboratorijskih eksperimenata. Premda svaki radioaktivni raspad stvara poznatu količinu vidljive svetlosti, možemo utvrditi kako će svetlost emitovana od strane ovih nestabilnih elemenata varirati vremenom. Rezultat je poprilično dobro usaglašen sa posmatranom krivom sjaja na slici B – sjaj supernove Tipa-I potpuno je u saglasnosti sa raspadom od 0,6 solarnih masa nikla-56. Još više direktnih dokaza o prisustvu ovih nestabilnih jezgara dobijeno je 70-ih godina XX veka kada je pojava gama zračenja kobalta-56 u raspadu prvi put primećena kod supernove posmatrane u dalekoj galaksiji.

Series NavigationNajtezi elementiDa li je ovo kraj?
2 Comments
  1. avatar 10.11.2009.
  2. avatar 11.11.2009.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.