Home > Stručni tekstovi > Diferencijalne jednacine prvog reda

Diferencijalne jednacine prvog reda

August 13th, 2007

Kratak pregled metoda resavanja najpoznatijih tipova obicnih diferencijalnih jednacina prvog reda


1.1 Razdvojene promenljive

U opštem slučaju:

1.2 Homogena diferencijalna jednačina

Smenom: polazna jednačina postaje:

tj. diferencijalna jednačina oblika

Primedba: diferencijalna jednačina oblika:

gde je a, b, c, A, B, C = const, može se svesti na jednačinu oblika . Moguća su dva slučaja:

1o) Ako je smenom: jednačina postaje:

Sistem jednačina:

ima rešenje po a i bpa jednačina postaje:

a to je jednačina oblika .

20) Neka je , tj. gde je k konstanta. Smenom , gde je u nova nepoznata f-ja promenljive x. Jednačina postaje:

odnosno jednačina oblika .

1.3 Linearna diferencijalna jednačina

Ako je jednačina se naziva homogena linearna diferencijalna jednačina.

1o) Homogena jednačina:

za postaje:

tj. jednačina oblika čije je rešenje:

Može se uzeti kao rešenje jednačine .

2o) Da bi rešili pretpostavimo :

ako se jn-e i zamene u dobija se:

odnosno:

pa je opšte rešenje jednačine :

U eksplicitnom obliku opšte rešenje jednačine dato je kao:

tj. rešenje je izraženo kao linearna funkcija integracione konstante.

1.4 Bernulijeva jednačina

Gde je , za jednačina postaje linearna.

Uvođenjem smene , gde je z nova nepoznata f-ja a k konstanta, jednačina postaje:

Konstantu k treba izabrati tako da je:

Posle ove smene jednačina glasi:

a to je linearna jednačina. Opšte rešenje ove jednačine ima oblik:

Prema tome, opšte rešenje Bernulijeve jednačine može se izraziti u eksplicitnom obliku:

1.5 Rikartijeva jednačina

Za jednačina postaje Bernulijeva jednačina , odnosno linearna jednačina . U opštem slučaju jednačina se ne može rešiti.

Ako je poznato jedno partikularno rešenje može se dobiti i opšte rešenje jednačine .

Smenom , gde je y1(x) jedno partikularno rešenje a z nova nepoznata funkcija jednačina postaje:

a to je linearna jednačina. Opšte rešenje ove jednačine ima oblik:

Prema tome opšte rešenje Rikartijeve jednačine ima oblik:

gde je C proizvoljna konstanta a F, G, H i K određene funkcije.

1.6 Klerova jednačina

Smenom jednačina postaje:

odakle se, nakon diferenciranja po x, dobija:

10) Ako je pa na osnovu jednačine opšte rešenje jednačine ima oblik:

2o) Ako je eliminacijom p iz jednačina dobija se singularno rešenje jednačine koje nije izraženo u opštem rešenju.

1.7 Lagranževa jednačina

Ova jednačina se rešava slično kao i Klerova. Posle smene jednačina dobija oblik:

odakle se, nakon diferenciranja, dobija:

Ako je jednačina je Klerova, pretpostavimo onda da je tada jednačina postaje:

a to je linearna jednačina. Jednačina ima rešenje oblika

pa je opšte rešenje Lagranževe jednačine u parametarskom obliku:

1.8 Jednačina prvog reda drugog stepena

Ako se jednačina može napisati u obliku:

tada se rešavanje jednačine svodi na rešavanje dve jednačine prvog stepena:

Opšta rešenja ovih jednačina su pa je opšte rešenje jednačine :

gde je C proizvoljna konstanta.

1.9 Totalni diferencijal

gde funkcije P i Q imaju neprekidne parcijalne izvode po x i z. Ako postoji funkcija u(x,y) takva da važi:

tada se jednačina naziva jednačina sa totalnim diferencijalom, ili egzaktna diferencijalna jednačina..

Opšte rešenje egzaktne diferencijalne jednačine određeno je relacijom:

gde je C proizvoljna konstanta.

Da bi se odredila funkcija u, za koju važi , treba poći od jednakosti:

odakle se, upoređivanjem sa dobija:

odnosno:

Ovi mešoviti izvodi su po pretpostavci neprekidni pa su i jednaki, pa je, prema tome, potreban uslov da jednačina bude sa totalnim diferencijalom.

Ako je ovaj uslov ispunjen iz prve jednačine u dobija se:

gde je f(y) neprekidna funkcija. Diferenciranjem izraza dobija se:

Druga jednačina u i jednačina daju:

gde je K proizvoljna konstanta.

Konačno se dobija:

pa je opšte rešenje jednačine dato sa:

gde je C proizvoljna konstanta.

Series Navigation
Categories: Stručni tekstovi
avatar

Autor:

Urednik i vlasnik sajta. Dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire. Završio fiziku na Prirodno matematičkom fakultetu u Nišu, a najveći deo svog slobodnog vremena posvećuje popularizaciji i približavanju nauke mladima, astronomiji i slobodnom softveru. (O meni / CV ( PDF))

Najnoviji tekstovi

SANU traži ministarstvo za nauku

Milan Milošević 15.05.2012
sanu-ministarstvo Juče su u Beogradu predstavnici Srpske akademije nauka i umetnosti, Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj i Univerziteta u Beogradu i Novo

Rešenja zadataka 251 - 330

Milan Milošević 13.05.2012
uci-slobodno Rešenja poslednjih 80 zadataka iz zbirke zadataka za završni ispit iz matematike za 2012. godinu. Zadatak 251 | Zadatak 252 | Zadatak 253 | Zada

Rešenja zadataka 151 - 251

Milan Milošević 13.05.2012
uci-slobodno Svet nauke vam danas donosi linkove do preostalih rešenja zadataka iz ovogodišnje zbirke zadataka za završni ispit iz matematike. Zadaci označeni

Najčitaniji tekstovi

Rešenja zadataka za Završni ispit iz Matematike

Svet nauke 02.04.2011
profesortube Zahvaljujući Saši Popoviću, profesoru informatike iz Niša, učenici osmih razreda osnovnih škola zadatke za završni ispit iz matematike mogu da

Zaštita od radioaktivnog zračenja

Dijana Djeordjić 14.09.2010
Radiation-Safetycleanup O razornoj moći radioaktivnih zračenja i mjerama predostrožnosti koje zahtijeva r

Diferencijalne jednacine prvog reda

Milan Milošević 13.08.2007
Kratak pregled metoda resavanja najpoznatijih tipova obicnih diferencijalnih jednacina prvog reda 1.1 Razdvojene promenljive U opštem sl

  1. avatar
    MaYa
    August 13th, 2007 at 18:02 | #1

    zastrasujuce :D ja sam samo mala pravnica u svetu opasnih fizicara ;)

  2. August 13th, 2007 at 18:04 | #2

    Hehehe, pa nije toliko strasno :) Bar ne kao ti vasi zakoni i crne rupe u njima :D

  3. avatar
    MaYa
    August 13th, 2007 at 18:07 | #3

    sve je stvar ukusa, a ukusi se razlikuju :D

  4. avatar
    ivan
    December 28th, 2007 at 12:47 | #4

    vrlo dobro!

  5. avatar
    leteca zirafa
    January 30th, 2008 at 19:04 | #5

    zasto nema Lagranzova jed druge vrste….shmrc

  6. January 30th, 2008 at 19:11 | #6

    Zato sto je to jednacina drugog reda. U planu je da napisem nesto i o nekim najpoznatijim j-nama drugog reda, kao i specijalnim funkcijama ali… sve je jos samo na papirima…

  7. avatar
    DAVOR
    August 3rd, 2008 at 19:15 | #7

    ajde molim te maskiraj se i izadji na ispit umesto mene :)

  8. avatar
    Veljko
    May 21st, 2009 at 00:52 | #8

    gore si na pisao u homogenim jednachinama

    "jednachina postaje

    (pa slika)

    odnosno jednachina oblika"

    jel to to ili si izostavio tekst posle ovog "oblika"

  9. May 21st, 2009 at 01:08 | #9

    Treba da stoji oznaka jednačine, ali nestalo je u konverziji.

    Rečenica treba da glasi:

    odnosno jednačina oblika y'(x) = f(x).

  10. August 24th, 2009 at 11:15 | #10

    Pozdrav Milane,

    da li si razmisljao da neke svoje clanke (npr ovo o dif. jednacinama) publikujes na http://sr.wikipedia.org ?

    Mislim da bi tvoji clanci bili pravo osvezenje!

    • August 30th, 2009 at 21:23 | #11

      Da, razmišljao sam više puta o tome ali nekako uvek na tome i ostane. Ima dosta posla oko ubacivanja članaka, tako da… možda jednog dana :)

  11. avatar
    zarko
    October 28th, 2009 at 01:41 | #12

    zasto je resenje j-ne sa totalnim dif. dato u tom obliku
    mozes li da analiziras to resenje

  12. October 28th, 2009 at 17:29 | #13

    Ne razumem pitanje?

  13. avatar
    zarko
    October 29th, 2009 at 11:33 | #14

    @Milan Milošević
    Mozes li to resenje da uporedis sa resenjem Rikatijeve j-ne .Kod Rikatijeve ako imamo dva partikularna resenja sve vreme radimo sa y kao da je poznato i tek na kraju ga izvucemo ispred i tu je opste resenje dato u f-ji x i C sto opste resenje i jeste u opstem obliku- f-ja od x i C. Jel bi mozda trebalo da se kaze da je kod totalnog dif. opste resenje u f-ji od x i C jer y koje figurise u opstem resenju je takodje f-ja od x i C?

  14. avatar
    Iva
    August 8th, 2011 at 23:41 | #15

    Da nemas mozda gresku u opstem resenju nehomogene linearne diferencijalne jednacine? Jedan znak – ti je visak u zagradi… Proveri na www.rgf.bg.ac.rs/predmet/RO/II%20semestar/…/M2_RO_DJ.pdf
    Pozzz

  1. No trackbacks yet.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove urednika sajta Svet nauke. Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara pridržavajte se pravopisnih pravila. Urednik sajta ima pravo da ne odobri komentare za koje smatra da ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog sajta.