Ponedeljak, 2. avgust 2004
- Hamburg 2004 – 1. dan
- Petak, 16. jul 2004
- Subota, 17. jul 2004
- Ponedeljak, 19. jul 2004
- Cetvrtak, 22. jul 2004
- Nedelja, 25. jul 2004
- Nedelja, 1. avgust 2004
- Ponedeljak, 2. avgust 2004
- Nedelja, 8. avgust 2004
- Petak, 20. avgust 2004
- Ponedeljak, 23. avgust 2004
- Nedelja, 28. avgust 2004
- Utorak, 2. septembar 2004
- DESY – internacionalni letnji program za studente
- E-mail dnevnik: Hamburg 2004 (fotografije)
Ponedeljak, 2. avgust 2004
evo ga nov izvestaj dana
Pre toga nesto drugo – par ljudi je pitalo kome sve ovo saljem, pa evo otprilike:
fizicari – oko 10 (nekad nekog zaboravim)
hemicari – jedna ali vredna)))
medicina – u vas ima prilicno (5)
elektronci – hm, sta to bese (3-6)
ostali – e to zavisi kako sam raspolozen, 5- 10![]()
To je otpilike to… Nego da predjem na glavnu temu:
Ovde su stvari postale otprilike ustaljene radnim danom – ujutru predavanja, od 9 do 13h, ponekad i duze, sve zavisi ako se razvuce onaj deo za razgovor moze da potraje. Nasuprot onim predavanjima od prosle nedelje ovo je moglo danas je bilo mnogo razumljivije (za zainteresovane – tema je bila fizika sudarnih elektrona i protona, uvodni deo; to
radimo cele nedelje) a posle toga je predavanje bilo o kompjuterima u Institutu i uopste o primeni racunara u fizici.
Hm, bilo je prilicno zanimljivo predavanje od oko 3 sata. Zakljci su – u fizici vise nema nista bez racunara, ako neko zaboravi da pise, ili racuna to nije problem, ali ako ne zna da koristi Unix – neka trazi drugi posao (btw. predavac je bio malo subjektivan prema Linuxu ali nema veze, nije daleko od istine
Kako stvari stoje savremena fizika se
svodi na pisanje programa za simulaciju i programa za prikupljanje i obradu podataka, naravno i upotrebu tih programa. Sve se radi pod Linuxom (ako ste dovoljno srecni) ili pod cistim Unixom. Sve se radi u FORTRANU, C++u, Javi, Perlu . Za pisanje tekstova koristi se isljucivo Latex i nista drugo. Hehehe, ono sto je nekada neko rekao da je Windows pravljen za prosecne americke domacice izgleda da treba da mu se doda i jedna rec “samo”
Jednostavno ovde racunara sa Windowsom skoro da nema (ja sam licno prvi put video jedan pre 5-6 dana, i to je bio prvi
i poslednji.
Osim price o primeni racunara, obradi podataka u opstem smislu, centralni deo je bio posvecen o racunarima u institutu i o tome sta ovde postoji (hm, ovo je e-mail za elektronce, i pre svega za one malobrojne obozavaoce “pingvina”). Posle tog fenomenalnog i vrlo poucnog predavanja isli smo u obilazak racunskog centra! WOW to je bilo ne
planirano, i moramda priznam bilo je bolje nego obilazak ostatka institut.
Prvo smo isli u glavnu racunarsku salu! Bila je to prostorija sa najvecim brojem racunara koji sam ikada video na jednom mestu, oko 1000, nisu ni oni bas sigurni! U svakom slucaju ta prostorija izgleda kao hala, sa fenomenalnom klimom! Svuda su regali i mnogo kompjutera, i naravno vrlo bucni ventilatori. U jednom delu se nalaze 4 robota koji
sluze za trazenje traka sa podacima (podaci se cuvaju na magnetnim trakama, slicnim video kasetama i odatle se citaju, naravno to su samo tabele sa rezulttima eksperimenata, mada se najtrazeniji pdaci cuvaju u kesu, ogromnom broju harddiskova i odatle se pozivaju). Cim smo usli u prostoriju postalo je jasno ono sta smo culi na predavanjima – vreme velikih racunara je davno proslo, sada su u modi super racunari koji su sastavljeni od mnogo PC racunara. Zanimljva stvar je da se u ovom racunskom centru nalaze tri generacije racunara/servera. Prva i najstarija su par SIliconGraphic masina cije je vreme davno proslo, ali zbog nekog neophodnog softwera moraju jos da budu tu, pored njih je par stotina obicnih PC racunara (Pentium III i Pentium IV) sa po 1-2 procesora, i najnoviji racunari su skoro isti kao PC samo su projektovani za server (za one koji su videli onu “lepoticu” u institutu za fiziku u BGD, to je samo jedan manji deo najnovije generacije u ovom racunskom centru
Naravno tu je i jedan super kompjuter sa 64
procesora, koji se koroisti za neke specijalne namene, mada je daleko manje vazan od ovih 1000 “lepotana” Hehehe osim toga, u prostoriji se nalazi jedno 5-6 monitora i isto toliko tastatura, miseve nisam video
Naravno – i par kilometara razlicitih kablova
) Sve to deluje fenomenalno, jedino je mnogo bucno zbog tolikog broja ventilatora (kazu da svi ti kompjuteri zajedno podignu tempreaturu u prostoriji za oko 5 stepeni). Neki (sta mislite ko) nisu mogli a da ne izdrze da ne pitaju o proizvodjacima procesora – kazu ima par AMDa, ali vrlo malo i to sve
manje, Intel vlada
Posle smo isli do kontrolne sale, e tamo vec nema racunara ali ima monitora… jedno 20, i gomila lampica. Kontrolisu sve – od ventilatora, temperature, zauzetosti procesora do toga koliko ima prasine na magnetnim trakama (u svakom robotu postoji kamera)
Hm… sve to izgleda odlicno, ali sto je najzanimljivije – snaga svih tih racunara je postala nedovoljna da opsluzi sve sto stize na obradu. Kolicina podataka koja stize sa detektroa, onoga sto korisnici zahtevaju za obradu i slicno je ogromna (terabajti podataka)… kisma mreze u institutu ima protok od 10 Gb/s! I to je nedovoljno. (nasi provajeri rade sa linkovima do 100 Mb/s, tj najcesce mnogoooo manjim) Zanimljv podatak je da je brze da se podaci prebace iz evrope u ameriku tako sto potrpate magnetne trake na avion i pre;etite atlantik nego da ih saljete mrezom… stvarno ludo. Brojke su neshvatljivo velike, ali vise detalja za one koje to interesuje, verovatno kada se budemo videli (hm,
pretpostavljam da ce biti puno pitanja
Posle setnje – pravac rucak. A posle rucka, trebalo je nesto i da se readi. Tako je proslo popodne, posle mala pauza (od jedno 2-3 sata) pa sada evo pisem ovaj e-mail i onda idem da spavam.
















Poslednji komentari