CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Adam Smit je ipak upravu

Adam Smit je ipak upravu 1Adam Smit je prvi veliki predstavnik britanske klasične ekonomije, do tad najveće ime u ekonomskoj nauci i jedno od najpoznatijih imena u toj nauci. On je izradio prvi celoviti sistem ekonomije, pa ga mnogi nazivaju i ocem ekonomske nauke. Iako je dao i sopstveni doprinos ekonomiji, on je pre svega sistematizovao mnogo od onoga što su stvarali njegovi prethodnici, naročito Peti i fiziokrati.

Adam Smit je rodom iz Kirkaldia, Škotske. Potiče iz zemljoposedničke porodice, iz koje se pre njega regutovani direktori poreza, pošta, carina, dvorski ljudi. Porodica mu je srednjeg imovinskog staleža. Smit je zbog toga, iako mu je otac umro neposredno pre njegovog rođenja mogao nesmetano da studira. Studirao je logiku, čistu filozofiju, a uzgred učio je i matematiku. Bio je profesor retorike u Edinburgu i logike i moralne filozofije u Glazogvu. Nakon 12 godina podučavanja postao je mentor jednom mladom aristokrati. To je bio tri godine i često je bio u Francuskoj gde se upoznao sa radovima fiziokrata iz ekonomije. Nakon toga vratio se na svoje imanje u Škotsku gde je ostao do svoje smrti i radio na svom kapitalnom delu „Istražiavanje o prirodi i uzrocima bogatstva naroda. Inače za njega su govorili da je čudan čovek i da je često voleo da bude sam. Postoje i radovi o tome da je značajan uticaj na njegov rad i razvoj teorija iz ekonomije uticao i sam Isak Njutn, ali je i sam Smit bio inspiracija drugim teoretičarima, kao što je Karl Marx. O tome drugom prilikom.

Smitovo delo se pre svega bavi sistematizacijom tadašnjeg znanja iz ekonomije, ali u njemu se nalaze i neke originalne ideje autora. Smita karakteriše težak stil pisanja, koji je većini ljudi nerazumljiv, ali imao je i dvosmislene definicije. Pre svega ću se zadržati na njegovoj teoriji o podeli rada i zašto je on važan. Smit kaže da godišnji proizvod jednog naroda zavisi od dva faktora: količine rada zaposlenog u proizvodnji i od produktivnosti rada. Smit se više zadržao na objašnjenju drugog faktora. Kaže da podela rada utiče višestruko na poboljšavanje produktivnosti rada, a to utiče na povećanje bogatstva pojedinca, kao i bogatstvo nacije. Rad postaje produktivniji ako se određeni posao može završiti u kraćem vremenskom periodu. To se ostvaruje tako što se proizvodnja određenog proizvoda prostije poslove. To će motivisati radnika da unapredi svoj proces rada i uvede nove tehnike u proizvodnju, ali uticaće i na rast „glupsoti“ radnika jer radi samo taj posao. U svakom slučaju prvi efekat je veći od drugog. Smit takođe kaže da je rad merilo vrednosti i da se vrednost porizvoda utvrđuje na osnovu uložene količine rada. Rast produktivnosti dovodi do pada vrednosti robe, ali utiče na rast bogatstva usled dejstva ekonomije obima. Što više pojedinac radi i želi da zadovolji svoje potrebe za bogatstvom on u stvari povećava bogatstvo cele nacije (Smit čoveka naziva homo-economicusom). To što ljude tera da se ponašaju na taj način jeste nevidljiva ruka tržišta. Jedina mana je što njegova koncepcija funkcioniše samo na tržištu potpune konkurencije.

Adam Smit je ipak upravu 2Praksa je zapravo pokazala da Smitova liberalna kocepcija ne može u stvarnom svetu da funkcioniše. Zato su se razvijale druge koncepcije i teorije o nastanku bogatstva i kako se raspodeljuje, ali i kako da se poveća bogatstvo naroda. Ali da li je yaista tako? Ekonofizika je pokazala da drugi ekonomisti nisu upravu i da je Smit ipak dobro razradio svoju teoriju, iako nije imao kompjutere, složenu matematiku i simulacije na raspolaganju.

Istraživač sa Purdue Univerziteta koristeći ekonofiziku pokazao je pod idealnim uslovima i tržištem slobodne konkurencije može da se ostvari pravilna raspodela bogatstva (prihodi, renta i profit) i da takav sistem ne podržava bonuse koje top menadžmenti širom sveta sebi obezbeđuju. On je u svom radu prikazao nov pogled na Adama Smita i njegovu „nevidljivu ruku“ koja upravlja tržištem. Taj istraživač je Venkat Venkatasubramanian, profesor hemijskog inženjerstva. On kaže da u stvarnom svetu samoorganizujući mehanizam tržišta nefunkcioniše za top menadžemnt, ali za zaposlene koji čine čak 95% ukupne radne snage odlično funkcioniše.

On savetuje da se upotrebom statističke mehanike i ekonofizike može rešiti ovaj problem. To je zapravo fizika u ekonomiji. Koriste se koncepti iz statističke termodinamike (koja se bavi ponašanjem gasova, tečnosti i čvrste materije) kako bi se vršilo proučavanje ponašanja tržišta potpune konkurencije i kako bi trebalo ono da se „ponaša”.

U ovom svom radu on je utvrdio da pravičnost zarade je normalna zavisnost od rada tržišta potpune konkurencije. Svoj model naziva „statistička teleodinamika”, od grčke reči telos, što znači cilju navođeno. Ovaj model i teorija koja ga potkrepljuje opisuju kako se ponaša racionalni agent na potpuno konkurentnom tržištu, pod idealnim uslovima, kada je navođen ciljem koji želi da ostvari.

Izvor: e! Science News

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.