CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Etore Majorana

Etore Majorana 1Pre svega…

Etore Majorana bio je jedan od najvećih umova XX veka. Njegov mentor, dobitnik nobelove nagrade za fiziku Enriko Fermi, za njega je rekao:“Postoji nekoliko kategorija naučnika na svetu; oni drugog ili trećeg ranga, koji daju sve od sebe, ali nikad ne stignu predaleko. Postoje oni prvog ranga, koji dolaze do otkrića, fundamentalnih za naučni napredak. Ali onda, postoje oni koji su geniji kao Galileo ili Njutn, Majorana je bio jedan od njih.”

Detinjstvo

Etore je rođen 5. avgusta 1905. godine u malom mestu kod Katanje, a poticao je iz tada čuvene porodice. Njegov otac Fabio bio je generalni inspektor u Ministarstvu komunikacija Kraljevine Italije, jedan njegov ujak bio je ministar finansija, a drugi ujak bio je fizičar.

Još od malena pokazivao je znake genijalnosti. Sa šest godina mogao je da napamet množi trocifrene i četvorocifrene brojeve kao i da izvadi  kubni koren nekog broja, ali  pošto je bio stidljiv sakrivao se ispod stola dok ne završi računanje.

Mladost i počeci

Godine 1921. cela porodica preselila se u Rim, gde je Etore završio dvogodišnje pripremne, a 1925. godine i započeo završne, trogodišnje studije inženjerstva koje, međutim, nikada nije završio. Naime, 1926. godine u Rimu se otvorila katedra za teorijsku fiziku koju je držao tada mladi, dvadesetšestogodišnji, ali čuveni naučnik Enriko Fermi (dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. godine). Univerzitet je tada ponudio studentima inženjerstva mogućnost da pređu na fiziku, a prednost su imali oni najbolji u matematici – što je Etore definitivno bio (do tada je već mogao da rešava složene diferencijalne jednačine napamet). Emilio Segre (dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1958. godine), koji je tada studirao zajedno sa Etoreom, prvi je prešao na fiziku, a kasnije i ubedio svog prijatelja da budućnost leži baš u teorijskoj fizici. Fermi je odmah prepoznao ogroman talenat i tako je 1928. godine počela saradnja ova dva velika naučnika koja je trajala sve do Majoraninog misterioznog nestanka 1938. godine.

Rad

Naučni rad počeo je na studijama i njime se bavio do 1933. godine. Napisao je desetak naučnih radova u oblastima nuklearne fizike, spektrometrijskih linija, polarizacije atoma, hemijskih veza, kvantne i relativističke fizike.

Značajni rezultati njegovog rada su otkrivanje efekta oscilirajućeg magnetnog polja na atomske spektre, koji se danas zove Majorana-Bruselov efekat, razvijanje modela delovanja sila među nukleonima (Majoranine sile). Proučavao je i metode rešavanja Dirakove jednačine, koju je formulisao 1928. godine čuveni britanski naučnik Pol Dirak. Ova jednačina opisuje čestice koje imaju spin ½, koristeći i kvantnu fiziku i posebnu teoriju relativiteta, i pretpostavlja postojanje antičestice. Međutim, Etore je iz ove jednačine, među prvima zaključio da antičestice imaju i čestice koje nemaju spin 1/2.

Nakon završetka studija, 1933. Godine, dobio je 12 000 lira od nacionalnog saveta za istraživanje, što mu je omogućilo da otputuje u Lajpcig, tadašnji centar teorijske fizike i tamo radi sa Hajzenbergom. Nakon šest meseci u Lajpcigu odlazi u Kopenhagen, gde radi sa Borom i vraća se u Italiju u jesen 1933. godine.

Odmah po povratku teško se razboleo, što su porodični doktori objasnili kao posledicu nervne iscrpljenosti i od tada pa sve do 1937. nije objavio nijedan naučni rad. Prestanak ozbiljnijeg bavljenja naukom u tom periodu bio je uzrokovan ne samo bolešću, već time što je Etore mislio da je njegov rad beznačajan, pa i kada bi otkrio nešto nije mislio da bi trebalo o tome da piše. Naprimer, kada su Marija i Pjer Kiri objavili otkriće neutralne čestice koja kada uđe u materiju izbaci proton, prva pretpostavka je bila da je u pitanju foton, jer je to do tada bila jedina poznata neutralna čestica. Međutim, Majorana se nije slagao sa tim, jer je smatrao da to mora biti čestica koja ima istu masu kao proton. Fermi je bio oduševljen tom idejom, te je predložio Majorani da o tome odmah napiše rad, što se nije dogodilo, pa je priznanje za otkrivanje neutrona dobio Čadvik.

Etore je za to vreme počeo da se interesuje za ekonomiju, politiku i filozofiju, a nakon njegovog nestanka njegov brat otkrio je neobjavljeni rad pod nazivom „Značaj statističkih zakona u fizici i sociologiji“. Ovaj rad se potpuno razlikuje od ostalih njegovih radova zato što je popularan, pisan nekonvencionalnim stilom (bez matematike), a i bavi se temama kojima se nijedan fizičar nije bavio u to vreme. U njemu je Etore pokušao da poveže prirodne i društvene nauke primenom statističkih principa predviđanja stanja sistema, verovatnoće i entropije. Ovaj rad danas neki svrstavaju i u osnove ekonofizike.

Ipak, Etore se vratio fizici 1937. godine kada ga je Fermi ubedio da se prijavi na ponovno otvoren konkurs za mesta na katedrama za teorijsku fiziku u Milanu, Pizi i Padovi. Uslov konkursa bio je da se pored dotadašnjih rezultata priloži i jedan novi rad. Majorana je poslao rad pod nazivom „Simetrična teorija elektrona i pozitrona“, ali se sumnja da je većinu tog rada napisao zapravo Fermi, koji još uvek nije izgubio veru u svog učenika za koga je tvrdio da poseduje retko duboko razumevanje fizike. Međutim, Etore nije dobio nijedno od ova tri mesta zato što je komisija odlučila da je on u ovom slučaju van konkurencije i dodeljena mu je katedra kvantne mehanike u Napulju sa godišnjom platom od 26 00 lira.

Nestanak

U januaru 1938. godine počeo je da drži predavanja u Napulju koja su bila na vrlo visokom nivou, pa nije bilo mnogo onih koji su pokazivali mnogo razumevanja i zainteresovanosti za njih. A onda je 25. marta 1938. godine, kada je trebalo da se brodom vrati iz Palerma u Napulj, sav novac sa njegovog bankovnog računa podignut, a direktoru Instituta za fiziku u Napulju, Antoniju Koreliju, stiglo pismo:

„Dragi Koreli

Doneo sam odluku koja je postala neizbežna. Nema ni trunke sebičnosti u njoj, ali ja shvatam koje probleme moj iznenadni nestanak može uzrokovati Vama i vašim studentima. Zbog toga, ja molim za vaš oproštaj, a posebno zbog izdaje vašeg poverenja, iskrenog prijateljstva i pažnje koje ste mi posvetili poslednjih meseci. Želeo bih da podsetite sve one koje sam upoznao i cenio na Vašem institutu. Pamtiću ih do najmanje 11 sati večeras, a najverovatnije i kasnije. E. Majorana“

Zatim i telegram:

„Dragi Koreli

Nadam se da ste dobili moje pismo i moj telegram u isto vreme. More me je odbilo i ja ću se vratiti u Hotel Bolonju. Međutim, imam nameru da odustanem od predavanja. Nemojte da me pogrešno shvatite, na vašoj sam usluzi i dalje. E. Majorana “

Etore Majorana više nikada nije viđen niti se ikome javio i 6. decembra 1938. godine proglašen je mrtvim.

Najčešće objašnjenje nestanka je samoubistvo, odnosno da je skočio u Sredozemno more, na šta direktno ukazuju pisma. Njegova porodica i prijatelji nikada nisu verovali u to objašnjenje. Leonardo Skazija, čuveni italijanski pisac, razgovarao je sa Majoranom neposredno pre nestanka, i tvrdio je da je razlog bekstva njegovo predviđanje nastanka nuklearnog oružja (poput atomske bombe nastale desetak godina kasnije).

Monsinjier Ricieri, tadašnji biskup, rekao je da se Majorana ispovedio nekoliko dana pre nestanka i da je bio u stanju verske krize, kao i da je samoubistvo isključeno kao objašnjenje. Zbog ovoga su deo njegove porodice, a i Laura Fermi mislili da je otišao u manastir da se zamonaši.

Enriko Fermi nikada nije prežalio njegov nestanak. Ostalo je zabeleženo da je u jednom od kriznih trenutaka tokom projekta Menhetn rekao:„Da je samo Etore ovde…“

Literatura

  1. ETTORE MAJORANA:GENIUS AND MYSTERY, Antonino Zichichi
  2. The mysterious disappearance of Ettore Majorana, Barry R. Holstein, Department of Physics-LGRT, University of Massachusetts, Amherst, MA 01003
  3. The last paper by Ettore Majorana: An analysis, Carlo Artemi
  4. The Mysterious Disappearance ofEttore Majorana, Barry R. Holstein – Umass

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.