CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Uticaj i karakteristike

 

Šta utiče na ekonomiju znanja?

Postoji puno faktora koji utiču na razvoj ekonomije znanja, a to takođe utiče i na promenu pravila u poslovanju. Neki od tih faktora su:

  • Globalizacija – tržišta su međunarodna, a proizvodi su dostupni širom sveta
  • Informaciona tehnologija, i to na sledeće načine:
    • kompjuterske mreže, ili “globalna sela”,
    • novi mediji – oni povećavaju proizvodnju i distribuciju znanja, što rezultuje kolektivnom inteligencijom. Danas je mnogo jednostavnije i lakše pristupini širokoj bazi znanja i literature.
    • gustina znanja – efikasna proizvodnja se oslanja na infomacije i know-how. Podaci pokazuju da u svetu čak 70% radnika su umni radnici i da više koriste svoj um, nego fizičku snagu.
  • Institucionalne promene na tržištu rada i promene u ponašanju firmi. Nova radna mesta visoke performanse i fleksibilnost preduzeća traže od radnika kvalitete kao što su inicijativa, kreativnost, rešavanje problema i otvorenost za promene i dr.

Kao rezultat svega ovoga dobra danas imamo elektronsku trgovinu koja nam omogućava da robu možemo razviti, naručiti, prodati, a u mnogim slučajevima čak i isporučiti u elektronskoj formi.

Uticaj i karakteristike 1Karakteristike

Ekonomija znanja se bitno razlikuje u odnosu na tradicionalnu ekonomiju i to:

  • Ekonomija znanja se ne bazira na oskudici resursa, već na obilju. Za razliku od većine resursa koji su postaju osiromašeni kada se koriste, informacija i znanje se mogu deliti i koristiti bez ograničenja, i zapravo dolazi do njegovog obogaćivanja, a ne osiromašivanja.
  • Efekat (značaj) lokacije je ili:
    • smanjen, u nekim ekonomskim aktivnostima: kada se koriste odgovarajuća tehnologija i metode, virtualna tržišta i virtualne organizacije koje nude koristi brzine, agilnosti, aktivnosti se mogu realizovati globalno i celodnevno.
    • ili, naprotiv, kao podrška za neke druge aktivnosti, na drugim poljima ekonomije, time što će kreirati poslovne klastere oko centra znanja, kao što su univerziteti i istraživački centri. Ipak, klasteri su već postojali i u vremenima pre ekonomije znanja.
    • Zakoni, barijere, takse i načini da se izmeri se teško mogu primeniti jedino na nacionalnoj osnovi. Znanje i informacije „cure“ tamo gde je tražnja za njima najveća i barijere najniže. Zato danas postoji problem odliva mozgova.
    • Znanje poboljšava proizvode ili usluge i mogu da utiče značajno na formiranje premije nad cenama uporedivih proizvoda sa niskim ugrađenim znanjem ili znanjem intenziteta.
    • Cena i vrednost zavisi najviše od koncepta, tj. tačke gledišta. Na primer neka ista informacija ili znanje mogu da imaju različitu cenu za različite ljude, ili čak i za istu osobu ali u različitim vremenima.
    • Znanje kada je zatovreno u sistemili procesu ima bitno veću vrednost nego kada je „na slobodi“.
    • Ljudski kapital – kompentence – su ključne komponente vrednosti u kompanijama baziranim na znanju, ali ipak par kompanija svoje nivoe kompentencije objavljuje u godišnjim izveštajima. Danas se često smanjenje organizacije vidi kao pozitivna mera za smanjenje troškova.
    • Komunikacija se sve više vidi kao osnovni tok znanja. Socijalne strukture, kulturni konteksti i drugi faktori utiču na društvene odnose i stoga su od osnovne važnosti za ekonomiju znanja.

Ove karakteristike zahtevaju ideje i mere koje treba da primene osobe koje vode ekonomsku politiku, od strane menadžera i umnih radnika.

Ekonomija znanja ima višestruke oblike u kojima se može pojaviti, ali postoje predviđanja da će novu ekonomiju produžiti radikalno, stvaranjem obrazaca u kojem će čak i ideje biti prepoznate i identifikovane kao roba. To svakako nije najbolje vreme da se donose ishitrena rešenja o ovoj tvrdnji, ali s obzirom na prirodu „znanja“, dodato na činjenicu dubokog prodora ove nove forme ekonomije, postoji sigurno jasan put napred za ovaj pojam, iako podatke (tj. kvantum revolucionarnog pristupa i njegove primenjivosti i komercijalna vrednost), ostaju u domenu spekulacije, kao sada.

Series NavigationNauka u ekonomiji (privredi)Dileme u daljem razvoju obrazovanja

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.