Home > Fizika > Levitacija – mit ili stvarnost

Levitacija – mit ili stvarnost

June 15th, 2007

Svi ste sigurno culi gomilu prica o levitaciji, mnogi u to veruju mnogi misle da je glupost. U ovu drugu grupu sigurno spadaju fizicari, i njima slicni :) Pa dragi moji fizicari, pogresili ste – levitacija stvarno postoj i fizika to uspesno objasnjava! Ne verujete? Pogledajte film i uverite se sami!

Jel sada verujete? :)

Dobro, dobro, vracam se u realnost. Ali, ovo na filmu i jeste realnost :D Film pokazuje jednu poznatu osobinu nekih materijala, tzv. Majsnerov efekat. Ona crna kockica na filmu je superprovodni materijal, a ona tecnost koja onako burno isparava nema nikakve veze sa loncem neke vracare ili vestice vec je to samo tecan azot. Mitate se zasto onako kljuca – iz istih razloga iz kojih voda kljuca na 100 C, jedina je razlika sto se azot u tecnom stanju nalazi na nekih -200C, tako da je na sobnoj temperaturi njemu mnogo vrucina :)

Da bi neki materijal postao superprovodan mora da se ohladi do neke niske temperature. Posao tecnog azota nije nista drugo nego da ohladi specijalni komadic metala i dovede ga u superprovodno stanje. U ovako ohladjenom superprovodniku nastaje i pocinje da tece mala struja. Kako je rec o superprovodniku – struja koja pocne da tece, tece bez otpora, tj. teoretski moze da tece beskonacno dugo (naravno, ovde se to ne desava, jer se superprovodni materijal zagreva i gubi superprovodne osobine). Ako u blizinu ovog superprovodnika stavimo neki stalni magnet, struja koja protice kroz superprovodnik stvorice novo magnetno polje koje ce hteti da izbaci ovaj stalni magnet. Upravo ovaj proces dovodi do pojave na filmu. Na slicnom principu odbijanja magnetnih polja i “levitacije” rade neki rolerkosteri, superbrzi vozovi itd.

magnet_4.jpg

Na kraju, moram da racocaram pristalice paranormalnih pojava i levitacije – ovaj proces je jedina pojava “levitacije” koju priznaje nauka!

Categories: Fizika
avatar

Autor:

Urednik i vlasnik sajta. Dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire. Završio fiziku na Prirodno matematičkom fakultetu u Nišu, a najveći deo svog slobodnog vremena posvećuje popularizaciji i približavanju nauke mladima, astronomiji i slobodnom softveru. (O meni / CV in English, PDF)

Najnoviji tekstovi

Časopis "Mladi fizičar"

Svet nauke 11.02.2012
mladi-fizicar Od maja prošle godine, zahvaljujući Slavoljubu Mitiću, Darku Simiću i Aktivu nastavnika fizike osnovnih škola Nišavskog okruga, ljubitelji fizi

Povezivanje naučnih niti - Intervju sa Milanom Ćirkovićem

Svet nauke 07.02.2012
mmc Poslednji broj magazina Frenzy Spark donosi zanimljiv intervju sa dr Milanom Ćirkovićem. U ovom intervjuju Milan Ćirković govori o evoluciji ideja

Najnoviji standard za merenje temperature

Svet nauke 04.02.2012
snow +18°C Na Havajima uzimaju drugi pokrivač. +10°C U zgradama u Helsinkiju isključuju grejanje. +2°C Italijanski automobili ne mogu da upale.

Najčitaniji tekstovi

Najnoviji standard za merenje temperature

Svet nauke 04.02.2012
snow +18°C Na Havajima uzimaju drugi pokrivač. +10°C U zgradama u Helsinkiju isključuju grejanje. +2°C Italijanski automobili ne mogu da upale.

Yamb - igrica za gubljenje vremena

Milan Milošević 18.06.2007
Volite da igrate Yamb, a dosadili su vam papirici - probajte ovo. Ova verzija Yamba ima 8 kolona, odvojite malo vise slobodnog vremena :) Ovaj prog

Uskrs – kako se odredjuje datum

Milan Milošević 27.04.2008
uskrs-02 Svake godine me bar neko pita kako se odredjuje datum Uskrsa, zasto je datum pravoslavnog i katolickog uskrsa nekada isti a nekada ne itd itd. Mnogo p

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara
i ne odražavaju stavove urednika sajta Svet nauke.

  1. avatar
    sanja
    June 15th, 2007 at 22:45 | #1

    Ma sve moze da objasni nauka :) Mada meni ljudi i dalje ne veruju da uz mnogo srece i malo maste mogu da prodjem kroz zid… Viva la tunel efekat :D

  2. June 15th, 2007 at 23:15 | #2

    Hehehe, nije ti potrebna sreca, samo dovoljan broj pokusaja :D

    Probaj sa preskakanjem zgrade, mozda im se cika Hajzenberg vise svidja :)

  3. avatar
    sanja
    June 16th, 2007 at 00:46 | #3

    pa treba mi sreca, posle toliko pokusaja, dovoljan broj mojih atoma ostace na zidu da mogu shpaklom da me skidaju :D

    Negooo… od kad nema shoutboxa, samo ja ovde komentarisem? :(

  4. June 16th, 2007 at 00:51 | #4

    Hehehe, pa necemo o detaljima :D

    Shoutbox vracam cim resim problem spamova, a ostali…. izgleda da sam im dosadio :)

  5. February 7th, 2008 at 21:47 | #5
  6. avatar
    Marko
    April 27th, 2009 at 18:30 | #6

    Samo me zanima nesto u vezi dela teksta kog ste napisali,a odnosi se na sam nacin delovanja izmedju stalnog magneta i superprovdne kockice.

    Rekli ste da se u kockici pojavljuje struja,sto je i normalno ukoliko je magnetno polje promenljivo ili se kockica krece,ali posto je u pitanju stalni magnet a kockica,moze se reci miruje,sila zbog koje se kockica odbija od magneta nastaje zbog neke druge pojave,za razliku od proticanja struje u kockici.

    Mislim da je u pitanju sama struktura materijala od koje je napravljena kockica. Osobona materijala da ne propusta linije magnetnog polja kroz njega kada se ohladi do dovoljno niske temperature je dovela do lebdenja kockice. Tako da linije magnetnog polja zaobilaze kockicu i formiraju polje koje lici na levak u kome se ohladjeni materijal nalazi.Da je to nastalo kao reakcija izmedju dva magnetna polja(onog kog proizvodi stalni magnet i onog koje je nastalo zbog procicanja struje u kockici),kao sto ste rekli,kockica bi jednostavno skliznila zbog samog oblika polja.

  7. April 27th, 2009 at 19:04 | #7

    Struja uopste ne tece kroz kockicu (tj. kroz stalni mahnet). Struja protice kroz superprovodni materijal, koji je ispod kockice. Proticanje struje dovodi do stvaranja novog magnetnog polja – superprovodnik postaje magnet i dolazi do odbijanja (ili privlacenja sa stalnim magnetom)

    Efekat nema nikakve veze sa strukturom materijala kockice, desice se i ako ona ne postoji. Kockica (stalni magnet) je samo probno telo koje omogucava da se vidi magnetno polje koje nastaje oko superprovodnika.

  8. avatar
    Vlada
    June 3rd, 2009 at 00:14 | #8

    Zar se i covek ohladi na -200 da bih lebdeo? :)

  9. June 3rd, 2009 at 00:41 | #9

    A ne, sajle ne mogu da izdrže tu temperaturu :)

  10. avatar
    Nebojša Icić
    June 3rd, 2009 at 11:05 | #10

    BTW levitacija je vrlo popularna kod najmlađih i nekih drugih, sve mislim da su za to krivi braća Vašovski i njihova Matrica, pa zatim tigrovi i zmajevi, prikriveni ili ne. Jedino su nindže izneverile ili to čuvaju za svoje manastire kao što bogataši drže Rembranta u trpezariji ili "špajezu".

    Nešto me Vlada podseti svojom pričom o temperaturi na jednu meni nejasnu temu:

    Njutnova mehanika dobro opisuje pojave pri malim, a STR pri relativističkim brzinama, dakle pokrili smo interval od malih (od par cm po sec na primer) do maksimalne (300.000 km/s), i svi razmišljaju samo o eventualnoj mogućnosti za još veće brzine:

    -A šta je sa ultra malim brzinama?

    Pri čemu bi ove brzine imale elementarne čestice.

    Na primer elektron koji se kreće brzinom od 2 puta deset na minus 23 metara u sec.

    Ili 2 puta deset na minus 36 m/s.

    U prvom primeru elektron pređe oblast koja odgovara nekoj njegovoj dimenziji, veličini poremećaja prostora u kojoj ga lociramo (deset na minus 13 metara) za 165 godina.

    Koliko znam sve se kreće, a neke stvari su definisane samo pri kretanju, postoji li elektron pri tako maloj brzini? Da ne pominjem onu iz drugog primera. Poremećaj prostora? Tamna materija?

  1. No trackbacks yet.
Subscribe to comments feed

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara pridržavajte se pravopisnih pravila. Urednik sajta ima pravo da ne odobri komentare za koje smatra da ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog sajta. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove urednika sajta Svet nauke.

Za komentare, predloge i pitanja možete da koristite formular za kontakt ili Facebook stranu sajta.