Home > Nauka > Zen i fizika 17: međuprožimanje

Zen i fizika 17: međuprožimanje

October 12th, 2009

„Kula je široka i prostrana kao samo nebo. Tlo je popločano nebrojenim dragim kamenjem svih vrsta i u Kuli postoje bezbrojne palate, predvorja, prozori, stepeništa, odaje i prolazi, svi sačinjeni od sedam vrsta dragog kamenja…

A u toj Kuli, prostranoj i istančano ukrašenoj, postoji takođe stotine hiljada kula, od kojih je svaka isto tako istančano ukrašena kao i sama glavna Kula i prostrana kao ona-odnosno kao samo nebo.

I sve te kule, koje je nemoguće nabrojati, uopšte ne smetaju jedna drugoj; svaka zadržava svoje individualno postojanje u savršenom skladu sa svim ostalim; ničega tu nema što ne bi dopustilo da se jedna kula stopi sa svim ostalim pojedinačno i zajedno; tu vlada jedno stanje savršenog međuprožimanja, ali u isto vreme i savršene sređenosti.

Mladi hodočasnik, vidi sebe u svim kulama kao i u svakoj kuli ponaosob, gde je sve sadržano u jednom i gde jedno sadrži sve…“

Ništa čudno.

Valjda svi mi ovako ili slično zamišljamo beskonačnosti; mada ne treba zaboraviti da se ovde radi o „istoj“ kuli, dakle o materijalnoj formi, pa gornji stihovi gube fizičku tačnost: kule bi gravitaciono kolabirale. Ili: u okviru jednog beskonačnog univerzuma ne može postojati bezbroj beskonačnih univerzuma: zbog toga taj deo posmatrajmo kao pesničku slobodu.

Ali, gornji stihovi veoma lepo iskazuju shvatanje po kojem je „sve u jednom i jedno u svemu“, takođe lepo opisuju kako se svet vidi u probuđenom stanju svesti, kada se „čvrste granice individualnosti tope i kada nas više ne pritiska osećanje konačnosti“.

Kula u ovom odlomku predstavlja metaforu samog univerzuma, dok savršeno uzajamno stapanje njegovih delova predstavlja međuprožimanje, ali jedno suštinski dinamičko međuodnošenje koje se ne odigrava samo prostorno već i vremenski..

Stoga ništa čudno što se u ovoj poetizovanoj pričici mladi hodočasnik vidi u svakoj, ali i u svim kulama istovremeno: tako nekako zamišljamo recimo holo efekat.

Ovo je ispričano donekle i jezikom savremene fizike.

Ovo je ispričano pre više hiljada godina.

Ništa čudno.

Citat zahvaljujući, slobodno interpretiranom poslednjem delu Avatamsaka sutre, D.T. Suzukiju.

Series Navigation
Categories: Nauka
avatar

Autor:

Završio teorijsku fiziku na PMF u Beogradu. Živi u Pirotu, bavi se kulturom i NeZnanjem. Posebno: veza fizike i uopšte "nesrodnih" delatnosti.

Najnoviji tekstovi

Časopis "Mladi fizičar"

Svet nauke 11.02.2012
mladi-fizicar Od maja prošle godine, zahvaljujući Slavoljubu Mitiću, Darku Simiću i Aktivu nastavnika fizike osnovnih škola Nišavskog okruga, ljubitelji fizi

Povezivanje naučnih niti - Intervju sa Milanom Ćirkovićem

Svet nauke 07.02.2012
mmc Poslednji broj magazina Frenzy Spark donosi zanimljiv intervju sa dr Milanom Ćirkovićem. U ovom intervjuju Milan Ćirković govori o evoluciji ideja

Najnoviji standard za merenje temperature

Svet nauke 04.02.2012
snow +18°C Na Havajima uzimaju drugi pokrivač. +10°C U zgradama u Helsinkiju isključuju grejanje. +2°C Italijanski automobili ne mogu da upale.

Najčitaniji tekstovi

Najnoviji standard za merenje temperature

Svet nauke 04.02.2012
snow +18°C Na Havajima uzimaju drugi pokrivač. +10°C U zgradama u Helsinkiju isključuju grejanje. +2°C Italijanski automobili ne mogu da upale.

Yamb - igrica za gubljenje vremena

Milan Milošević 18.06.2007
Volite da igrate Yamb, a dosadili su vam papirici - probajte ovo. Ova verzija Yamba ima 8 kolona, odvojite malo vise slobodnog vremena :) Ovaj prog

Uskrs – kako se odredjuje datum

Milan Milošević 27.04.2008
uskrs-02 Svake godine me bar neko pita kako se odredjuje datum Uskrsa, zasto je datum pravoslavnog i katolickog uskrsa nekada isti a nekada ne itd itd. Mnogo p

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara
i ne odražavaju stavove urednika sajta Svet nauke.

  1. avatar
    Miomir
    January 25th, 2010 at 01:07 | #1

    mnogo reci…jeste sve receno ne sporim, ali razmisli o ovome (mislim da je ovo mnogo krace a isto tacno). Mi smo (svemir i mi sa njim) istovremeno sve i nista. Probaj da zamislis tako nesto ali ne koristi matematiku, samo staru dobru mastu. Upss!…napisah li istovremeno… pre ce biti svevremeno i bezvremeno, sve i nista.

  2. avatar
    Icić Nebojša
    January 26th, 2010 at 11:28 | #2

    @Miomir
    u pravu ste: uvek je mnogo reči. Na Istoku kažu:”Ako zaista želite da izrazite istinu odbacite reči, odbacite tišinu i kažite nešto.”
    To podrazumeva neku vrstu delanja-nedelanja.
    Da pojasnim na jednom primeru:
    Starešina manastira je birao starešinu za novi manastir postavljajući isto pitanje svim monasima: pokazavši im ćup za vodu tražio je da mu ne pominjući naziv suda tačno kažu šta je on.
    Glavni kaluđer je rekao:”Pa ne može se reći da je to klonfa.”…
    Kuvar je prišao ćupu, šutnuo ga i prolio vodu.
    Kuvar je postao starešina novog manastira.
    Toliko o rečima.
    A da li smo mi svevremeno sve i ništa?
    Sve i ništa dve su reči istog pojma.

  1. No trackbacks yet.
Subscribe to comments feed

Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Prilikom pisanja komentara pridržavajte se pravopisnih pravila. Urednik sajta ima pravo da ne odobri komentare za koje smatra da ne doprinose normalnoj komunikaciji između čitalaca ovog sajta. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove urednika sajta Svet nauke.

Za komentare, predloge i pitanja možete da koristite formular za kontakt ili Facebook stranu sajta.