CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Sonda Phobos-Grunt danas pada na Zemlju

Konstrukcija sonde Phobos-GruntNajnovije vesti nalaze se na kraju teksta!
Phobos-Grunt sagoreo iznad Pacifika, u 18:45h 

Ruska svemirska sonda Phobos-Grunt, lansirana 8. novembra 2011. godine ka Marsu, danas (15. januar 2012) će pasti na Zemlju. Sonda Phobos-Grunt se sinoć nalazila na orbiti 167×145 kilimetara i polako se približava Zemlji. Prema proceni Centra za praćenje svemirskog otpada Phobos-Grunt će u Zemljinu atmosferu ući u 20h i 21minut, po našem vremenu. Sonda će se tada nalaziti iznad Pacifika, u blizini zapadne obale Južne Amerike. Greška ove procene iznosi +/- 3 sata.

Prema poslednjim vestima koje stižu iz “Roskosmos-a” (danas oko 9h po našem vremenu) novo mesto pada nesagorelih delova sonde Fobos-Grunt nalazi se u Kini, u oblasti pustinje Gobi. Procenjeno vreme pada je 22h 40minuta. Sonda se jutros nalazila na eliptičnoj orbiti i od Zemlje je prolazila na rastojanju između 133 i 153 kilometara.

Predviđena lokacija pada sonde Phobos Grunt

Na karti prikazana je predviđena lokacija za pad satelita. Plave i žuta linija označavaju mesta prolaska satelita pre (plava) i posle (žuta) predviđenog vremena. Markeri označavaju vremenske intervale od 5 minuta. Pad satelita moguć je na svim lokacijama gde prolazi plava ili žuta linija. Bela linija označava granicu noći a beli marker položaj Sunca.

Scenarijo misije Phobos Grunt - ovako je trebalo da bude

Scenarijo misije Phobos Grunt - ovako je trebalo da bude

Sonda Phobos-Grunt trebala je da bude lansirana još 2009. godine, ali to lanisranje je odloženo.  Sondu je uspešno lansirala Ruska svemirska agencija Roscosmos tek novembra 2011. godine.  Zadatak ove sonde bio je da putuje do Marsa, sleti na njegov satelit Phobos, uzme uzorke tla i vrati ih na Zemlju. Nažalost, ubrzo nakon poletanja nastupio je kvar koji je sondu “zaglavio” u orbiti oko naše planete.

Sonda ima masu od 15 tona, što je ubraja u najmasivnije “komade” svemirskog otpada koji su pali na Zemlju. Od ukupne mase sonde 12 tona čini otrovno raketno gorivo. Procenjuje se da će najveći deo mase sagoreti u atmosferi a na Zemlju će pasti 20-30 komada sonde, ukupne mase do 200kg. Rezervoari za gorivo napravljeni su od aluminijuma i brzo će se otopiti nakon ulaska u atmosferu. Raketno gorivo će sagoreti u atmosferi i ne predstavlja opasnost.

Komisija, koja je formirana nakon neuspeha misije, još nije našla uzrok za neuspeh ove misije. Posle nekoliko nedelja rada komisije, rok za objavljivanje rezultata istrage produžen je za još nedelju dana. Prema rečima Jurija Koptjeva, rukovodioca komisije i bivšeg direktora Ruske kosmičke agencije, trenutno postoji nekoliko mogućih verzija koje su dovele do otkazivanje misije a prve zvanične rezultate treba očekivati sledećeg petka.

Dopuna (17h 15min): prema poslednjim vestima sa sajta RussianSpaceWeb sonda Phobos-Grunt nalazila u 15h 30min (po našem vremenu) na orbiti između 124.7 i 142.9 kilometara, sa periodom od 87 minuta.

Poslednja orbita sonde Phobos-Grunt

Zvanična mapa poslednja orbita sonde Phobos-Grunt (Izvor: Roskosmos)

Dopuna (18h 30min): Phobos-Grunt “odbrojava” poslednje minute na orbiti! Objavljene su najnovije procene mesta pada sonde Phobos-Grunt. Prema informacijama na sajtu Centra za praćenje svemirskog otpada je 18h 52min, sa geškom od 19 minuta! Očekivano mesto pada je Atlantski okean ili Južna Amerika. Procena Roskosmos-a izdata oko 18h kaže da će sonda pasti između 18h 50min i 19h 34min. Očekivano mesto pada je Atlantski okean, u oblasti između Južne Amerike i Afrike.

Očekivano mesto pada sonde Phobos-Grunt

Najnovija (18:30h) procena očekivanog mesta pada sonde (izvor: Centar za praćenje svemirskog otpada)

Procena mesta pada - Roskosmos (18h)

Najnovija (18:00h) procena očekivanog mesta pada sonde (izvor: Roskosmos / Russian Space Web)

Dopuna (19h 13min): mediji u Rusiji su potvrdili da je sonda Phobos-Grunt ušla u atmosferu Zemlje i sagorela u 18h 45min (izvor: InterFax). Prema podacima iz Rusije i SAD sonda je u atmosferu ušla iznad Pacifika a njeni delovi pali su na 1250 kilometara zapadno od ostrva Wellington (izvor: Alexei Zolotukhin, Ministar odbrane Rusije, za RIA).

Posle dva meseca bezuspešnih pokušaja spašavanja misije, ovim je okončan 17. pokušaj Rusije da stigne do “crvene” planete. Svih 17 pokušaja bilo je neuspešno, a poslednji se desio 1996. godine kada je izgubljen orbiter Mars-96.

Image credits: IKI, Centar za praćenje svemirskog otpada, Russian Space Web.

One Response
  1. avatar 16.01.2012.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.