CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Vidojevica astroparty II

U čast letnjeg solsticija i mladog Meseca, održan je nov astrofoto party na lokaciji astronomske opservatorije Vidojevica kod Prokuplja, u trajanju od 19. do 23. juna. Ovoga puta uz mene su na astronomskoj opservatoriji bili još četiri profesionalna astronoma sa Astronomske opservatorije u Beogradu: Zorica Cvetković, Rade Pavlović, Goran Damljanović i Milan Stojanović. Vreme za posmatranje i snimanje je bilo više nego idealno prve tri posmatračke noći. Seeing je bivao oko 2 a kretao se i do 1,7. Vetar tih večeri je bio minimalan na nekih svega 1-2 m u sekundi a u pojedinim delovima noći je čak i sasvim stajao. Ono što je jedino bilo podrazumevano za ovaj termin u godini je da je nebo bilo dosta svetlije jer je aktivnost bila baš u periodu solsticija, odnosno početka leta kada su noći najkraće. To je u praksi značilo da ništa od snimanja nije moglo da se počinje pre deset sati uveče a završetak je morao da bude najkasnije u 3 izjutra. Dakle, za tih četiri sata je moralo da se uradi što više lajtova. U periodu nakon 3 već je dolazilo do laganog razdanjivanja usled efekta zore i već oko 4 su ptičiče u šumi u najveće cvrkutale pred izlazak Sunca.

Dok je profesionalna ekipa astronoma obavljala na 60 cm teleskopu snimanja dvojnih zvezda i udaljenih kvazara za potrebe njihovih projekata, ja sam se ovog puta jasno opredelio za jedino ispravan način rada u astrofotografiji a to je: jedan objekat za jednu noć. Ideja je bila da sakupim što više light-ova i da blagovremeno krenem pre svakog snimanja sa flat-ovima radjenim na zalasku. Što se flat-ova tiče njih sam samo prvo veče propustio tj. odradio sam ih u zoru.

Na osnovu temeljno proučenih više unakrsnih meteo prognoza, bilo mi je jasno da će već petak veče biti problematičan sa snimanjem. Taj petak sam namerno ostavio za wide field foto u nameri da snimim neke kombinacije sa kupolom u noćnom zvezdanom aranžmanu, a što bi se kasnije možda upotrebilo za neku dokumentaciju. Ovoga puta ciljeve sam odabrao tako što sam išao na par objekata koji su nisko na horizontu i to relativno bliska na jugu ali ipak na meridijanu u toku noći: Eagle Nebula (M16) i Trifid nebula (M20). Od zenitno bližih ciljeva odabrao sam Ring nebulu (M57) na ivici letnjeg trougla. Kriterijum odabira nije bio samo lokacijski, pogotovu za prva dva navedena, već i taj što su prva dva u H-alfa izraziti (naročito Eagle). Ring nebula je bila dobar cilj kao relativno mali objekat za primarni fokus mog njutna 200/1000, da bi se upravo na taj način pokazala moć instrumenta. Hteo sam takodje da isprobam kranju granicu svog Canon 550d nemodifikovanog aparata, u situaciji kada se nakupi što više light-a, sa kasnijom obradom u stacking softveru kao i finalizacijom u Photoshopu. Paradigma ovoga bi bila kao kada bi želeli da istestirate neki automobil, avion i sl. i da pri tome odredite neke njihove trenutne granične mogućnosti. Jako dobar podatak je bio i taj da je osim zadovoljavajućeg seeinga bilo mirno vreme bez vlage koja nije bila prisutna zbog vrućine.

Uspeo sam za svaki objekat da odradim po 35 light frejma. Na to su morali u proseku po pet da otpadnu prilikom obrade, zbog prolazaka aviona u vidnom polju. Autoguiding sistem pogonjen Lacerta MGEN-om je odlično odradio posao. O potrebi koma korektora na njutn teleskopu već ne treba trošiti suvišne reči.

U petak ujutru na kraju posmatranja blagovremeno sam raspakovao opremu, znajući da je za to popodne najavljena grmljavina sa eventualnim padavinama. Nisam hteo da rizikujem i ostavio sam opremu u kupoli da bude na dohvatu ruke ukoliko se prognoza o pogoršanju vremena ipak pokaže netačnom. Nažalost, to veče iako se razvedrilo vlažnost vazduha se već u prvim noćnim satima popela na 85% da bi nakon ponoći bilo kakav rad na teleskopu bio onemogućen vlagom od 95%. Imajući u vidu ovakve podatke jedino što sam mogao da uradim je da uzmem svoj foto stativ i da sa njim krenem da slikam nekoliko pozicija u pokušaju hvatanja star trail-ova nad kupolom kao i Mlečnog puta.

U subotu sam konačno završio sve planirane aktivnosti, a vremenska prognoza je donosila dalje pogoršanje i nepogode. Odlučujem da svoj boravak na terenu više ne produžujem i da se uz veliku zahvalnost pozdravim i rastanem sa gore navedenom ekipom domaćina.

Na slikama dole prikazani su snimani objekti sa svojim crop verzijama, kao i wide field fotografije. Snimano je na njutn teleskopu SW 200/1000 u kombinaciji sa Lacerta MGEN autogajderom, nemodifikovanim Canon 550d, uz SW koma korektor. Objekti su snimani sa po 30 light frejmova, ekspozicije po 7 minuta na ISO 400. Obrada je vršena u DSS i finalno u Photoshopu. Da bi videli slike uvećane, kliknite na njih:

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.