CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem

pia17036-640

Odavno se o tome pričalo, ali od danas je zvanično – sonda Vojadžer 1 postala je prvi veštački objekat koji je ušao u međuzvezdani prostor, ili kako to popularnije zvuči napustio Sunčev sistem. Lansiran još davne 1977. godine Vojadžer 1 pre mnogo godina, proleteo je pored Jupitera i Saturna i krenuo na put ka zvezdama. Danas se ova sonda nalazi na rastojanju od 18,67 milijardi kilometara od Sunca i leti kroz međuzvezdani prostor. Konačna potvrda i dokazi da je Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem danas, 12. septembra, objavljeni su u časopisu Science.

Analizom podataka dobijenih sa sonde potvrđeno je da je Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem 25. avgusta 2012. godine i da se već više od godinu dana kreće kroz međuzvezdani prostor. Tog dana Vojadžer 1 prošao je kroz najudaljenije krajeve Sunčevog sistema, one do kojih još dopiru tragovi solarnog vetra, a zatim nastavio put kroz međuzvezdano prostranstvo.

Voyager 1 - heliosferaSolarni vetar čine naelektrisane čestice koje “lete” sa Sunca ka međuzvezanom prostoru brzinom od 1,5 miliona kilometara na sat ka granici Sunčevog sistema i kao balon okružuje naš planetarni sistem. Na samoj granici solarni vetar se meša sa međuzvezdanim vetrom, “hladnijim” naelektrisanim česticama, koje ispunjavaju vakuum međuzvezdanog prostora. Tačno određivanje granice između ova dva prostora je dosta komplikovan proces a instrument na Vojadžeru 1 koji je direktno mogao da izvrši merenje prolaska kroz granicu otkazao je 1980. godine. Za utvrđivanje prelaska granice međuzvezdanog prostora bilo je neophodno sprovesti niz posrednih eksperimenata kojima su utvrđene osobine prostora kroz koji leti Vojadžer.

Ova granica označava razdvajanje zonu heliosfere, tj. oblasti u kojoj dominiraju efekti solarnog vetra, tj. naelektrisane čestice i zračenje koji potiču sa Sunca, i zonu međuzvezdanog prostora, tj. oblasti u kojoj dominiraju naelektrisane čestice nastale nakon eksplozije obližnjih masivnih zvezda u pre nekoliko miliona godina. 

Vojadžer 1 u "očima" radio teleskopa VLA

Vojadžer 1 u “očima” radio teleskopa VLA

Glavni parametar za utvrđivanje medijuma kroz koji Vojadžer leti bila je gustina naelektrisanih čestica – plazme, koja je oko 50 puta veća u međuzvezdanom prostoru nego u solarnom vetru. Merenjem parametara plazme tokom dve solarne oluje, oktobra i aprila. Ova merenja zasnovana su na merenju frekvence plazme kroz koju se Vojadžer kreće u trenutku kad do nje stigne materijal izbačen sa Sunca tokom eksplozije (potrebno je 13 meseci da materijal izbačen tokom eksplozije stigne do Vojadžera). Oscilacije plazme izazvane ovim naelektrisanim česticama i elektromagnetnim zračenjem zavise od gustine plazme pa se analizom izmerene frekvence može odrediti gustina. Izmerena gustina odgovarala je onoj koja je bila predviđena za međuplanetarni prostor. Ovi rezultati potvrdili su rezultate koje je NASA objavila 15. avgusta prošle godine, tj. Vojadžer 1 nalazio se izvan heliosfere i leteo je kroz međuzvezdani prostor.

Povodom ove vesti već su krenule mnogobrojne diskusije oko toga da li je vest tačna i šta ona zapravo znači, a neki su zauzeti brojanjem “koliko puta je Vojadžer 1 napustio Sunčev sistem”. Teško je reći šta tačno znači da je neko telo napustilo Sunčev sistem pošto su definicije različite, nekad je to gustina, nekad zona delovanja Sunčevog vetra, nekad gravitacioni uticaj Sunca itd. Čak i ako odaberemo samo jednu definiciju i vodimo se njom uopšte nije lako jasno definisati granicu, pošto (teoretski) delovanje gravitacije prestaje samo u beskonačnosti, gasovi koji se mešaju nemaju oštru granicu itd. Tako da granica definitivno mora da se definiše na osnovu nekih približnih kriterijuma i fizičkih parametara. Bez obzira na to koju definiciju izaberemo moramo da imamo u vidu da je ovo prvi put da NASA zvanično objavi da je neko telo napustilo Sunčev sistem. Iako verovatno nije dovoljno precizno ovog puta je za “granicu” Sunčevog sistema izabran prelazak iz zone uticaja solarnog vetra u zonu međuzevzdanog prostora (prema nekim definicijama deo Sunčevog sistema, tačnije tzv. Ortov oblak, nalazi se u međuzvezdanom prostoru).  Ono što je sigurno jasno je to da je Vojadžer 1 izašao iz heliosfere i sad se kreće kroz međuzvezdani prostor, ali on se još uvek nalazi u zoni gravitacionog uticaja Sunca i sa naše strane Ortovog oblaka, a do tamo će mu trebati još mnogo… par hiljada godina.

Odnos rastojanja u Sunčevom sistemu, položaj međuzvezdanog prostora, ortovog oblaka i najbliže zvezde. Rastojanja su i logaritamskoj razmeri u astronomskim jedinicama. Credit: NASA/JPL-Caltech

Odnos rastojanja u Sunčevom sistemu, položaj međuzvezdanog prostora, ortovog oblaka i najbliže zvezde. Rastojanja su i logaritamskoj razmeri u astronomskim jedinicama. Credit: NASA/JPL-Caltech

Ako vam se više sviđa nazovite ovaj tekst “Vojadžer 1 je izašao u međuzvezdani prostor” (po N-ti put) i poslušajte kako “zvuči” taj međuzvezdani prostor:

Podaci sa Vojadžera 1 emituju se na Zemlju predajnikom snage 22 W, iako ovaj signal deluje vrlo slabo u odnosu na bežistične uređaje koje srećemo na Zemlji svakog dana on je dovoljno jak da se izdvoji u odnosu na druge izvore u svemiru. Podaci stižu svakog dana, sa 17 sati zakašnjenja zbog ogromnog rastojanja. Prema trenutnoj potrošnji plutonijumskih baterija sonda će imati energiju do 2020-2025. godine. Za oko 40000 godina Vojadžer 1 stićiće do rastojanja od 1,7 svetlosnih godina od najbliže zvezde.

Malo smo bliži cilju, a jednog dana čovečanstvo će možda doživeti i ovo:

(Izvori: National Geographic, NASA Science News, JPL; Star Trek / Cap. Picard, Kirk & Archer)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.