CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Sarajevski atentat – neposredni povod za početak Prvog svetskog rata

sarajevo-fbU nedeljno jutro 28. juna 1914. godine, austrougarski prestolonaslednik nadvojvoda Franc Ferdinand je sa suprugom Sofijom Hotek, vojvotkinjom od Hohenberga stigao vozom u Sarajevo. Nakon dolaska, formirana je povorka od šest vozila koja je krenula niz Apelovu obalu do Vijećnice. U autu na čelu kolone nalazili su se gradonačelnik Sarajeva Fehim efendija Čurčić i komesar sarajevske policije dr Edmund Gerde. U vozilu iza njih, marke Gräf & Stift, bili su nadvojvoda i njegova žena. Krov automobila je bio spušten, kako bi narod koji se poređao duž ulice, mogao da ih vidi i pozdravi. Preko puta njih sedeo je general Oskar Poćorek, guverner Bosne. Na mestu suvozača bio je potpukovnik Franc fon Harah. Za njima su išla još četiri vozila s lokalnim policajcima i članovima nadvojvodine i guvernerove pratnje.

Sedmorica zaverenika sastali su se u gradu nekoliko dana uoči ove posete. Tog jutra, kad je nadvojvoda dolazio, zauzeli su svoje pozicije duž keja. Za opasače su imali zadenute bombe, a u džepovima napunjene revolvere. Za uspeh njihove akcije bilo je neophodno da bude više ljudstva i oružja. Ukoliko pretresu i uhapse jednog ili ako jedan iz nekog razloga ne stupi u akciju, onda drugi uskače umesto njega. Svaki je sa sobom nosio i cijanid u prahu, kako bi se ubio odmah po izvršenom delu.

Uprkos upozorenjima o mogućim ispadima, zvanično obezbeđenje prestolonaslednika Austrougarske nije preduzelo potrebne mere predostrožnosti, pa su se nadvojvoda i njegova supruga vozili u otvorenom automobilu, a ruta kojom su išli bila je unapred poznata. Nije bilo špalira vojnika koji su u takvim prilikama obično raspoređeni duž pločnika, pa je povorka vozila prolazila praktično nezaštićena među gomilom. Nije bilo ni specijalnog obezbeđenja.

Automobili su prolazili pored kuća i dućana, na kojima su bile istaknute zastave, habzburška crno-žuta i bosanska crveno-žuta, i približavali se poziciji prvog zaverenika. To je bio Sarajlija Muhamed Mehmedbašić, koji je zauzeo poziciju kraj mosta. Međutim, on nije smogao dovoljno hrabrosti da stupi u akciju i automobili su mirno proši mimo njega. Sledeći atentator, prvi koji će stupiti u akciju, bio je bosanski Srbin Nedeljko Čabrinović, koji je stajao na keju bliže reci. Izvukao je bombu i bacio je na automobil u kome se nalazio Franc Ferdinand, ali je vozač video bombu kako leti kroz vazduh prema autu i nagazio je papučicu gasa. Bomba je promašila cilj, pala na zemlju i eksplodirala između dva automobila, ranivši nekoliko oficira, a ranjeni su bili i posmatrači koji su se tu zatekli.

Čim je Čabrinović bacio bombu, progutao je cijanid koji je poneo sa sobom i preko ograde se bacio u Miljacku. Međutim, otrov je bio nekvalitetan i nije ga ubio, čak ni onesvestio. Umesto u reku, pao je pokraj rečnog korita gde su ga brzo ščepali policajci uz pomoć lokalnih posmatrača.

Iznenađujuće je kako je nadvojvoda hladnokrvno odreagovao na ovaj incident. On nije hteo da odmah napusti to mesto nego je prvo naložio da se zbrinu ranjeni, a zatim da povorka nastavi do Vijećnice u centru, a izrazio je i želju da na povratku ponovo prođe Apelovom obalom kako bi on i njegova supruga mogli da posete ranjene u bolnici.

Gavrilo_Princip_young

Gavrilo Princip

Tako su ostali zaverenici, koji su još uvek bili na svojim položajima, dobili priliku da dovrše zadatak. Ali budući da su bili mladi i neiskusni, još trojica atentatora su izgubili hrabrost kada su videli da im se približava automobil s putnicima. To su bili Veljko Čubrilović, Cvjetko Popović i Trifko Grabež.

Gavrilo Princip je u prvom trenutku bio zatečen. Čuvši eksploziju, pretpostavio je da je plan uspešno sproveden. Otrčao je do Čabrinovićevog položaja i tamo spazio kako ga odvlače policajci dok se on uvija u mukama zbog ispijenog otrova. Kad je shvatio da će se par uskoro nastaviti svoj put, premestio se na desnu stranu Ulice Franca Jozefa, pošto je bilo javno objavljeno da će tom rutom povorka napustiti grad.

Isprva se učinilo da je nadvojvoda bio u pravu što je insistirao na tome da se nastavi s programom. Povorka se približila svome odredištu, sarajevskoj Vijećnici, bez daljih incidenata. Gradonačelnik je održao kratak pozdravni govor u čast uzvišenih posetilaca. Franc Ferdinand se uljudno obratio prisutnima i u završnim rečima, koje je izgovorio na srpskohrvatskom, zamolio gradonačelnika da prenese pozdrave žiteljima grada.

Prema prvobitnom planu, trebalo je da auto s nadvojvodom pređe kratku deonicu duž Apelove obale pa da onda skrene desno, odmah posle bazara u Ulici Franca Jozefa, prema Narodnom muzeju. Sigurnosti radi, Poćorek je predložio da se otkaže ostatak programa i nadvojvoda odveze pravo natrag u Ilidžu ili u guvernerovu palatu Konak, a odatle na železničku stanicu Bistrik na levoj obali reke. Ali nadvojvoda je hteo da poseti Poćorekovog ranjenog ađutanta, koji se oporavljao u garnizonskoj bolnici na zapadnom obodu grada. Odlučeno je da se otkaže obilazak muzeja i da kolona vozila pođe pravo Apelovom obalom i da ne skreće u Ulicu Franca Jozefa, jer se tu mogao očekivati novi napad.

Povorka je krenula natrag kroz grad, od Gradske većnice na zapad. Ali vozače niko nije obavestio da je maršruta promenjena. Kad su prolazili pored bazara, prvo vozilo u koloni skrenulo je desno u Ulicu Franca Jozefa i to je isto učinio i vozač automobila u kome su bili Franc Ferdinand i Sofija. Nakon intervencije Poćoreka, auto se zaustavio, polako okrenuo i vratio na glavni put.

atentat_u_sarajevuTaj trenutak je Gavrilo Princip čekao. Nalazio se ispred dućana na desnoj strani Ulice Franca Jozefa i ugledao auto koji je skoro potpuno stao. Pošto nije uspeo da na vreme izvadi bombu koja mu je bila prikačena oko pasa, izvukao je revolver i dvaput opalio iz neposredne blizine. Isprva se učinilo da je atentator promašio metu, jer su Franc Ferdinand i njegova supruga i dalje sedeli nepomično i uspravno na svojim sedištima. Zapravo, oboje su već bili na samrti. Prvi metak je prošao kroz vrata automobila i pogodio groficu u stomak gde joj je teško oštetio trbušnu arteriju; drugi metak je pogodio nadvojvodu u vrat i pokidao mu vratnu arteriju.

Iza vozila je ostala gomila koja je okružila Gavrila Principa. Revolver mu je izbijen iz ruku u trenutku kad ga je stavio na slepoočnicu u nameri da se ubije. Oduzet mu je i cijanid koji je bez uspeha pokušao da proguta. Udarali su ga, šutirali i tukli štapovima. Da ga oficiri nisu odvukli u pritvor, masa bi ga linčovala.

Sofija je već bila preminula kad su stigli u Konak. Franc Ferdinand je bio u komi. Posle samo nekoliko minuta i on je preminuo. Tek što je bilo prošlo 12 sati.

U vreme kada je izvršio atentat, Gavrilo Princip je bio suviše mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora. Kaznu je služio u gradu Terezinu u Češkoj, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918. godine, malo pred kraj Prvog svetskog rata.

mesecariMesec dana nakon atentata u Sarajevu, Austrougarska je objavila rat Srbiji, što je aktiviralo niz savezništava koja su pokrenula lančanu reakciju objava rata. Do kraja avgusta 1914. veći deo Evrope se našao u ratu. U sukobu koji je tog leta izbio, mobilisano je 65 miliona vojnika, nestale su tri imperije, stradalo je 20 miliona vojnika i civila i ostao je 21 milion ranjenih.

Konflikt ogromnih razmera koji je nastao, bio je pre svega rezultat mahinacija velesila u doba imperijalizma, a razlozi za početak rata proizašli su iz geopolitičkih interakcija malih i velikih zemalja na evropskoj sceni početkom XX veka.

Napomena: Tekst je zasnovan na opisu ovog događaja iz knjige „Mesečari“ autora Kristofera Klarka

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.