CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

U CERN-u otvoreno postrojenje koje pomaže u lečenju raka

U CERN-u otvoreno postrojenje koje pomaže u lečenju raka 1

MEDICIS – proizvodnja izotopa za medicinska istraživanja (Foto: CERN)

U Evropskoj laboratoriji za nuklearna istraživanja, CERN, u kome je Republika Srbija članica, izgrađeno je novo postrojenje koje može da pomogne medicinska istraživanja raka. Nazvano CERN MEDICIS, postrojenje je proizvelo prve radioizotope. MEDICIS će u budućnosti obezbeđivat

i širok spektar radioizotopa, od kojih se neki mogu proizvesti samo na CERN-ovom postrojenju ISOLDE koje je jedinstveno. Ovi radioizotopi su prvenstveno namenjeni bolnicama i istraživačkim centrima širom Evrope. U poslednje vreme dijagnostika i lečenje sa upotrebom radioizotopa su značajno napredovali, a MEDICIS će omogućiti istraživačima da osmisle i testiraju nekonvencionalne radioizotope sa ciljem da razviju nove pristupe borbi sa rakom.

„Radioizotopi se koriste u preciznoj medicini kako bi se dijagnostifikovao rak, srčani problemi i druge bolesti tako što se dostave izuzetno male radijacione doze tamo gde su one potrebne bez uništavanja okolnog zdravog tkiva“, rekao je Tiri Stora, koordinator projekta MEDICIS. „Sada sa MEDICIS-om možemo da proizvodimo nekonvencionalne izotope i da pomognemo da se poveća spektar njihove primene.“

Jedan hemijski element može imati više izotopa, što zavisi od toga koliko ima neutrona u jezgru. Neki izotopi su prirodno radioaktivni i poznati su kao radioizotopi. Mogu se naći gotovo svuda, na primer u stenama, pa čak i u pijaćoj vodi. Drugi izotopi nisu nam dostupni u prirodi, ali se mogu proizvesti u akceleratorima čestica (najveći akcelerator današnjice, Veliki hadronski sudarač, nalazi se upravo u CERN-u). Za proizvodnju radioizotopa MEDICIS koristi rad drugog CERN-ovog postrojenja koji se naziva ISOLDE. Prva serija radioizotopa proizvedena na ovaj način bio je Terbium 155Tb, koji se, sudeći prema prvim nedavno predstavljenim rezultatima istraživanja, smatra obećavajućim radioizotopom u dijagnostici raka prostate.

Inovativne ideje i tehnologije iz fizike doprinele su velikom napretku na polju medicine u poslednjih 100 godina, od pojave medicinske dijagnostike i tretmana zasnovanih na radijaciji, kao i nakon otkrića X-zraka i radioaktivnosti. Upotreba radioizotopa u medicini je već vrlo raširena i to za snimanje, dijagnostiku i radijacionu terapiju. Pokazuje se, ipak, da mnogi izotopi koji se trenutno koriste nemaju najadekvatnija fizička i hemijska svojstva i da bi u nekim slučajevima drugačija vrsta radijacije bila pogodnija. MEDICIS može pomoći u potrazi za radioizotopima sa odgovarajućim karakteristikama kako bi se povećala preciznost snimanja i lečenja.

„CERN-MEDICIS novi je dokaz kako tehnologije iz CERN-a mogu da koriste društvu ne samo za fundamentalna istraživanja. Sa ovim jedinstvenim postrojenjem i ekspertizom, CERN je posvećen maksimiziranju uticaja naše tehnologije u svakodnevnom životu“, rekao je CERN-ov direktor za akceleratore i tehnologije Frederik Bordri.

Unutar postrojenja ISOLDE, snažan snop protona iz CERN-ovog Proton sinhotron bustera pogađa specijalno razvijene mete i tako proizvodi raznolike atomske fragmente. Ove čestice se potom razdvajaju prema svojoj masi formirajući novi niskoenergetski snop koji se usmerava ka većem broju ekperimentalnih stanica. Na jednoj od njih, za postrebe MEDICIS-a, postavlja se druga meta iza pomenute ISOLDE-ine. Jednom kada se izotopi proizvedu na MEDICIS-ovoj meti, automatizovana transportna traka nosi ih u MEDICIS postrojenje gde se traženi radioizotopi odvoje i usade u metalnu foliju. Tako se dostavljaju istraživačkim ustanovama među kojima je Paul Šerer institut, Univerzitetska bolnica u Vaudu i Univerzitetska bolnica u Ženevi.

Kada stigne u neku od bolnica, istraživači razdvajaju izotope i vezuju ih za molekule poput proteina ili šećera koji su izabrani tako da precizno targetiraju tumor. U ovom obliku izotopi se mogu ubrizgati u organizam pacijenta, gde će se molekuli vezati za tumor ili organ koji se snima ili leči.

Postrojenje ISOLDE radi već 50 godina i do sada je za raznovrsne svrhe, uključujući i fundamentalna nuklearna istraživanja, astrofiziku i bionauke, proizvelo 1300 izotopa iz 73 supstance. U ISOLDE su se već proizvodili izotopi za medicinska istraživanja, ali će novo MEDICIS postrojenje omogućiti proizvodnju radioizotopa koji preciznije odgovaraju potrebama medicinske zajednice.

CERN-MEDICIS je rezultat napora koji je CERN uložio zajedno sa saradnicima iz Fonda za transfer znanja, privatnih fondacija i partnerskih ustanova. Projekat finansijski podržava Evropska komisija kroz Marija Sklodovska Kiri grant koji od 2014. godine pomaže razvoju medicinske i naučne saradnje širom Evrope.

(Izvor: IPB)

2 Comments
  1. avatar 17.12.2017.
  2. avatar 23.12.2017.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.