CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Prvo merenje mase W bozona sa visokom preciznošću na LHC-u

Prvo merenje mase W bozona sa visokom preciznošću na LHC-u 1Jedna od međunarodnih istraživačkih grupa u CERN-u kojoj rade i istraživači iz Srbije, poznata kao kolaboracija ATLAS, izazvala je veliku pažnju nakon što je 6. februara objavila rad u časopisu European Physical Journal C. Reč je o prvom merenju mase W bozona sa visokom preciznošću na Velikom sudaraču hadrona (Large Hadron Collider, LHC), najmoćnijem akceleratoru današnjice. W bozon je jedna od dve elementarne čestice koje su prenosioci takozvane slabe interakcije – jedne od četiri sile koje upravljaju ponašanjem materije u Univerzumu.

Kako se navodi u radu, izmerena vrednost mase W bozona iznosi 80370±19 MeV, što je u skladu sa predviđanjima Standardnog modela fizike elementarnih čestica, teorije koja opisuje strukturu materije, čestice i njihove interakcije. Ovo merenje je zasnovano na podacima o čak 14 miliona W bozona koji su na akceleratoru prikupljeni tokom jedne godine (2011), dok je LHC radio na energiji od 7 TeV.

W bozon je jedna od najtežih poznatih čestica u svemiru. Njegovo otkriće 1983. godine predstavlja krunu uspešnog rada tadašnjeg CERN-ovog akceleratora, Super proton-antiproton Synchrotron-a, što je dovelo do Nobelove nagrade za fiziku 1984. godine. Mada se osobine W bozona izučavaju već 30 godina, merenje njegove mase sa visokom previznošću predstavlja jedan od najvećih izazova moderne nauke.

„Ovako visoka preciznost uprkos zahtevnim uslovima u sudaraču hadrona kao što je LHC predstavlja ogroman izazov“, kaže koordinator za fiziku u ATLAS kolaboraciji, Tandredi Karli. „To je vrlo obećavajući nagoveštaj sposobnosti da unapredimo naše znanje o Standardnom modelu i da potražimo tragove nove fizike kroz merenja visoke preciznosti“.

Standradni model je vrlo moćan u predviđanju ponašanja i određenih karakteristika elementarnih čestica i omogućuje da se neki nepoznati parametri izvedu na osnovu drugih, već poznatih. Mase W bozona, top kvarka i Higsovog bozona uzajamno su, na primer, povezane kvantnim relacijama. Zato je izuzetno značajno da se poveća preciznom merenja mase W bozona kako bi se bolje razumeo Higsov bozon, unapredio Standardni model i testirala njegova konzistentnost kao uspešne teorije.

Masa W bozona se danas može predvideti sa preciznošću koja prevazilazi direktna merenja. Zbog toga je to ključni sastojak potrage za novom fizikom, pošto svako odstupanje merene mase od predviđanja Standardnog modela može da ukaže na nove fenomene.

Ovo merenje počiva na temeljnoj kalibraciji detektora i na teorijskom modeliranju produkcije W bozona. Ovo je postignuto ispitivanjem događaja sa Z bozonima i nekoliko drugih pomoćnih merenja. Kompleksnost analize je tolika da je ATLAS timu bilo potrebno skoro pet godina da ostvari ovaj rezultat. Dalja analiza ogromnog uzorka sada dostupnih LHC podataka će omogućiti još veću tačnost u bliskoj budućnosti.

Naučnici iz Srbije učestvuju u merenju mase W bozona

Na ovom projektu učestvuju i dva istraživača iz Srbije koji su saradnici ATLAS kolaboracije, jednog od timova naučnika koji rade u CERN-u, zajedno sa istraživačima iz francuskog instituta CEA-Saclay, zatim Univerziteta u Majncu, CERN-a, Oksforda i Instituta Nils Bor.

Na merenju mase W bozona u CERN-u radili su i viši naučni saradnik na Institutu za fiziku u Beogradu, dr Nenad Vranješ, kao i njegova studentkinja Aleksandra Dimitrevska koja je u novembru prošle godine doktorirala upravo na merenju mase ovih čestica.

„Precizno merenje mase W bozona je od vitalnog značaja jer je ta opservabla usko povezana sa masama top kvarka i Higsovog bozona“, kaže Nenad Vranješ, koji je bio i jedna od ko-editora rada koji je objavljen u časopisu European Physical Journal C. „Treba napomenuti da je ovo rezultat visokog profila, prvi takav rezultat na LHC-u. Po preciznosti od 19 MeV odgovara rezultatu postignutom na eksperimentima CDF i D0 na Tevatronu“, objašnjava Vranješ, dodajući da je eksperimentima na Tevatronu bilo potrebno 20 godina da dostignu takvu preciznost, dok je ATLAS grupa radila pet godina.

Vranješ napominje da se ovakva merenja moraju nastaviti sve dok eksperimentalna preciznost ne dostigne, ili prestigne neodređenost od 8 MeV koju predviđa teorija. Ovo istraživanje je samo jedno od brojnih u kojima u CERN-u učestvuju istraživači sa Instituta za fiziku i Univerziteta u Beogradu. To je moguće jer je Institut za fiziku član kolaboracije ATLAS od 2003, a Republika Srbija pridružena članica CERN-a od 2012. godine.

(Izvor: IPB)

One Response
  1. avatar 03.03.2018.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.