CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Razotkrivena veza Higsovog bozona sa top kvarkom

Razotkrivena veza Higsovog bozona sa top kvarkom 1Novi rezultati ATLAS I CMS eksperimenta na akceleratoru u CERN razotkrivaju kako Higsov bozon intereaguje sa najmasivnijom poznatom elementarnom česticom, top kvarkom, što proširuje naše razumevanje Higsa i postavlja smernice za novu fiziku

Higsov bozon, čestica čije je postojanje dokazano pre pet godina u CERN-ovim eksperimentima, po prirodi stvari intereaguje samo sa česticama koje imaju masu, ali je otkriveno i nešto naizgled čudno – Higs se ponekad raspadne i na dva fotona, čestice bez mase. Kvantna mehanika naime dozovoljava sledeću situaciju – Higs se u vrlo kratkom vremenskom intervalu pretvara u takozvani top kvark i top antikvark (top je jedna od šest vrsta kvarkova koji postoje, sa ubedljivo najvećom masom). Odmah potom ovaj par, kvark i antikvark, anihiliraju jedan drugog iz čega nastane par fotona.

Verovatnoća ovog procesa zavisi od jačine interakcije između Higsovog bozona i top kvarka koja se u fizici inače naziva sprezanje (coupling). Merenje takve verovatnoće omogućuje da se indirektno izvede vrednost Higs-top sprezanja. Sa druge strane, neke teške do sada neotkrivene čestice, kako se to kaže – čestice nove fizike, mogle bi potencijalno da učestvuju u ovakvom procesu i da utiču na rezultate, pa da na taj način budu i otkrivene. Zato se Higsov bozon i smatra prozorom u novu fiziku.

Mnogo direktniju manifestaciju Higs-top sprezanja predstavlja vrlo redak proces gde top-antitop par emituje Higs bozon. Rezultati koji su predstavljeni prošle nedelje na izuzetno uticajnoj LHCP konferenciji, ove godine održanoj u Bolonji, opisiju ovaj proces takozvane „ttH produkcije“.

Do ovih rezultata prvo je došla jedna od CERN-ovih velikih međunarodnih istraživačkih grupa, poznata kao CMS kolaboracija, koja je učestvovala u otkriću Higs bozona na osnovu podataka iz sudara na Velikom sudaraču hadrona (LHC). Kolaboracija CMS je prošle nedelje u prestižnom časopisu Physical Review Letters objavila rezultate sa statističkom sigurnošću od čak pet standardnih devijacija (što se smatra jako dobrom statistikom).

Istovremeno, druga kolaboracija koja takođe koristi podatke sa CERN akceleratora poznata kao ATLAS potvrdila je ovaj rezultat i to sa još većim nivoom poverenja i predala rad na objavljivanje. Rezultati obe kolaboracije su konzistentni i predstavljaju veliki korak napred u razumevanju osobina Higs bozona.

„Ova merenja do kojih su došle kolaboracije CMS i ATLAS predstavljaju snažan nagoveštaj da Higsov bozon igra ključnu ulogu u velikoj vrednosti mase top kvarka. I dok je ovo sigurno jedno važno svojstvo Standardnog modela, sada je prvi put i eksperimentalno potvrđeno sa tako visokom statističkom sigurnošću“, rekao je Karl Jakobs, portparol ATLAS kolaboracije.

„Timovi za analizu podataka u CMS kolaboraciji, kao i njihove kolege iz ATLAS-a, upotrebili su nove pristupe i napredne tehnike analize da bi stigli do ove prekretnice. Kad ATLAS i CMS završe prikupljanje podataka u novembru 2018, imaćemo dovoljno događaja da još detaljnije ispitamo predikcije Standardnog modela za ttH, da vidimo ima li nagoveštaja nečeg novog“, izjavio je Džoel Batler, portparol CMS-a.


Video prilog o CERN otkriću, sa postavljenim prevodom titlova na srpski jezik

Istraživanje ovog procesa predstavlja izazov jer je izuzetno redak: samo 1% Higsovih bozona nastaje iz sprezanja sa top kvarkom, a povrh toga, Higs i top kvarkovi se raspadaju na druge čestice na mnogo složenih načina. Koristeći podatke iz sudara protona na akceleratoru na energijama od 7, 8 i 13 TeV, timovi ATLAS i CMS kolaboracije su sproveli više nezavisnih potraga za ttH produkcijom, istražujući razne kanale raspada. Kako bi se maksimalno povećala osetljivost traženog signala, oba eksperimenta su kombinovala rezultate iz svih ovih potraga.

(Izvor: IPB, CERN)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.