CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Prelomno otkriće u CERN-u: raspad Higsovog bozona

Prelomno otkriće u CERN-u: raspad Higsovog bozona 128. avgust, Ženeva, CERN Šest godina nakon što je Higsov bozon otkriven, konačno je uočeno na koji se način raspada na fundamentalne čestice koje su poznate kao bottom kvarkovi. Ovo otkriće su danas, 28. avgusta, u CERN-u predstavile kolaboracije ATLAS i CMS, dve najveće međunarodne istraživačke grupe koje koriste CERN-ov akcelerator, Veliki sudarač hadrona (LHC). Oba tima su danas predala i svoje rezultate za objavljivanje, a otkriće je u skladu sa hipotezom da sve-prožimajuće kvantno polje Higsovog bozona daje masu i pomenutom botom kvarku.

Zapravo, prema Standardnom modelu fizike elementarnih čestica, čak 60% vremena Higsov bozon se raspada upravo na par botom kvarkova. Ovi kvarkovi su drugi po masi među šest vrsta, odnosno aroma kvarkova koje – mada imaju duhovita imena (up, daun, šarm, strejndž, top, botom) – grade svu poznatu materiju. Provera pretpostavke da se Higs raspada na dva botom kvarka je od ključnog značaja za modernu fiziku jer rezultati mogu ili da sasvim uzdrmaju sadašnje teorije i ukažu na novu fiziku ili da potvrde Standardni model, koji je zasnovan na ideji da Higsovo polje „daje“ masu kvarkovima i drugim elementarnim česticama.

Međutim, uočavanje ovog standardnog kanala na koji se Higsov bozon raspada uopšte nije lako, kao što se pokazalo tokom šest godina istraživanja nakon otkrića Higsa. Razlog za takve poteškoće je tehnički – Higsovi bozoni koji će se raspasti na botom kvarkove nastaju pri snažnim sudarima ubrzanih snopova protona u akceleratoru, ali pri ovim sudarima dešava se i mnogo drugih događaja i ima mnogo drugih načina na koji mogu nastati botom kvarkovi. Zbog toga je teško, usled takvog pozadinskog „šuma“, izolovati signal ovog raspada Higsovog bozona, mada se, nasuprot tome, pokazalo da je sasvim lako detektovati mnogo ređe kanale, kao što je raspad Higsa na dva fotona.

Kako bi se izdvojio signal, kolaboracije ATLAS i CMS su ukrštale podatke iz prve i druge faze rada akceleratora LHC, što je uključivalo sudare pri energijama od 7, 8 i 13 teraelektron-volti (TeV). Nakon toga je primenjena izuzetno složena statistička analiza, da bi na kraju oba tima izmerila brzinu raspada Higsa sa velikim statističkim nivoom poverenja (većim od „5 sigma“). Dobijeni rezultati su u saglasju sa predviđanjem Standardnog modela.

„Ovo merenje je prekretnica u istraživanju Higsovog bozona“, rekao je portparol ATLAS kolaboracije, Karl Jakobs, dodajući da je ono pokazalo kako su i ATLAS i CMS dostigli nivo dubokog razumevanja svojih podataka i kontrole pozadinskih procesa. „Izvrsne perfomanse akceleratora LHC uz moderne tehnike mašinskog učenja omogućile su nam da postignemo ovaj rezultat ranije nego što smo očekivali“, rekao je Džoel Batler, portparol CMS kolaboracije, dodajući da su obe kolaboracije već uspele da vide sprezanje Higsa sa tau česticama, top kvarkom, a sada i sa kvarkom botom.

Sa novim podacima, kolaboracije će moći da poboljšaju preciznost ovih i drugih merenja i da krenu i u potragu za raspadom Higsa na čestice koje se nazivaju mioni. „Ovi divni i neočekivano rano dobijeni rezultati daju dodatnu motivaciju za naše planove da unapredimo LHC kako bismo suštinski povećali statistiku u istraživanjima“, rekao je Erhard Elsen, CERN-ov direktor za istraživanje i računarstvo.

Registrovan događaj koji potvrđuje direktnu
spregu Higs bozona sa b (bottom) kvarkom

Ovo značajno otkriće kojim se potvrđuje predviđanje interakcije Higs bozona sa b kvarkom, a koje su nedavno ostvarili fizičari dve najveća eksprimenta danas: ATLAS i CMS u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja CERN, predstavlja izuzetno dostinuće i još jedan važan korak u razumevanju ponašanja Higs bozona na osnovu predviđanja Standardnog modela, vladajuće teorije u svetu elementarnih črestica. Rezultati ova dva eksperimenta zvanično su objavljeni danas kada su i poslati na publikovanje u jedan od vodećih naučnih časopisa Physical Review

Letters. Dva tima srpskih istraživača koji čine fizičari iz Instituta za fiziku (ATLAS) i fizičari, inženjeri i specijalisti iz INN VINČA i Fizičkog fakulteta (CMS), koji aktivno učestvuju sa svojim kolegama u istraživanjima u okviru ova dva međunarodna eksperimenta, svojim dosadašnjim radom dali su takođe odgovarajući doprinos ovom otkriću.

Kao što je poznato, dva međunarodna eksperimenta na Velikom hadronskom sudaraču-LHC u CERN-u, ATLAS i CMS, objavili su nezavisno 4. jula 2012. godine istorijsko otkriće Higs bozona, tada jedine čestice koja je nedostajala u vladajućoj teoriji Standardni model. Otkriće Higs bozona, na koje se čekalo skoro pola veka pošto je prvi put u ovoj teoriji predviđeno njegovo postojanje, a gde su srpski fizičari dali direktan i značajan doprinos, izazvalo je tada izuzetnu pažnju i odjek u gotovo svim državama sveta, dok je u svim svetskim medijima to bila prva i glavna vest i događaj.

Pošto je registrovanjem Higs bozona potvrđeno da smo na pravom putu u izučavanju elementarnih čestica i interakcija koje među njima vladaju, započet je intenzivan eksperimentalni program ispitivanja svojstava Higs bozona, pre svega izučavanjem interakcija ili kako fizičari kažu, sprezanja ove čestice sa najmasivnijim česticama Standardnog modela. Kako Higs bozon, kao i veliki broj novo-otkrivenih čestica vrlo kratko živi, njegovo prisustvo se eksperimentalno potvrđuje na osnovu prisustva drugih čestica Standardnog modela iz njegovog raspada. U fizici čestica je poznato da je brzina raspada čestice povezana direktno sa kvadratom intenziteta međusobnog sprezanja. S druge strane, intenzitet sprezanja Higs bozona sa fermionima (česticama polovičnog spina) je direktno proporcionalan masi ovih čestica, zbog čega se očekuje da će najpre takvo sprezanje Higs bozona biti registrovano u interakciji sa najmasivnijim česticama Standardnog modela. Najnoviji rezultati dva eksperimenta potvrđuju još jednom ova predviđanja u čemu je i njihov najveći značaj. Posle jednako značajnog otkrića: sprezanja Higs bozona sa najmasivnijom poznatom česticom, t (top) kvarkom (težom i od Higs bozona), a koje je publikovano nedavno takođe u Physical Review Letters (PRL 120 (2018) 231801), međunarodne kolaboracije CMS i ATLAS danas objavljuju još jedno uspešno otkriće: sprezanje Higs bozona sa drugim najmasivnijim kvarkom b (bottom). Kako b kvark poseduje masu manju od Higs bozona, izučava se kanal raspada Higs bozona na dva b kvarka (tj. par kvark-antikvark). Iako je direktan raspad na par b kvarkova jedan od najčešćih i najverovatnijih kanala raspada Higs bozona, njegovo registrovanje predstavlja veliki izazov, jer se odgovarajući događaj (signal) teško izdvaja, odnosno razlikuje od velikog broja sličnih fonskih signala, zbog čega ovo dostignuće dobija na još većem značaju. Zahvaljujući izuzetnim karakteristikama detetkora (CMS i ATLAS) koji su omogućili veliku količinu kvalitetnih eksperimentalnih podataka, izvanrednim preformansama akceleratorskog kompleksa LHC, a posebno naprednim i nedavno razvijenim tehnikama (“Machine learning techniques”) i metodama analize eksperimentalnih događaja, ovaj značajan kanal raspada Higs bozona je uspešno registrovan. U ovom slučaju, kompleksna analiza je bila fokusirana na izdvajanje događaja sa tzv. pridruženom produkcijom vektorskih bozona (W,Z) čiji kanali raspada takođe sadrže b kvarkove. Osnovni cilj je redukovanje fonskih događaja iz kojih bi morali da budu izdvojeni traženi signali, a koji su u odnosu fonske događaje vrlo retki. Kako kvark ne može da egzistira samostalno, signal koji sadrži dva b kvarka se manifestuje u vidu dva hadronska pljuska koje fizičari nazivaju “mlaznjacima” (jet). Ovi mlaznjaci su uglavnom posledica prisustva kvarkova i oni se razvijenim metodama i tehnikama analize efikasno identifikuju.

Konačno, registrovanjem događaja koji potvrđuju sprezanje Higs bozona sa tri najmasivnija fermiona: b kvarkom, zatim prethodnom potvrdom sprezanja sa t kvarkom, kao i ranije registrovanim sprezanjem sa masivnim tau leptonom, prioritetni program istraživanja u fizici elementarnih čestica, tačnije u Higs sektoru, dobija novi zamah. Iako su rezultati izmerenih sprezanja Higs bozona sa najmasivnijim fermionima konzistentni i u saglasnosti sa predviđanjima Standardnog modela, treba istaći da se sada otvara prostor za nova, preciznija merenja koja će pored boljeg razumevanja osobina Higs bozona omogućiti možda doprinos nove fizike. Fizičari se nadaju da će još veća količina kvalitetnih eksperimentalnih podataka sakupljenih u CERN-u uz još bolje preformanse detektora i akceleratora LHC, omogućiti još preciznije izučavanje tako da bi bolje poznavanje osobina Higsa bozona moglo da doprinese indikaciji postojanja nove fizike, fizike izvan Standardnog modela.

dr Petar Adžić,
predsednika Komisije Republike Srbije za saradnju sa CERN-om

Izvor: Institut za fiziku Beograd

Tags:, ,

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.