CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Međunarodna konferencija SAUM 2018

Naučna konferencija SAUM 2018 odražana je po četrnaesti put u Nišu. Organizatori konferencije su Asocijacija za sisteme, automatsko upravljanje i merenja (SAUM), Elektronski i Mašinski fakultet u Nišu.

Međunarodna konferencija SAUM 2018 1

Prof. dr Dragan Antić, rektor Univerziteta u Nišu

Učesnicima konferencije SAUM 2018, dobrodošlicu je poželeo predsednik Organizacionog odbora prof. dr Miloš Simonović. Ceremonija svečanog otvaranja upriličena je u prostorijama Mašinskog fakulteta u Nišu, te se okupljenima prvo obratio dekan fakulteta prof dr Nenad T. Pavlović, upoznavši ih sa impresivnom istorijom ove obrazovne ustanove. Prodekan Elektronskog fakulteta u Nišu prof. dr Boban Veselić izrazio je nadu da će konferencija omogućiti učesnicima da promovišu svoj rad, obaveste se o najnovijim dostignućima vezanim za teme kojima se ovaj skup bavi, te im pružiti priliku da uspostave naučnu saradnju. Rektor Univerziteta u Nišu i predsedavajući konferencije SAUM prof. dr Dragan Antić proglasio je konferenciju otvorenom.

Međunarodni programski odbor, kome je predsedavao prof. dr Vlastimir Nikolić, prorektor za nastavu Univerziteta u Nišu, izabrao je oko sedamdesetak naučnih radova autora iz osam zemalja. Na konferenciji koja je trajala tri dana, od 14. do 16. novembra, stručni radovi su predstavljeni u deset sekcija, od čega su tri sekcije održane u prostorijama Mašinskog fakulteta, a sedam u prostorijama Elektronskog fakulteta u Nišu. Sekcije su se odnosile na sledeće teme: informacione i komunikacione tehnologije; merenja i instrumentacija; indentifikacija i modeliranje sistema i primenjena matematika; mehatronika i robotika; obnovljivi i nekonvencionalni izvori energije i enegretski sistemi; veštačka inteligencija, genetski algoritam i neuronske mreže; upravljanje procesima u industriji.

Prof. dr Adriana Alba

Na prvoj plenarnoj sednici prezentovana su tri predavanja po pozivu. Prof. dr Adriana Alba sa Politehničkog univerziteta u Temišvaru, predstavila je rezultate istraživanja koje je sprovela sa kolegama Radu-Emil Precup, Teodor-Adrian Teban, na temu: Medical Applications of Artificial Neural Networks. Ona je objasnila kakvu pomoć može pružiti korišćenje postojećeg znanja u sprezi sa veštačkom inteligencijom u dijagnostici hepatitisa B, C, D; zatim dijagnostici nekih kožnih bolesti, na osnovu simptoma; prepoznavanju određenih bolesti proučavanjem medicinskih snimaka; te određivanju preporuka za najadekvatnije terapije za hepatitis C. Zaključak glasi, da je uz sve uočene prednosti i nedostatke, primena ovakvih sistema neophodna, ali da ne može zameniti učešće lekara, na kome ostaje odgovornost da donose krajnju odluku.

Međunarodna konferencija SAUM 2018 2

Prof. dr Branislav Borovac

Prof dr Branislav Borovac, Fakultet tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, se sa svojim saradnicima bavio temom: Razvoj i testiranje humanoidnog robota MARKO – terapeutskog asistenta za decu. Cilj je bio konstruisati robota, koji će, između ostalog pomagati i deci oboleloj od cerebralne paralize pri izvođenju neophodnih vežbi, koje su deo terapije. Da bi ovaj cilj bio ostvaren, bilo je potrebno konstruisati čovekolikog robota sa sledećim tehničkim karakteristikama: MARKO bi trebalo da čuje, razume sagovornika, da može da odgovori, da poseduje ruke i noge. Da bi sve ovo bilo izvodljivo, u oči robota ugrađene su kamere, a lice je dizajnirano da može izraziti emocije. U odlukama vezanim za izgled robota konsultovane su kolege umetnici, psiholozi i lekari, te je dobijen robot jednostavnih, oblih crta lica, koji sedi na platformi u obliku konja. Deca su prihvatila robota, ali je reakcija svakog deteta jedinstvena, pa je zaključak da se mora poraditi na usložnjavanju dijaloga i poboljšanju kognitivnih sposobnosti robota. Prisustvo čoveka – medicinskog terapeuta koji nadgleda interakciju deteta i robota pri procesu vežbanja, ostaje nezamenljivo.

Međunarodna konferencija SAUM 2018 3

Prof. dr Vesna M. Blagojević

Rezulatate istraživačkog rada vezanog za temu: On the Capacity of SWIPT Cooperative Relaying System in Generalized Fading Environment, iznela je prof. dr Vesna M. Blagojević sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ona je zajedno sa kolegama A. M. Cvetković, P. N. Ivaniš, došla do zaključka da se ovim naučnim radom došlo do odgovora na neka stručna pitanja, s tim da bi dodatna istraživanja, donela još interesantnije i preciznije retultate u ovoj oblasti.

Nauka u današnjem savremenom dobu, predstavlja sastavni deo svakodnevnog života. No, kontrola korišćenja tehničkih dostignuća, ostaće u rukama čoveka. Očigledno je da će određivanje finog balansa između saživota čoveka i mašine, tematika kojom se između ostalog bavi konferencija SAUM, ostati aktuelna i u budućnosti.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.