CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Čovek sa poenkareovskom intuicijom – Mihailo Petrović Alas

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović

Budale! Iscrpljuju se u groznici da im se ime okači o veliko zvono, a ne znaju kako je slatko raditi bez te brige!“ – Mihailo Petrović Alas o naučnicima koji najviše brinu o tome da se o njima što pre pročuje.

Mihailo Petrović Alas je ime koje je sinonim za mnoga dostignuća iz oblasti matematike, filozofije, književnosti i nauke uopšte. Čovek je svetskog glasa i neprikosnovena i unikatna ličnost.

Na današnji dan, 6. maja 1868. godine, rođen je ovaj srpski matematičar i pronalazač čiji naučni rad predstavlja neizbrisivu intelektualnu zaostavštinu.

Čovek sa poenkareovskom intuicijom – Mihailo Petrović Alas 1
Mihailo Petrović Alas

Mika Alas je završio Prvu beogradsku gimnaziju 1885. godine, nakon čega je upisao Prirodno-matematički odsek Filozofskog fakulteta Velike škole u Beogradu. U vreme kada je on studirao, nije postojala specijalnost u okviru studija, pa je Petrović završio Veliku školu ne kao matematičar već kao student opšteg obrazovanja u prirodno-matematičkim naukama.

Septembra 1889. godine, nastavlja studije u Parizu, a nakon samo dve godine dobija diplomu za matematičke nauke na Univerzitetu u Parizu. Tokom studija u Parizu, jedan od predmeta koji je slušao kod profesora Keniga bio je trogodišnji kurs mehanike koji je obuhvatao kako racionalnu mehaniku, tako i nekoliko poglavlja tehničke mehanike. Godine 1893. dobija diplomu iz fizičkih nauka i počinje rad na doktoratu matematičkih nauka.

Čovek sa poenkareovskom intuicijom – Mihailo Petrović Alas 2
Predmeti koje je slušao Petrović u Visokoj školi (izvor: D. Trifunović, Bard srpske matematike – Mihailo Petrovic Alas)

Mihailo Petrović je 21. juna 1894. godine odbranio svoj doktorsku disertaciju na temu diferencijalnih jednačina. Mentori sa kojima je radio na doktorskoj disertaciji bili su uticajni francuski matematičari – Šarl Emir Pikar i Šarl Ermit.

Kao najbolji student svoje generacije, dva puta je prisustvovao prijemu predsednika Francuske Republike.

Petrović je, 1894. godine, postao profesor na Filozofskom i Tehničkom fakultetu, a kasnije je predavao samo na Prirodno-matematičkom odseku. Izveo je 45 generacija matematičara i održao oko 16 različitih kurseva. Smatrao je da je pisanje udžbenika veoma osetljiv i važan rad i da ga treba realizovati u potpunoj naučnoj i nastavnoj zrelosti, stoga ih nije pisao za svoje kurseve.

Sa 27 godina, postaje član Društva francuskih matematičara u Parizu i iste 1895. godine polaže ispit za ribarskog majstora. Nakon četiri godine, 1899. postaje redovni član Srpske akademije nauka, a 1906. član Društva francuskih fizičara.

Čovek sa poenkareovskom intuicijom – Mihailo Petrović Alas 3
Prvih osam redovnih profesora Beogradskog univerziteta, 1905. godina. Sede s leva: Jovan Žujović, Sima Lozanić, Jovan Cvijić, Mihailo Petrović Alas; stoje s leva: Andra Stevanović, Dragoljub Pavlović, Milić Radovanović i Ljubomir Jovanović (izvor: Wikipedia)

Predmeti njegovih interesovanja, izmedju ostalog, bili su i hemijski i kinematički računari, hidraulične računske mašine, teorija sistema, teorija relativnosti, kriptografija, automatski menjač, kalendar, filozofija, književnost, ribarstvo…

Pisao je naučna i filozofska dela, udžbenike, putopise, o ribarstvu kao i književna dela. Neka od njih su:

  • „Elementi matematičke fenomenologije“ – jedna od najobimnijih knjiga srpske nauke
  • „Integracija diferencijalnih jednačina pomoću redova“ – udžbenik
  • „Đerdapski ribolov u prošlosti i sadašnjosti“ – o ribolovu
  • „Kroz polarnu oblast“ – književno-etnografsko delo
  • „Vreme u alegorijama, metaforama i aforizmima“ – filozofsko delo
  • „Jedna zajednička crta nauke i poezije“ – književno-filozofsko delo

Nadimak „Alas“ dobio je zbog svoje strasti prema ribolovu. Zapravo, reč alas označava ribara na reci. Na medjunarodnom takmičenju u Torinu je 1911. godine dobio zlatnu medalju za izložene eksponate iz ribarstva, kao i mnoge druge nagrade i odlikovanja vezane za ribolov tokom svog života. Rekordan ulov ostvario je 1912. godine, kada je ulovio soma od 120 kilograma.

U popularnoj domaćoj seriji „Šešir profesora Koste Vujića“, lik Mihaila tumači glumac Miloš Biković.

Čovek sa poenkareovskom intuicijom – Mihailo Petrović Alas 4
Scena iz serije „Šešir profesora Koste Vujića“

Pored ribolova i nauke, još jedna njegova velika strast bila je violina koju je samostalno naučio da svira.

Mihailo Petrović Alas, izuzetan naučnik, akademik i intelektualac, je svoj rad oplemenio sa nebrojano mnogo dostignuća, odlikovanja i dela. Njegov celokupan rad, život i doprinos intelektualnoj baštini jesu nepresušan izvor naučne „reke“ koja je potekla zahvaljujući Alasovoj radoznalosti, poenkareovskoj intuiciji i potrebi za stvaralačkim činom.

Najbolje ga opisuju reči Jovana Cvijića, jednog od njegovih školskih drugova:

U nas ima reč slutiti – čovek sluti, oseća pojave, događaje i procese. To je vrlo često slučaj s naučnim problemima. Nema se još nikako precizno i duboko promatranje, koje bi navelo na ideju, ali se oseća, kašto vrlo oseća, da se u izvesnom pravcu ima nešto da nadje. Ovo slućivanje ideje retko prevari. Za njim treba poći. Možda je to stanje inkubacije dubokih promatranja i ideja.“ – Jovan Cvijić

One Response
  1. avatar 06.05.2019.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.