CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Robovlasničko društvo

Društvo u sociologiji i antropološkim naukama označava opšti pojam koji obuhvata različite karakteristike određenog broja ljudi, koji žive zajedno i direktno ili indirektno vrše međusobne interakcije. Društvo oblikuju saradnja i komunikacija, ali i različitosti i sukobi oko raspolaganja materijalnim i simboličkim dobrima. Elementi društvene organizacije nisu niti prirodno dati niti nepromenljivi.

Posebni tip društva uključuje zajedničke karakteristike koje su dominirale (ili dominiraju) kod većeg broja pojedinačnih društva u određenom dužem vremenskom periodu i na širem prostoru. U istorijskom smislu takvi primeri bili su: robovlasničko društvo, feudalno društvo, kapitalističko društvo, socijalističko društvo.

Marksistička teorija pod robovlasništvom podrazumeva društveno-ekonomsku formaciju koja je nastala sa civilizacijom i državom, odnosno nestankom besklasne prvobitne zajednice, kada podela rada dovodi do podele društva na vladajuću i potlačenu klasu – odnosno na robovlasnike i robove. Robovlasnička društveno-ekonomska formacija postojala je do 476. godine, a nestala je s padom Rimskog Carstva, kada je zamenjena novom društveno-ekonomskom formacijom pod nazivom feudalizam.

Robovlasničko društvo predstavlja društvo utemeljeno na eksploataciji robovskog rada. Robovlasništvo je sistem u kome se ljudi tretiraju kao imovina kojom se može trgovati, koja se može prisiljavati na rad, čak i ubijati.

Robovlasništvo je bilo prisutno u svim društvima Starog sveta, mada ne svuda u istoj meri i na isti način. Razlike su proizlazile delom iz geografskog položaja, a delom iz ekonomskih i društvenih uslova koji su vladali na pojedinim područjima. Prva robovlasnička društva nastala su na prelazu iz IV u III vek p.n.e. u Mesopotamiji i Egiptu. Klasičan oblik robovlasničkog društva postojao je i na Sredozemlju i trajao je oko hiljadu godina, do V veka n.e., kada ga je zamenio evropski feudalni društveni poredak, a ponovno se javio na početku novog veka u evropskim kolonijama u Americi i Africi.

Robovlasničko društvo 1

Postojala su dva osnovna tipa ropstva: istočnjačko ropstvo (u Asiriji, Vavilonu, Indiji, Kini, Persiji i Egiptu) i antičko ropstvo u staroj Grčkoj i Rimu. Robovlasnička društva u Aziji i Africi formirala su se oko velikih reka. Proizvodnja u njima je u velikoj meri zavisila od regulacije tih reka i od izgradnje sistema za navodnjavanje (kanala, nasipa i sl.) koji su se, u to vreme, mogli graditi i održavati samo uz pomoć velikog broja radnika. Na takvom sistemu proizvodnje nastala je hijerarhijska i centralizovana struktura vlasti na čijem vrhu se nalazio vladar-despot. Sva zemlja i svi robovi nalazili su se u njegovom vlasništvu i njima je upravljao glomazan birokratski aparat.

Za razliku od njega, antičko ropstvo nosi privatno-robovlasnička obeležja. Rodovske starešine i verski poglavari su za sebe uzimali najbolje oranice, pašnjake i stoku, koji su prelazile u njihovo vlasništvo. Budući da je za obrađivanje tog imanja radna snaga kojom je raspolagala jedna porodica bila nedovoljna, morali su da potraže tuđu. Ratni zarobljenici su bili prvi obespravljeni i neslobodni članovi društva koji su morali da rade za druge porodice. Na taj način se razvilo tzv. patrijarhalno ropstvo. U prvo vreme rob još uvek nije bio glavni proizvođač, nego samo pomoćna radna snaga u patrijarhalnoj porodici, gde je radio uz njene ostale članove, ali nije učestvovao u deobi rezultata, nije imao pravo da osnuje vlastitu porodicu i nije uživao slobodu kao drugi.

Zbog velikih poreskih obaveza i drugih nameta koje su im vlasti propisivale, kao i usled elementarnih nepogoda i ratnih pustošenja, sitni seljaci i zanatlije su često morali da uzimaju pozajmice od bogatih robovlasnika, zelenaša i trgovaca. Prezaduženim seljacima i zanatlijama poverenici su najpre uzimali imanja, a ako to nije bilo dovoljno da se namiri dug, onda je neko iz porodice postajao rob, a nekad i cela porodica. Tako se u antičkoj Grčkoj i Rimu razvilo pravo roditelja da prodaju svoju decu u roblje, kao i pravo robovlasnika, zelenaša i trgovaca da pretvaraju ratne zarobljenike i svoje prezadužene sugrađane u robove. Tako je nastalo dužničko ropstvo.
Uz osvajanja, razvila su se mnogobrojna tržišta na kojima su se robovlasnici mogli nabavljati nove robove. Vremenom su robovi postali glavna radna snaga, a klasa robovlasnika nije više uopšte učestvovala u procesu proizvodnje. Privreda robovlasničkog društva uglavnom je bila naturalna. Proizvodi proizvedeni robovskim radom najvećim delom su služili za potrošnju njihovih gospodara, a samo se manji deo iznosio na tržište radi prodaje za novac ili zamene za druge proizvode.

Ipak, na velikim robovlasničkim zemljoposedima, tzv. latifundijama počela je da se razvija jednostavnija ili složenija kooperacija na osnovu masovnog robovskog rada. U isto vreme, u gradovima je počelo da se razvija robovsko zanatstvo. Grupe robova su izrađivale različite zanatske proizvode ili su učestvovali u podizanju javnih zgrada, puteva, kanala ili vodovoda. Javila se i određena radna diferencijacija među robovima, pa se s kvalifikovanijim, veštijim i boljim robovima nešto pažljivije postupalo.

Robovlasnički način proizvodnje se, međutim, nije mogao razvijati dalje od ručnog zanatskog rada i obrade zemlje primitivnim poljoprivrednim oruđima, jer je počivao na eksploataciji prostog rada velikog broja robova, čija je produktivnost bila niska. Bezdušan odnos robovlasnika prema robovima navodio je robove tokom vremena na organizovan otpor u različitim oblicima. To je dovelo do uvođenja većeg broja nadzornika i čuvara, što je znatno poskupelo sistem privređivanja.

S druge strane, sitni seljaci i slobodne zanatlije, isti ti koji su ubrzano propadali, bili su glavni izvor sredstava za podmirenje državnih rashoda i predstavljali su glavni korpus za regrutaciju vojske. Sa njihovim brzim propadanjem smanjivala su se finansijska sredstva za vođenje ratova, što je potkopavalo vojnu moć robovlasnika. Kao rezultat svega ovoga, sa navalom varvarskih plemena na prostor Rimskog carstva počeli su da se nižu ratni porazi, pa je s njima prestao i dotok jeftinih robova. Vojne poraze pratilo je snažno unutrašnje društveno raslojavanje, osiromašenje sela i gradske sirotinje. Takođe je rastao i otpor robova koji je sve češće prerastao u oružane ustanke. Najpoznatiji su ustanak robova na Siciliji (136. do 132. godine p.n.e.) i Spartakov ustanak (73. do 71. godine p.n.e.). Iako su svi ti ustanci bili neuspešni, bili su jasan znak početka propadanja robovlasničkog društva. Robovi su postali retki, njihov rad preskup i nerentabilan, a rad slobodnih ljudi moralno obeležen kao „nedostojan“.

Jedan od izlaza iz takve situacije bio je deljenje latifundija na sitne parcele koje su davane u zakup seljacima, a kasnije i pojedinim robovima. Na taj način nastao je sloj zavisnih seljaka – kolona, koji su samostalno vodili svoje sitne posede na državnoj ili privatnoj zemlji, a vlasnicima su bili obavezni da plaćaju propisane dažbine. Ovde se već nazire početak novog, feudalnog načina proizvodnje. Konačna propast Zapadnog rimskog carstva (476. god.) značila je i kraj starovekovnog robovlasničkog poretka na Zapadu. Robovlasništvo se nešto duže održalo na Istoku, u kineskom, arapskom i turskom carstvu.

Na žalost, to nije bio konačan kraj robovlasništva ni na Zapadu. Ono se ponovo javilo kao novovekovno robovlasništvo u prekookeanskim španskim, portugalskim, holandskim, engleskim i francuskim kolonijama. Većina robovske radne snage dovožena je iz Zapadne Afrike, sa atlantske obale. Robovi su nabavljani za rad na plantažama pirinča, pamuka, šećerne trske, kakaoa, kao i u rudnicima. Između 1600. i 1900. godine oko 11,5 mil. robova prevezeno je atlantskim putem na oba američka kontinenta, a kroz Saharu su, za potrebe robovlasnika u arapskom prostoru, na Bliskom istoku i u Indiji, trgovci robljem od XVII do XIX veka prevezli oko 1,8 mil. robova. Posebno su u teškom položaju bile žene, jer su bile i seksualno iskorišćavane od svojih gospodara. Ropstvo je u većini zemalja ukinuto tokom XIX veka. Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. koja je doneta u Ujedinjenim nacijama, ropstvo je eksplicitno zabranjeno. Iako zabranjeno, ropstvo se i danas održava u prikrivenim oblicima, poput rada na crno i prostitucije (tzv. „belo roblje“ – trgovina ženama i decom), do kojih dolazi najčešće nasilnim otimanjem ili prevarama i odvođenjem ljudi ilegalnim kanalima iz zemalja tzv. Trećeg sveta, delom i bivšeg socijalističkog Istoka.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.