CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

CERN: Usvojena nova strategija razvoja fizike čestica u Evropi

Savet Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) – kao najviše telo ove međunarodne organizacije koje okuplja predstavnike 23 zemlje članice, među kojima je i Republika Srbija – na zasedanju u petak, 19. juna 2020. godine, jednoglasno je usvojio novu strategiju koja će u sadašnjim globalnim okolnostima odrediti budućnost fizike elementarnih čestica u Evropi. Novousvojene strateške preporuke stavljaju u prvi plan naučni uticaj fizike čestica, kao i razvoj tehnološkog, društvenog i ljudskog kapitala.

Nova evropska strategija fizike čestica (European Strategy for Particle Physics Update 2020) predviđa plan kako za blisku budućnost, tako i za dugoročni razvoj ove discipline, sa vizijom da Evropa zadrži svoju vodeću ulogu u fizici čestica i inovativnim tehnologijama koje nastaju unutar oblasti. Najviši prioritet, prema strategiji, treba da imaju ispitivanje Higsovog bozona i istraživanje gornje energetske granice, što su dva ključna i međusobno komplementarna načina da se odgovori na otvorena naučna pitanja u fizici čestica.

CERN: Usvojena nova strategija razvoja fizike čestica u Evropi 1

“Strategija je iznad svega vođena naukom i zato predstavlja naučne prioritete u oblasti”, kaže Ursula Basler, predsednica Saveta CERN-a. “Grupa za izradu evropske strategija (ESG) – posebno telo koje je osnovao Savet – uspešno je vodila strateški proces u kome je učestvovalo više stotina evropskih fizičara”.

Naučna vizija koja je istaknuta u strategiji poslužiće kao vodič za CERN i uticati na kreiranje naučne politike širom Evrope. Naime, okončanje započete rekonstrukcije trenutno najvećeg akceleratora na svetu, Velikog sudarača hadrona (LHC) u CERN-u i njegova transformacija u moćniji High-Luminosity LHC ostaće u narednih nekoliko godina ključna tačka za dalji razvoj fizike čestica u Evropi.

Uz to, u strategiji je posebno naglašen značaj ubrzanog istraživanja i razvoja novog, naprednijeg akceleratora, detektora i računarskih tehnologija kao neophodnih preduslova za sve buduće projekte. Dokument ističe potrebu za razvojem takozvane “elektron-pozitronske Higs fabrike” kao postrojenja najvišeg prioriteta koje će naslediti LHC.

Izgradnja ovog, budućeg akceleratora u CERN-u mogla bi da počne u periodu manjem od 10 godina nakon pune eksploatacije HL-LHC, za koji se očekuje da će okončati rad 2038. godine. Takav elektron-pozitronski akcelerator omogućio bi da se sa izuzetno velikom preciznošću izmere osobine Higsovog bozona (koji je otkriven u CERN-u 2012. godine), što bi mogla biti vrlo moćna alatka u potrazi za fizikom iza sadašnjeg Standardnog modela.

Važna preporuka nove strategije je da bi Evropa, u saradnji sa naučnicma širom sveta, trebalo da sprovede studiju izvodljivosti izgradnje hadronskog sudarača nove generacije sa najvećom dostupnom energijom, kao pripreme za dugoročniji naučni cilj istraživanja gornje energetske granice, gde je elektron-pozitronski sudarač prva faza. Uz to, strategija preporučuje da Evropa nastavi da podržava neutrino projekte u SAD i Japanu, kao i saradnju sa drugim zemljama izvan Evrope, ali i da razvija saradnju sa srodnim oblastima, kao što su astrofizika i nuklearna fizika.

“Ovo je vrlo ambiciozna strategija koja daje obrise svetle budućnosti za Evropu i CERN uz obazriv, korak po korak pristup”, smatra generalna direktorka CERN-a, Fabiola Đanoti. “Saradnja između CERN-a i istraživačkih instituta u zemljama članicama predstavlja ključ za održiv naučni i tehnološki napredak koji će doneti i mnoge društvene koristi”.

“Sledeći korak je, prirodno, ispitivanje održivosti preporuka visokog prioriteta, uporedo sa nastakom šarenolikog programa projekata sa velikim uticajem”, objašnjava predsednica ESG grupe, Halina Abramovič. “Evropa treba da ostavi otvorena vrata i za učešće u drugim udarnim projektima koji će biti od značaja za celokupnu naučnu oblast, kakav je projekat International Linear Collider”.

Pored direktnih naučnih saznanja, velika istraživačka infrastruktura kao što je CERN ima ogroman društveni uticaj, zahvaljujući svojim tehnološkim, ekonomskim i ljudskim resursima. Napredak u razvoju akceleratora, detektora i računarskih tehnologija značajno doprinosi i oblastima kao što su medicina i biomedicina, ali i razvoju tehnologija za istraživanje svemira, kulturnog nasleđa, veštačke inteligencije, energije, velikih podataka i robotike.

Priprema nove strategije započela je još u septembru 2018. kad je Savet CERN-a osnovao ESG grupu sa zadatkom da koordinira proces. ESG je radio u bliskoj saradnji sa naučnom zajednicom i razmotrio više od 200 različtiih predloga na otvorenom simpozijumu koji je u maju 2019. održan u Granadi, u Španiji. Obrisi strategije su se pojavili nakon radnih sastanaka koji su u januaru 2020. održani u Nemačkoj. Oni su predstavljeni Savetu CERN-a u martu, sa idejom da će biti usvojeni do 25. maja i objavljeni na konferenciji u Budimpešti. No, zbog epidemije COVID-19 došlo je do odlaganja od mesec dana.

Izvor: IPB

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.