CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Petnica: Vrh svetske nauke u Petnici uprkos svemu

Istraživačka stanica Petnica i ovu 2020. godinu privodi uspešno kraju. Iako je pandemija korona virusa donela mnogo neizvesnosti, najveći deo programskih aktivnosti ove prestižne obrazovne institucije realizovan je uživo u Petnici, a manji broj online. Nekadašnji polaznici, koji su sada uspešni naučnici, su omogućili odlične goste na programima. Među njima su bili i Petničari koji su sada u timu dobitnika Nobelove nagrade.

Poslednji dani oktobra meseca su u Petnicu doneli izložbu „Klimatski karavan 3.0“ koju organizuje Francuski institut u Beogradu i Ambasada Francuske Republike. Povezujući borbu protiv klimatskih promena i zaštitu biodiverziteta, ova izložba ima za cilj edukaciju na temu zaštićenih vrsta na teritoriji Srbije. Ona je fokusirana na mlade i okrenuta je njihovom aktivnom uključivanju u borbu za očuvanje biodiverziteta. Tim povodom smo virtuelno u gostima na hibridnom događaju imali predavača, našeg porekla, iz Francuske. Dr Aleksandar Ranković održao je predavanje na temu međunarodne vladavine biodiverziteta, i značaja očuvanja raznolikosti i brojnosti biljnih i životinjskih vrsta, za polaznike u Istraživačkoj stanici, kao i za posetioce preko online platforme (preko sto učesnika online).

Petnica: Vrh svetske nauke u Petnici uprkos svemu 1

„Ova izložba u Petnici i virtuelno predavanje su pokazali nekoliko stvari istovremeno. Moguće je kombinovati rad uživo i online aktivnosti, kako bi se iskoristile sve mogućnosti. Praktično iskustvo u laboratorijama u Petnici, neposredna komunikacija polaznika međusobno, i polaznika i naučnika, se ne mogu ostvariti u online okruženju. Zbog toga smo zadovoljni što smo uvodeći posebne protivepidemiološke mere uspeli da relizujemo veliki broj programa uživo, a istovremeno razvijajući online sadržaje.“ – kaže Nikola Božić, programski direktor Istraživačke stanice Petnica.

Samu Petnicu je sredinom oktobra obradovala vest o izboru dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku Andree Gez, jer je u njenom timu bio i nekadašnji Petničar Samir Salim. On je u Petnici bio polaznik programa, a kasnije je bio i rukovodilac seminara astronomije. Istraživačka stanica je iskoristila priliku da ovog naučnika iz SAD virtuelno dovede u Petnicu kako bi održao online predavanje polaznicima koji su u Petnici bili na seminaru astronomije.

Petnica: Vrh svetske nauke u Petnici uprkos svemu 2

U uvodu predavaja o supermasivnim crnim rupama, osvrćući se na svoje Petničko iskustvo, Samir Salim polaznicima je rekao: „Uloga Petnice je mnogo veća od onoga što se može konkretno pobrojati i zbog toga što mi je dala jedan zreliji uvid u nauku i svet oko sebe i omogućila da oformim poznastva i prijateljstva koja su mi obogatila život. Petnica je po mom mišljenju izuzetno bitna zbog dve stvari: odličnog balansa između formalnog znanja i praktičnog rada, i činjenice da učenike upoznaje sa raznim aspektima naučnog rada još u srednjoj školi. Taj drugi aspekt je jedinstven u svetu. Takođe, ne mogu dovoljno da naglasim koliko je bitno to što polaznici mogu da rade na projektima. Da kao srednjoškolac imate mentorstvo vrhunskih stručnjaka je prilika koja se retko pruža i u mnogo razvijenijim zemljama.“.

Petnica: Vrh svetske nauke u Petnici uprkos svemu 3

„Istraživačka stanica Petnica se po ko zna koji put u svojoj 38 godina dugoj istoriji uspešno prilagodila novim okolnostima, u pokušaju da mladima obezbedi ono što je najvažnije – priliku da dobiju dobro obrazovanje, da razviju svoj talenat, da praktično isprobaju opremu, laboratorije, naprave svoje prve korake u nauci, i da družeći se direktno sa naučnicima, u mentorskom procesu, usvoje naučni metod kao način zaključivanja i kritičkog razmišljanja.“ – zaključuje Nikola Božić, programski direktor Petnice.

Razumejući kompleksnost pandemije, Istraživačjka stanica Petnica je imala kao glavni prioritet u ovoj godini zaštitu zdravlja polaznika, predavača, mentora, i zaposlenih, i zbog toga uvele nova pravila ponašanja i rada u kampusu. Zato je Petnica ove godine uspešno realizovala 55 seminara uživo u Petnici, kao i 30 online seminara, za srednjoškolce, za oko 1000 polaznika. Za učenike osnovnih škola su realizovane 4 škole nauke za 220 učenika osmih razreda.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.