CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Moja prva Letenka

Letenka je najveći događaj za astronome amatere u Srbiji tokom cele godine. Tada se na jednom mestu okupi veliki broj ljubitelja astronomije i tamnog neba. Ove godine to je bio 10. skup po redu. Letenka je zaista potvrdila svoj epitet najvećeg skupa astronoma u Srbiji (barem po meni). U daljem tekstu videćete zašto.

Program je bio dobar. Održan je veliki broj predavanja. Ukratko ću reći nešto o, po meni, najzanimljivijim predavanjima.

Seriju predavanja otvorila je dr Tijana Prodanović, po mom mišljenju jedna od najboljih predavača koje sam ikada slušao (što i potvrđuje njena pobeda na takmičenju Laboratorije slavnih 2008. godine). Ona je pričala o spektrima i spektroskopiji. Ukratko rečeno ona nam je u njenom predavanju ispirčala kako su astrofizičari došli do znanja o svemiru koje imaju danas. Sa sobom je donela i nekoliko primeraka svoje najnovije knjige „Uvod u spektroskopiju za astronome“ koju su posetioci kampa mogli da kupe sa potpisom autorke.

Predavanje Milije Jovičića o spiralama je bilo jako interesantno. Svojim izlaganjem je slušaocima pokazao gde se sve spirale pojavljuju u prirodi, ali i kako su ih naučnici razumeli i kako one nama pomažu u daljem razumevanju sveta oko nas, pa i samog svemira (na primer spiralne galaksije).

Dr Dušan Mrđa nam je pokazao kako primenom osnovne fizike možemo zadovoljiti našu radoznalost i da damo odgovor na pitanja tipa „Šta ako…?“. Na primer šta bi se desilo ako se Zemlja malo pomeri od Sunca i kako bi to uticalo na letnji raspust učenika ili šta ako se promeni masa naše planete ili ako se Zemlja, Uran i (nesrećni) Pluton zaustave i padnu na Sunce.

Aleksandar Zorkić nam je prikazao zaista divne fotografije naše planete. To su prostranstva naše planete koja se mogu slobodno nazvati rajem na zemlji, ali ima i onih za koja bi smo rekli da su nemoguća za život, ali ipak jesu. Tu su bile i slike iz svemira, pre svega satelita najvećih planeta našeg Solarnog sistema. Zapravo priča se odnosila na skoro sve (što je bio i naziv predavanja).

Uroš Banješević je u večeri trećeg dana kampa održao zanimljivo predavanje o raznim načinima na koji su astronomi tokom istorije postojanja čovečanstva bili kažnjavani. Počevši od Persijskog „meda i mleka u čamcu“, Grčkog kotla u obliku Bika, Sokratovog otrova, Majinih masovnih ljudkih žrtvovanja, giljotine u Francuskoj, pa do modernih vremena i nestanka smrtnih kazni.

Srđan Prenjivrag nas je bliže upoznao sa budućim misijama koje se spremaju za put u svemir, a koje će organizovati zajedničkim snagama NASA i ESA, kao i postojećim misijama na Marsu i Veneri.

Članovi astronomske udruge „Anonimus“ iz Hrvatske održali su predavanje na temu supernovih. Naime oni se bave otkrivanjem supernovih i do kampa su otkrili tri supernove. Na kampu su otkrili svoju četvrtu po redu super novu i za to sve čestitke. Predavanje je bilo veoma interesantno.

Predavanje koje je na mene ostavilo poseban utisak držali su gosti iz Slovačke. Oni su nam objasnili kako možemo da snimamo asteroide, komete i meteore koristeći se ne samo CCD kamerom, već i digitalnim fotoaparatima i običnim TV kamerama. Tokom prezentacije upoznali su nas sa svojim radom, udruženjem astrofoto.sk, uspesima, fotografijama koje su načinili (kao što su fotografije asteroida Beograd, Milanković i Mišković), kao i sa opremom koju koriste za svoja posmatranja. Za vreme kampa uspeli su da naprave snimak meteora. Predavanje je bilo na slovačkom uz prevod na srpski, a prezentacija je bila na srpskom. Siguran sam da nisam jedini koji se zainteresovao za mala nebeska tela našeg sistema i astrofotografiju posle njihovog predavanja.

Pored ovih predavanja za goste kampa organizovana su noću posmatranja (osobe koje su ponele teleskope, a koje nisu radile astrofotgrafiju, rado su delili svoje posmatračko iskustvo i znanje sa gostima). Najveća atrakcija od teleksopa bila je teleskop „Godzila“. On je u vlasništvu Radana iz Makedonije i to je teleskop od 16 inča. Čak sam čuo i komentar od jednog kampera da je imao nameru da kupi sebi nov teleskop, ali posle susreta sa „Godzilom“ bio je sav zbunjen i nije znao koji da odabere (činimi se da je došlo do promene plana kod nabavke teleskopa). Poslednje večeri organizovan je i maraton. Nažalost zbog umora i nervoze nisam prisustvovao ovom događaju tako da ćete o njemu morati da pročitate u nekom drugom izveštaju.

Prof. dr Miroslav Filipović iz Australije je posetio kamp. Održao je predavanje o astrobiologiji, zapravo više neka vrsta diskusije sa publikom nego predavanje. Na kraju se to predavanje pretvorilo u razgovor o skoro svemu, jer je svojim izlaganjem jako zainteresovao kampere tako da su do duboko u noć ostali da razgovaraju sa njim, što je značajno poremetilo raspored (koji je već bio poremećen) i oduzelo publiku drugim predavačima.

Jedina, ali krupna, mana ovom kampu jeste loša organizacija predavanja. Kamperi nisu bili dobro upoznati sa programom predavanja. Programi su inače bili okačeni na lošim pozicijama. Sa predavanjima se kasnilo. Ne znam tačno koji su razlozi, ali jedan od njih je bila vrućina, što je po meni neopravdano jer se zna da je preko leta uvek toplo i vrućina. U subotu po planu predavanja su trebala da počnu u 11 sati, ali počeli su negde oko pola 7 uveče, što je poremetilo i predavače, ali i publiku. Neka predavanja nisu ni održana. Na primer nije održano predstavljanje astronomskih društava. Najviše mi je žao nisam imao priliku da predstavim najmlađe astronomsko društvo u Srbiji koje je zasita ostvarilo dobre uspehe (nije mi želja da se hvalim, a o tome ima i na sajtu AM da se pročita). Zatim neka predavanja su odložena tako da su održana baš kasno, kao što su moja predavanja o Ekonofizici i Astronomiji iz fotelje koje sam održao oko 1 sat posle ponoći. Ne kažem da su baš preterano interesantna, ali sam doživo da mi je polovina publike (koje je bilo inače malo, na prste da izbrojiš) spavalo, a četvrtina je bila nezainteresovana. Čuo sam od starijih i iskusnijih učesnika da je to neki vid tradicije na Letenci. Ipak neke tradicije ne treba održavati.

Veliki broj kampera nije imao priliku da uđe u mobilni planetarijum koji je donet. Nažalost očekivao sam, kao i još neki drugi kamperi da će ostati barem malo duže (npr. duže od pola dana), ali planetarijum nije ni toliko bio na kampu. Možda je bio samo par sati. To je veliki propust DAS-a čiji je ovaj planetarijum vlasništvo.

Sve u svemu može se reći da je ovogodišnja Letenka bila odlična. Nadam se da će i naredna Letenka biti ovako dobra i da će se konačno prekinuti tradicija sa kašnjenjem predavanja i njihovom lošom organizacijom. Do narednog sutra želim svim astronomima, vedro nebo i zvezdane noći.

7 Comments
  1. avatar 21.07.2010.
  2. avatar 21.07.2010.
  3. avatar 21.07.2010.
  4. avatar 21.07.2010.
  5. avatar 21.07.2010.
  6. avatar 24.07.2010.
  7. avatar 24.07.2010.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.