CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

1000 spenadli u casi vode?

Video sam jedan zanimljiv klip u kome se navodno demonstrira da u obicnu casu punu vode moze da se ubaci 1000 spenadli a da se voda ne prospe. Ako ne verujete pogledajte ovde i sami se uverite.

Pogledao sam par puta ovaj film i stvarno deluje zanimljivo, ali nije me ubedio da je to moguce. Naravno, odlucio sam da probam. E sada problem je sto nemam toliko spenadli a i mrzi me da brojim… ipak sam ja teoreticar pa sam odlucio da to izracunam 🙂

Da bi racun bio jednostavniji, a uz to i dokaz iz ovog filma imao najvece sanse da uspe, pretpostavio sam da je casa oblika valjka a spenadle su oblika kvadra. U nekom idealnom slucaju to bi izgledalo ovako:

kvadar.gif valjak.gif

pretpostavio sam da spenadla (tj. kvadar) ima osnovu oblika kvadrata dimenzija a = 1 mm (u stvarnosti ova osnova je krug, cesto nesto manjeg precnika od 1 mm, ali ta razlika ne utice mnogo na krajnji rezultat) i duzinu L = 30 mm.

Casa ima visinu h = 80 mm i poluprecnik osnove r = 40 mm. Ovo su priblizno dimenzije solje koja se nalazi pored mene, ova casa na filmu je cak i manja ali rekoh da izbor dimenzija ide u korist prikazanog filma 🙂

Da bi proverili tvrdnju iz filma prvo moramo da izracunamo neophodne zapremine. Zapremina valjka, tj. vode u casi je:

Vo = r2Ï€h = (40 mm)2 * 3,14 * 80 mm = 400000 mm3

Lako se racuna i zapremina spenadle:

V1 = a2 l = (1 mm)2 * 30 mm = 30 mm3

Posto je u filmu receno da treba ubaciti 1000 spenadli, ukupna zapremina je:

V = 1000 V1 = 30000 mm3

Setimo se sada Arhimedovog zakona koji kaze da je zapremina istisnute tecnosti jednaka zapremini tela, odnosno voda koja izadje iz pune case kad u nju ubacite neki predmet bice jednaka zapremini tog predmeta. Na osnovu zakona lako se zakljucuje da ce voda poceti da izlazi cim ubacite prvu spenadlu, ali nije tako. Postoji jedna zanimljiva karakteristika svake tecnosti koja se zove povrsinski napon, to je “zelja” molekula da tecnosti, u ovom slucaju vode, da ostanu zajedno. Do odredjene granice sile povrsinskog napona zadrzace vodu da lebdi iznad povrsine case, ali ove sile su dosta slabe i voda ce u jednom trenutku poceti da izlazi. Sigurno ce te moci da ubacite odredjen broj spenadli da voda ne izadje, a koliko to je vec pitanje na koje trazimo odgovor.

Sada kada znamo da je u zasu ubaceno 1000 spenadli ukupne zapremine 30000 mm3 mozemo da izracunamo koliko ce

se, prema Arhimedovom zakonu, podici nivo vode u casi (pretpostavljamo da voda ne izlazi, vec da lebdi u vazduhu, iznad valjka). Kako je ovo opet valjak imamo da je ukupna zapremina spenadli:

ΔV = r2πH

gde je H trazena visina za koju ce se podici nivo vode u casi:

H = ΔV / r2π = 30000 mm3 / 5000 mm2 = 6 mm

Na osnovu svega ovoga mozemo da zakljucimo da se nivo vode mora podici za 6 milimetara! Ja nikada nisam video toliko vode da lebdi u vazduhu iznad case, a vi? Experiment sa slike je definitivno nemoguc, ali jedino zbog broja 1000… da je receno 100, ili nesto manje, spenadli – voda bi mozda i ostala iznad case, drzale bi je sile povrsinskog napona!

3 Comments
  1. avatar 27.11.2007.
  2. avatar 27.11.2007.
  3. avatar 27.11.2007.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.