CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Nauka u ekonomiji (privredi)

Naučni sistem zemlje zauzima važno mesto u ekonomiji baziranoj na znanju, ali i u ekonomiji znanja. Laboratorije, istraživački instituti i istraživački centri pri ustanovama visokog obrazovanja su samo srce tog naučnog sistema, koji u širem smislu uključuje i ministarstvo nauke i drugi elementi koji podržavaju naučnu infrastrukturu. U ekonomiji znanja, naučni sistem doprinosi ključnim funkcijama i to: a) proizvodnji znanja – razvoj i unapređenje znanja, b) transmisija znanja – edukacija i razvoj „humanog resursa“, i c) transfer znanja – širenje znanja i obezbeđivanje inputa za rešavanje problema.

Proizvodnja znanja

Naučni sistem se tradicionalno smatra za primarnog proizvođača novih znanja, uglavnom kroz osnovna istraživanja na univerzitetima i vladinim laboratorijama. Ova nova znanja obično se nazivaju “nauka” i tradicionalno se razlikuje od znanja koje generiše više primenjena ili komercijalna istraživanja, što je bliže tržištu i “tehnološkom” kraj spektra znanja. U ekonomiji zasnovanoj na znanju, razlika između osnovnog i primenjenog istraživanja i između nauke i tehnologije je donekle zamagljena. Postoji debata o tačnoj granici između nauke i tehnologije, i o tome da li je nauka sistem jedini ili glavni proizvođač novih znanja. Ova debata je relevantna zbog različitih pogleda na odgovarajuću ulogu vlade u finansiranju proizvodnje različitih tipova znanja.

Nauka u ekonomiji (privredi) 1Naučno znanje je široko primenljivo u širokom spektru ljudskih delovanja i ubrzano širi granice. Tehnološka znanja potiču više od prečišćavanja i primene naučnih znanja na praktične 4probleme4. Nauka smatra da znanja ne mogu ili ne bi trebalo da budu prisvojena od bilo kog pojedinačnog člana ili grupe u društvu, ali bi trebalo da budu široko distribuirana. To je osnova koja je važna za tehnoloških razvoj. Zbog ovoga, veći deo znanja smatra se za “javno dobro”, u kome svako dobro treba da deliti ako želimo da povećamo društvenu korist. Karakteristika znanja kao javnog dobra znači da, kao i ostala javna dobra, kao što su kvalitet životne sredine, privatni 4sektor možda ne želi dovoljno da investira u njega jer ne može preveliki profit da dobije. Vlade dakle imaju ulogu u obezbeđivanju i subvencionisanju stvaranja i razvoja nauke da se poboljša ukupna društvena korist, baš kao što to čini u regulisanju zaštite životne sredine.

Neki tvrde da danas nema smisla praviti razliku između nauke i tehnologije u ekonomijama zasnovana na znanju. Oni predstavljaju stav da metode naučna istraživanja su masovno rasprostaranjeni u društvu kroz protekle investicije u obrazovanje i istraživanja. Posledica je da nijedno posebno, ili svako, mesto istraživanja, javno ili privatno, može biti identifikovano kao moguća početna tačka za naučno znanje. Pored toga, možda više neće postojati fundamentalna razlika u karakteru naučnih i tehnoloških znanja, koja se mogu proizvesti kao zajednički proizvodi iste istraživačke delatnosti. Studije procesa istraživanja su pokazala da često značajna tehnološka poboljšanja koriste malo naučnih inputa i 4da potraga za tehnološkim rešenjima mogu biti produktivni izvor i za nova naučna pitanja i odgovore. Kao rezultat toga, tradicionalna baza naučnog sistema, istraživačke institucije i univerziteti, ne mogu se smatrati dominatnim u proizvodnji naučnog znanja.

U ovom prikazu, firme u privatnom sektoru će investirati u osnovna istraživanja, uprkos mogućim prelivanjima profita na konkurente, ako oni mogu da ostvare dovoljno vrednost iz upotrebe ovih fundamentalnih znanja u svojim drugim aktivnostima da opravda ulaganje u njegovom kreiranju. Zbog toga danas imamo povećana ulaganja u R&D sektore privatnih kompanija. Ta ulaganja su više usmerena ka tehnološkim (primenjenim) znanjima nego ka fundamentalnim (naučnim) znanjima.

Series NavigationKodifikacija znanjaUticaj i karakteristike

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.