CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Sport kao društveni fenomen

all-sports-bannerU odnosu na ranije, tradicionalno shvatanje sporta, po kome on predstavlja vaspitnu društvenu instituciju prožetu igrom, čiji je cilj fizičko i duhovno usavršavanje ličnosti, savremeni sport predstavlja jedan elastični pojam koji više govori o onome ko ga upotrebljava nego o pojavi o kojoj je reč. Sportisti bi rekli da je sport beskompromisna borba za pobedu ili za rekord, treneri da se radi o svojevrsnom načinu života. Posetioci sportskih takmičenja bi sport opisali kao dramu, neizvesnost ishoda borbe između suparnika, dok sociolozi i socijalni psiholozi sport vide kao sredstvo zadovoljavanja potreba u sportskoj borbi, mogućnost da se realizuju i ispolje agresivni instinkti, da se ispusti višak energije i negativnih emocija.

Danas se za sport kroz praćenje i navijanje zanima skoro polovina čovečanstva. Među njima ima pripadnika oba pola, ljudi različitih starosti, svih nivoa obrazovanja, različitog nivoa kulture, različitih verskih i političkih ubeđenja. Odgovor na pitanje zašto je sport danas toliko popularan zahteva analizu mnogobrojnih funkcija koje on danas poprima i potreba koje zadovoljava.

sports-fansSvaka ljudska delatnost ima za cilj zadovoljenje određene potrebe, pa tako i profesionalno-komercijalni sport služi za zadovoljenje masovnih potreba publike. On predstavlja reakciju na nemogućnost da se zadovolje neke druge, univerzalnije potrebe. Sport zadovoljava potrebu za kompenzacijom, jer učestvujući kao pasivni gledalac, čovek traži zaborav i beg od svakodnevnih životnih problema. Poistovećujući se sa uspešnim sportistima, „pojedinac stvara iluziju da je prisutan i možda čak i značajan. Ali nastojeći da se vezivanjem za zvezde masovne kulture izdigne iznad svoje beznačajnosti, armija idolopoklonika još više potvrđuje svoju beznačajnost. Jer masovno obožavanje i podražavanje kolektivnih idola ne može da joj donese očekivani prestiž, već suštinski, može samo još više da obezvredi njenu individualnost“ (Bojanović, R.).

Takođe, očigledna je privlačnost sporta za politiku. Sportske strasti se prenose u područje politike, dodatno se razbuktavaju, i tako postaju politički upotrebljive i instrumentalizovane. Ranije se govorilo da sport zbližava nacije i narode, a danas sportski tereni postaju mesta za izražavanje nacionalnih netrpeljivosti. U antičkoj Grčkoj su zaustavljani ratovi kako bi se olimpijska takmičenja nesmetano odvijala, dok danas imamo slučajeve da se sportski obračuni nastavljaju pravim ratom između država (slučaj Hondurasa i Salvadora iz 1969. godine, neredi na Maksimiru 1990. godine kao uvod u građanski rat na prostoru bivše SFRJ i sl.). Izražena želja za uzdizanjem nacije može poništiti elemente igračkog u sportu i dovesti do „zagađenja“ igre. Nacionalizam je sveopšta pojava u sportu koji može postati neiscrpan izvor neprijateljstava i nasilja.

205198-hooligansSa pretvaranjem sporta u spektakl i publika sve više dobija na značaju. Zbog masovnosti i čestog nasilničkog ponašanja navijanje postaje sve aktuelnija i važnija pojava kako sa društvenog, tako i sa naučnog stanovišta. Navijanje može imati dva značenja. Prvo, ono predstavlja iskazivanje privrženosti odeđenom klubu, a ona se može manifestovati osim kroz radovanje i euforiju, i kroz razočaranje, očaj, pa i kroz bes. S druge strane, navijanje karakterišu i pristrasnost, iracionalni karakter i iracionalna društvenost. Iz ovih karakteristika upravo i proizilazi fenomen navijačkih gangova. U njihovom centru se nalaze najodaniji, najfanatičniji i najupućeniji navijači. Nasuprot njima nalazi se tzv. „hladni“ tip navijača i posmatrača sportskih događaja.

„Sport je danas postao profesija, razvijena i dobro organizovana. Privukao je brojnu publiku i postao izvor karijere i slave mnogih mladih ljudi […] Ali u isto vreme, postao je i mehanizovan, uniformisan i medijski zavisan“ (Kuljić, R., Koković, D.).

Happy kids with a ballSport se ne može posmatrati izolovano od društvenog stanja i konteksta. Društveni sistem presudno utiče na sport, njegovu suštinu, karakter, organizacionu strukturu itd. Za neka društva je karakteristično prekomerno verovanje u sport i njegove funkcije, dok je za druga sport nešto sekundarno i marginalno. Preterano verovanje u sport dovodi do njegove mitologizacije, jer se na njega gleda kao na neku vrstu religije i sredstvo za ostvarenje određenih ideala. Sportu se ponekad pripisuje moć koju ne poseduje, bar kada je u pitanju društvo. U svakom slučaju, sport predstavlja samo sliku i izraz određenog društva. On je zdrav kad je i društvo zdravo i kvari se sa krizom društva. Ako u društvu ima poroka i kriminala, oni vrlo lako nalaze svoj put do sporta. Zbog toga nije moguća nikakva reforma sporta bez prethodne reforme društva.

Sport, dakle, predstavlja višedimenzionalni i složen fenomen. Pored takmičenja, područje sporta obuhvata i socijalne, psihološke, ekonomske, političke, pedagoške, naučne, medicinske, filozofske, religiozne, kulturne, pravne i druge vrednosti. Zbog toga, sociologija istražuje sport kako bi što više saznala o društvu.

Reference:

Bojanović, R. (1979) Psihologija međuljudskih odnosa, Beograd: Nolit
Kuljić R., Koković D. (2009) Sociologija i sociologija sporta, Novi Sad: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja

2 Comments
  1. avatar 26.12.2014.
  2. avatar 26.12.2014.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.