kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Bendžamin Frenklin (1706 – 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca „Deklaracije o nezavisnosti“ i američkog Ustava, pisac, štampar i pronalazač.

Bendžamin Frenklin bio je vrlo svestrana ličnost. Kao naučnik poznat je po otkriću gromobrana. Takođe je otkrio i opisao tok i karakteristike Golfske struje.

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790) 1
Benžamin Frenklin, oko 1767. godine (credits The White House Historical Association)

Još jedno otkriće po kome je izuzetno poznat je i tzv. Frenklinova peć. Iako su grejanje na vatru i kamini poznati još iz praistorije, Bendžamin Frenklin odigrao je izuzetno značajnu ulogu u razvoju kamina koji se danas koriste. Otkrio je da se veliki deo toplote kamina gubi kroz spoljašnje zidove i jednostavno je pomerio kamin na sredinu prostorije, napravivši samostalnu “kutiju” od livenog gvožđa u kojoj može da gori vatra. Izabran materijal, tj. gvodže, akumuliralo je, a zatim i zračilo toplotu čak i kad vatra prestane da gori.

Bendžamin Frenklin imao je i niz drugih značajnih otkrića. Otkrio je bifokalne naočare, prvi je uveo ulično osvetljenje i reorganizovao je američki poštanski sistem. Njegov najpoznatiji naučni rad, vezan je za elektricitet. Razvio je model električne struje kao fluida shvatajući da je ona u stvari kretanje naelektrisanih čestica.

Takođe, Bendžamin Frenklin bio je jedan od prvih naučnika (jedini uz Leonarda Ojlera) koji je podržao ideju Kristijana Hajgensa o talasnoj prirodi svetlosti. Ova teorija, o talasnoj prirodni svetlosti, prihvaćena je tek 1803. godine nakon eksperimenata koje je izvršio Tomas Jang, a kasnije je postala i jedan od temelja kvantne teorije.

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790) 2
Reprodukcija slike Charles Mills (oko 1914. god.). Na slici je prikazan Bendžamin Frenklin radi na štamparskoj presi (credits: )

Frenklin je osnovao i prvu javnu biblioteku u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i „Akademiju“ koja je prerasla u Univerzitet Pensilvanije.

Za ime Benžamina Frenklina vezuje se i čuveni eksperiment sa puštanjem zmaja. Ovim eksperimentom dokazao je da je grom jedna vrste “ogromne varnice”.

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790) 3
“Ben i ja” crtani film produkcije Volt Dizni o Benžaminu Frenklinu, iz ugla jednog miša – Amosa

Pomenuti eksperiment, kao i uzbudljiv, aktivan i izuzetno kreativan život Bendžamina Frenklina bili su inspiracija za dvadesetominutni crtani film “Ben i ja” koji je premijerno prikazan 1953. godine u produkciji Volta Diznija. Crtani film snimljen je kao priča jednog sićušnog miša koji dolazi u kuću Bena Frenklina. Priča otkriva kako je taj miš prvi put sreo Frenklina i sprijateljio se s njim, a potom mu pomagao u izdavaštvu, izumima i političkoj karijeri. Među Amosovim zaslugama, predstavljeni su i pronalazak bifokalnih naočara, peći i novog koncepta za Benov magazin „Almanah siromaha Ričardaˮ (Poor Richard’s Almanack). Posle Frenklinovih eksperimenata sa elektricitetom, koji su Amosa zamalo koštali života (u crtanom filmu), njih dvojica se razdvajaju, ali se ponovo sreću u jeku Američke revolucije, kada Amos pomaže Tomasu Džefersonu da napiše Deklaraciju nezavisnosti.

Ovaj crtani film emitovan je u okviru serije “Mikijava radionica” na programu JRT-RTB. Ako se ne sećate možete da ga pogledate na YouTube

(Objavljeno 17. januara 2019)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: