kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Džejms Veb Teleskop – prve fotografije

Odavno je “Svet nauke” otišao u zimski… letnji… višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem istraživanju sveta u kome živimo – svemira. Jedan takav događaj dogodio se dana…

Više od 25 godina posle prve ideje o Džejms Veb (James Webb) teleskopu, planiranja, izgradnje, testiranja, (odlaganja) lansiranja, danas su stigle prve fotografije. Danas, 12. jula, malo više od šest meseci nakon lansiranja, u 16:30 sati po našem na vremenu NASA je u sradnji sa Evropskom svemirskom agencijom (ESA) i Kanadskom svemirskom agencijom (CSA) objavila prve fotografije i spektroskopske podatke koje je Veb teleskop snimio.

Fotografije koje smo videli su definitivno najbolje ikad snimljene fotografije svemira!

Današnjoj konferenciji za novinare prethodila je fotografija koja je objavljena juče, kao najava. I ta najava “eksplodirala” je u medijima širom sveta.

Prva fotografija koju nam je prikazao naučni tim Džejms Veb telskopa (JWST) bila je fotografija dubokog polja, “najdaljeg” dobokog polja ikada snimljenog u infra-crvenom (IC) delu spektra. Snimljeno je galaktičko jato SMACS 0723. Ovo jato vidljivo sa južne hemisfere naše planete, koje se nalazi na 5,12 milijardi svetlosnih godina od nas, “posećivali” su mnogi teleskopi – Habl (Hubble, HST), Plank (Planck), Čandra (Chandra). Ali ni jedna fotografija nije zabeliežila toliko detalja i toliko galaksija. Veb teleskop je na ovoj fotografiji snimio i najslabije ikada zabeležene objekte u IC delu spektra, JWST snimao je 12,5 sati deo neba veličine zrna peska na rastojanju ispružene ruke i snimio svoju prvu fotografiju dubokog neba.

Prvi detalj koji mnogi verovatno primete na ovoj fotografiji su lukovi u centralnom delu. Moćno gravitaciono polje ovog galaktičkog jata savija svetlosne zrake udaljenijih galaksija koje se nalaze iza, na isti način kao što sočivo lupa savija zrake svetlosti i “krivi” sliku.

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije 1
Prvo duboko polje Džejms Veb teleskopa – galaktičko jato SMACS 0723
(izvor: NASA, ESA, CSA i STScI)

Ovo je bilo juče, a danas stigle su nove (mnogima) još lepše fotografije. Kao nikada ranije videli smo maglinu Južni prsten (Southern Ring Nebula, NGC 3132), deo magline Karina (Carina nebula, NGC 3372) tzv. “Kosmičke litice” (Cosmic Cliffs) ove magline, Stefanov kvintet (Stephan’s Quintet) i spektar atmosfere ekstasolarne planete WASP-96b.

Maglina Južni prsten je planetarna maglina. Nastala je od zvezde slične Suncu, u poslednjoj fazi njene evolucije. U centru magline nalazi se beli patuljak a oko njega spolji slojevi zvezde koji se “polako” udaljavaju od centra magline.

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije 2
Maglina Južni prsten snimljena Near-Infrared kamerom (NIRCam), levo, i Mid-Infrared instrumentom (MIRI), desno. Na NIRCam fotografiji beli patuljak nalazi se dole-levo od centralne sjajne zvezde i delimično je zaklonjen difrakcionom “zvezdicom”. N desnoj fotografiji belog patuljka vidimo kao sjajniju , veću i srveniju zvezdu. Zbog debelog oblaka prašine koji okružuje belog patuljka ova zvezda izgledna dosta veće od njenih pravih dimenzija. Centralna sjajna zvezda deo je dvojnog sistema, sa belim patuljkom. (izvor: NASA, ESA, CSA i STScI)

“Kosmičke litice” magline NGC 3324 vidimo na narednoj fotografiji koju je snimio JWST. Nalaze se na 7.600 svetlosnih godina od nas. Ovu oblast karakteriše intenzivno ultra-ljubičasto zračenje i zvezdani vetrovi izuzetno masivnih, vrelih, mladih zvezda koje se nalaze u centru “mehurića”, u oblasti iznad one koju vidimo na fotografiji. Visokoenergetsko zračenje ovih zvezda “vaja” zidove magline i dovodi do “erozije” gasa koji vidimo.

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije 3
“Kosmičke litice” magline NGC 3324 (izvor: NASA, ESA, CSA i STScI)

Sledeća u nizu današnjih fotografija je Stefanov kvintet. Ova grupa galaksija nalazi se na oko 290 miliona svetlosnih godina do nas. Čini ga pet galaksija, od kojih su četiri gravitaciono “zaključane” dok je peta galaksija, koja se nalazi skroz levo, samo vizuelno deo ovog kvinteta a u “realnom” svetlu nalazi se mnogo bliže nama, na samo 40 miliona svetlosnih godina. Ova fotografija, koja pokriva deo neba veličine 1/5 prečnika Meseca, snimljena je NIRCam-om i MIRI i nastala je kao kompozicija od više od 1000 pojedinačnih fotografija. Na njoj možemo videti do sada nezabeležene detalje jata, milione mladih zvezda, repove gasa i zvezda koji se zbog snažne gravitacione sile prostiru kroz nekoliko galaksija. Najdramatičniji događaj koji je Veb teleskop ovde zabeležio je udarni talas koji je nastao zbog jedne od galaksija koja razbija čitavo galaktičko jato. U najbližoj galaksiji, skroz levo, mogu se videti pojedinačne zvezde, galaktičko jezgro, stare zvezde koje završavaju svoj život kao crveni džinovi i još puno drugih detalja.

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije 4
Stefanov kvintet, prvi put zabeležen još 1877. godine, je grupa od pet galaksija od kojih su četiri gravitaciono povezane a peta je samo vizuelno deo ove grupe (izvor: NASA, ESA, CSA i STScI)

Peta “fotografija” koja je danas objavljena zapravo nije fotografije već spektar atmosfere jedne ekstrasolarne planete. U pitanju je planeta WASP-96b. Ova planeta je vreli gasoviti džin koji kruži oko zevzde slične Suncu, na rastojanju od 1.150 svetlosnih godina od nas. Planeta se od svoje matične zvezde nalazi na rastojanju od samo 1/20 rastojanja Sunce-Zemlja i ima period obilaska od 3,5 “naših” dana. Planeta je otkrivena tokom posmatranja sa Zemlje 2014. godine, matična zvezda je nešto starija od Sunca ali ima slične karakteristike (veličina, masa, temperatura, boja). Spektar je snimljen tokom jednog posmatranja instrumentom Near-Infrared Imager and Slitless Spectrograph (NIRISS). Transmisioni spektar snimljen je upoređivanjem “nefiltriranog” spektra zvezde i spektra koji nastaje nakon prolaska svetla zvezde kroz atmosferu planete. Analizom spektra utvrđena je zastupljenost najvažnijih gasova u atmosferi ove planete.

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije 5
Spektar ekstrasolarne planete WASP-96 b (izvor: NASA, ESA, CSA i STScI)

Ovo je samo “prvo svetlo”, početak “druženja” sa fotografijama i podacima koje nam stižu sa Džejms Veb teleskopa. Na osnovu ovih fotografija jasno je da će nam JWST otkriti detalje kakve do sada nismo nikako mogli da vidimo, sa fotografijama stiže nam i ogromna količina podataka. Izgleda da je ovo odličan početak druženja sa JWST i tajnama koje je svemir do sada “sakrivao” od nas. A za razumevanje ovih fotografija i podataka biće potrebne nove generacije fizičara i astroizičara.

Počnite istraživanje na sajtu Veb teleskopa i pogledajte fotografije u punoj rezoluciji i saznajte kako su one snimljene i šta sve na njima možemo da vidimo.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: