DALL-E planete

Jedinstven nebeski fenomen - Planete paradiraju nebom

“Parada planeta”, poznata i kao planetarno poravnanje, predstavlja zanimljiv nebeski događaj tokom kojeg se više planeta prividno grupiše na nebu iz perspektive posmatrača na Zemlji. Ovaj fenomen se, kako je ...
Acasia-Meteors-2

Pripremite želje, Perseidi ponovo dolaze

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata.Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" postaju ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...
proposal

CERN – mesto gde je nastao “Internet”

Prvi World Wide Web Logo (Autor: Robert Cailliau)Prethodnih nekoliko godina imali smo prilike da često slušamo o CERN-u, LHC-u - i "najvećem eksperimentu čovečanstva", ulasku Srbije u punopravno članstvo, akceleratoru, ...
1524133194429

Kvalitet vazduha - boja, ukus i miris?

Kraj prošle i početak ove godine obeležilo je mnogo priče, a može se reći, i straha u javnosti u vezi kvaliteta vazduha u mnogim gradovima širom Srbije. Dok na društvenim ...
NH_KEM_JourneyThroughKB_Trajectory_Guo20181031_v2

Razglednica iz ledenih delova Sunčevog sistema

Noćas, dok je veliki deo planete još uvek slavio ili čekao Novu godinu, negde daleko, blizu same granice Sunčevog sistema dešavalo se nešto zanimljivo.Svemirska letelica "Novi horizonti" jutros je oko ...
12968132_472972296228391_4467902501379077498_o-1024x643

Mini hidroelektrane: tihi ekocid Srbije

Piše: Nevena Grubačpreuzeto sa sajta KosmodromU Srbiji je planirana gradnja 850 malih hidroelektrana na planinskim rekama, pretežno u zaštićenim područjima. Negativne posledice su nesagledive, upozoravaju naučnici, a obuhvataju uništenje biodiverziteta ...

Jedinstven nebeski fenomen – Planete paradiraju nebom

“Parada planeta”, poznata i kao planetarno poravnanje, predstavlja zanimljiv nebeski događaj tokom kojeg se više planeta prividno grupiše na nebu iz perspektive posmatrača na Zemlji. Ovaj fenomen se, kako je definisan u javnosti, dešava kada se planete nađu na istoj strani Sunca, stvarajući vizuelno zadivljujuću formaciju. Iako se često opisuje kao prava linija, poravnanje nije savršeno linearno zbog različitih orbitalnih ravni planeta. Umesto toga, planete se na Zemlji, u najboljem slučaju, pojavljuju zbijene u manjoj oblasti neba.

Planetarna poravnanja su rezultat mehanike Sunčevog sistema. Sve planete kruže oko Sunca u skoro istoj ravni, poznatoj kao ravan ekliptike. Prividan presek ove ravni sa nebeskom sferom naziva se ekliptika. Dok se kreću duž svojih orbita, planete se povremeno pojavljuju kao da konvergiraju ka istom delu neba, iz perspektive posmatrača sa Zemlje. Ova poravnanja su optički fenomeni, što znači da planete mogu izgledati blizu jedna drugoj, ali ostaju na ogromnim udaljenostima u svemiru. Iako na nebu deluje da su se planete približile, pravo rastojanja između planeta su uvek ogromna, a ove male razlike u rastojanju, koje nastaju kao rezultat periodičnih kretanja, u većini slučajeva ne utiču značajno na njihova međusobna rastojanja.

Jedinstven nebeski fenomen - Planete paradiraju nebom 1
Ovako ChatGPT “zamišlja” poravnanje planeta (Izvor: Dall-E, ChatGPT)

Pojavljivanje poravnanja zavisi od relativnih orbitalnih brzina planeta. Na primer, unutrašnje planete koje se kreću brže, poput Merkura (period 88 dana) i Venere (225 dana), češće se poravnavaju sa drugim planetama nego spoljne planete poput Jupitera (12 godina) ili Saturna (30 godina).

Kroz istoriju, planetarna poravnanja su fascinirala. Drevne civilizacije često su ih tumačile kao značajne znakove ili poruke sa neba. Iako moderna astronomija demistifikuje takve mitove, vizuelna raskoš planetarnih poravnanja i dalje očarava maštu. Nažalost, još uvek ima mnogo onih koji i u XXI veku ovakvim događajima pripisuju različite nadprirodne osobine i predskazanja.)

Danas astronomi amateri i šira javnost uživaju u ovim događajima kao prilikama za bolje upoznavanje noćnog neba i uživanje u njegovoj lepoti. Planetarna poravnanja takođe podsećaju na naše mesto u Sunčevom sistemu i svemiru. Ovakvi događaji igraju važnu ulogu u popularizaciji nauke. Posmatranje ovih događaja podstiče interesovanje za astronomiju, astrofiziku, fiziku i druge prirodne nauke.

Jedinstven nebeski fenomen - Planete paradiraju nebom 2
Izgled neba 21. januara 2025. godine, oko 18:30 h. Nisko na istoku (desno) vide se Saturn i Venera, iznad njih je Neptun (nije vidljiv golim okom). Visoko na jugu vidi se Jupiter, a istočno od njega je Uran (nije vidljiv golim okom). Prema istoku vidi se “crvenkasti” Mars. Saturn zalazi prvi, oko 20:12 h, a Sunce je zašlo oko 16:26 h (Izvor: Stellarium)

Planetarna poravnanja, u javnosti, se klasifikuju na osnovu broja planeta koje učestvuju:

  • malo planetarno poravnanje – obuhvata 3 planete,
  • srednje planetarno poravnanje – obuhvata 4 planete,
  • veliko planetarno poravnanje – obuhvata 5 ili 6 planeta,
  • veliko (puno) planetarno poravnanje – obuhvata svih 7-8 planeta Sunčevog sistema.

Ove vrste poravnanja razlikuju se po učestalosti i vidljivosti. Dok se manja poravnanja dešavaju češće, puna poravnanja koja uključuju sve planete su retka i događaju se na duže vremenske intervale.

Konjunkcije planeta

Osim ovih „planetarnih poravnanja“ postoje i ona prava, astronomska „poravnanja“ prilikom kojih se dva ili više tela na nebu prividno nalaze vrlo blizu. Ta „poravnanja“ astronomi nazivaju „konjunkcije“.

Reč “konjunkcija” potiče od latinske reči coniunctio, što znači “spajanje,” i odnosi se na prividno preklapanje ili blizinu nebeskih tela. Planetarna konjunkcija se dešava kada dve ili više planeta prividno dođu veoma blizu jedna drugoj na nebu iz perspektive posmatrača na Zemlji. Za razliku od planetarnih poravnanja, gde se više planeta grupiše u istom delu neba, konjunkcije podrazumevaju znatno bližu prividnu blizinu, često stvarajući zadivljujuće prizore.

Vrste konjunkcija uključuju:

  • Inferiorna konjunkcija – nastaje kada se unutrašnja planeta (poput Merkura ili Venere) nađe direktno između Zemlje i Sunca,
  • Superiorna konjunkcija – dešava se kada se unutrašnja planeta nalazi na suprotnoj strani Sunca u odnosu na Zemlju,
  • Prividna konjunkcija – uključuje dve planete (ili planetu i sjajnu zvezdu) koje izgledaju blizu jedna drugoj na noćnom nebu.

Konjunkcije sjajnih planeta poput Venere, Jupitera, Marsa i Saturna posebno su upečatljive zbog njihove vidljivosti golim okom. Neke od najvažnijih uključuju:

  • Konjunkcija Venere i Jupitera. Ove dve planete su među najsvetlijim objektima na noćnom nebu, a njihov bliski susret pruža zadivljujući prizor. Ove konjunkcije se dešavaju otprilike jednom godišnje i najbolje su vidljive neposredno nakon zalaska ili pre izlaska Sunca. Sledeća ovakva konkunkcija je prvih dana marta ove godine.
  • Konjunkcija Marsa i Jupitera. Iako ređa, konjunkcija Marsa i Jupitera stvara prelepi kontrast između Jupitrovog beličastog sjaja i Marsove crvenkaste boje. Slična je i konkunkcija Marsa i Saturna koju treba očekivati krajem jula 2026. godine.
  • Velika konjunkcija Jupitera i Saturna. „Velika konjunkcija” Jupitera i Saturna je relativno redak događaj koji se dešava otprilike svakih 20 godina. Poslednja velika konjunkcija dogodila se decembra 2020. godine, kada su dve planete bile razdvojene za samo 0,1 stepen, što je njihova najbliža prividna daljina u skoro 400 godina.
Jedinstven nebeski fenomen - Planete paradiraju nebom 3
Izgled neba 25. januara 2025. godine, oko 18:30 h. Položaj planeta sličan je kao četiri dana ranije (prethodna slika). Jedina razlika je što su planete, u isto vreme, “pomerene” malo ka zapadu. Saturn zalazi prvi, oko 19:59 h, a Sunce je zašlo oko 16:32 h (Izvor: Stellarium)

Planetarno poravnanje 2025

Tokom januara i februara ove godine, na večernjem nebu, imamo priliku da posmatramo česta planetarna poravnanja. U javnosti se susreću različiti datumu, uz različita objašnjenja i tumačenja. Neki od tih datuma su 21. januar, 25. januar, 28. februar itd. U zavisnosti od izvora (dela sveta na koji se odnosi) i opisa događaja razlikuju se i datumu. Zašto su odabrani baš ovi datumi autoru ovog teksta nije poznato. Bilo koje vedro veče tokom ova dva meseca, i malo duže prirediće sličan prizor na nebu.

Jedinstven nebeski fenomen - Planete paradiraju nebom 4
Izgled neba mesec dana kasnije, 28. februara 2025. godine, oko 17:30 h. Položaj planeta je sličan kao u januaru ali mogu se primetiti i neke razlike. Saturn je nisko na zapadu, iznad je Merkur, a blizu je i Neptun. Venera nastavlja da sija visoko na zapadnom delu neba. Jupiter, Mars i Neptun pomerili su se ka zapadu ali nema značajne razlike za posmatranje. Saturn, ponovo, zalazi prvi, u 18:05 h, a Sunce je zašlo oko 17:17 h. U ovo vreme posmatranje planeta koja su nisko na zapadu je izuzetno teško. (Izvor: Stellarium)

Za prva dva meseca ove godine karakteristično je da svako veče na nebu možete da vidite veliki broj planeta. Tokom januara najčešće je reč o „velikom planetarnom poravnanju“ šest planeta: Mars, Jupiter, Veneru, Saturn, Uran i Neptun. Tokom februara, njima će se pridružiti i Merkur i tako nastaje „veliko planetarno poravnanje“ sedam planeta.

Ove planete vide se već nakon zalaska Sunca. Ako izađete napolje otprilike oko 17-18 h Saturn i Venera vide se na zapadu, sjajni Jupiter je na jugu, a Mars na istoku. Ako je veče vedro, ovo planete možete da vidite golim okom, za Uran i Neptun potrebni su teleskop i bolji posmatrački uslovi.

„Paradu planeta“ možete lako sami da posmatrate. Ako je nebo vedro, dovoljno je samo da izađete napolje, nakon zalaksa Sunca, i na nebu potražite najsjajnije objekte – to su planete. Da bi videli neke detalje na planetama ili Jupiterove/Saturnove satelite potreban je jači dvogled ili bar mali teleskop.

Za sve ljubitelje astronomije, koji ne mogu da uživo posmatraju kroz teleskop, Astronomska opservatorija u Beogradu pripremila je on-line „Planetarni maraton“ kroz teleskop prečnika 40 cm, koji se nalazi na Astronomskoj stanici Vidojevica, kod Prokuplja. Posmatranje će trajati oko sat vremena i u ponedeljak, 27. januara od 18 h može se pratiti na YouTube kanalu AS „Vidojevica“.

Za sve studente Prirodno-matematičkog fakulteta i Univerziteta u Nišu, koji već dva meseca na fakultetima, trgovima i ulicama održavaju izuzno važna „predavanja“ i rade jedan vrlo važan posao, Laboratorija za astronomiju, astrofiziku i astrobiologiju, narednih dana, u zavisnosti od meteoroloških uslova, organizovaće bar jedno teleskopsko posmatranje vidljivih planeta, sa parkinga PMF-a u Nišu. Za tačno vreme posmatranja pratite Instagram stranu studenata PMF (posmatranje je planirano za četvrtak, 30. januar, ali izmene ranije/kasnije su moguće zbog meteoroloških uslova).

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.