CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i “buba”

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala je matematiku i bila kontraadmiralka u američkoj mornarici. Ta žena je Grejs Meri Hoper (Grace Murray Hopper).

Napravila prvi kompajler i otkrila prvu grešku – bug (“bubu”) na Mark I računaru. Radila je na projektovanju prvih asemblerskih jezika. Zaslužna je za ideju da se kod piše jezikom koji počiva na prirodnom jeziku, tj. engleskom. Učestvovala je u komitetu za stvaranje prvog poslovnog programskog jezika COBOL (Common Business Oriented Language) na koji su njene ideje iz Flowmatic (prvi programski jezik u kome je kod pisan “na engleskom”) jezika snažno uticale.

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i "buba" 1
Grejs Hoper (Fotografija computerhistory.org)

Na početku naučno-istraživačke karijere radila je kao profesor matematike na Vasar koledžu, ali je za vreme Drugog svetskog rata napustila posao i priključila rezervnom sastavu mornarice SAD, kao jedna od mnogih žena koje su se dobrovoljno pridružile WAVES (Woman Accepted for Volunteer Emergency Service) pojektu. Zbog sitne građe, sa samo 49 kg, gotovo 7 kg manje od potrebnog minimuma, primljena je da služi kao poručnica u timu zaduženom za kompjuterski program Mark I.

Nakon rata, 1947. godine, Grejs je radila na kompjuteru Mark II u laboratoriji pri mornarici. U jednom trenutku došlo je do smetnji u radu računara. Njeni saradnici otkrili su problem – moljca zaglavljenog u releju. Opisujući ovaj problem, Grejs Hoper rekla je da je ekipa debagovala sistem. U zapisima tima, koji su sačuvani u Smithsonian muzeju u Vašingtonu navedeno je:  “Prvi slučaj pronalaska bube (buga)”. Iako se ovaj termin i pre incidenta koristio za označavanje malih poteškoća u inženjerskim poslovima, ona je bila zadužena za popularizaciju i proširivanje upotrebe termina “bug” u kompjuterskim naukama.

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i "buba" 2
Prvi kopjuterski “bug”, tj moljac. (Fotografija: Naval Surface Warfare Center, Dahlgren, VA., 1988. – U.S. Naval Historical Center Online Library Photograph NH 96566-KN)

Ostala je u Laboratoriji za kompjutersko računanje do 1949. godine,  odbijajući punu profesuru na Vasar koledžu, da radi istraživač pod ugovorom mornarice na Harvardu.

Te 1949. godine Grejs Harper se prelazi da radi za privatnu računarsku kompaniju Ekert-Mauchly, kao viši matematičar i priključila se timu koji je radio na razvoju UNIVAC I (Universal Automatic Computer), prvog računara za komercijalnu upotrebu. 

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i "buba" 3
Grejs Hoper za konzolom UNIVAC I računara, godina 1960. (Fotografija: Smithsonian Institution)

Godine 1952. Grejs Harper razvila je prvi kompajler razvila je u vreme kad je kompanija menjala vlasnika i prelazila u vlasništvo kompanije koja je danas poznata kao Unisys. Koliko je ovo bilo revolucionarno, pokazuje i njena izjava: “Niko nije verovao da sam imala funkcionalan kompajler i niko nije smeo da ga pipne. Govorili su mi da kompjuteri mogu da obavljaju samo aritmetiku.

Kreiranje kompajlera je sigurno jedno od najznačajnijih otkrića u istoriji računarstva. Svi računari, i oni u vreme kada je radila Grejs Harper i najsavremeniji koje danas koristimo, razumeju jedino jezik 010011110110… i tako dalje, tj. ima i nema “struje”. Ovim jezikom napisan je i operativni sistem koji koristite na vašem računaru – Microsoft Windows sadrži oko 20 GB, tj. oko 170 milijardi nula i jedinica a ako bi sve ovo odštampali na A4 papiru gomila bi bila 4 km visoka!

Zamislite kako bi operativni sistem i računari izgledali kada bi ovaj kod programeri morali da pišu kao niz nula i jedinica. Programeri u vreme Grejs Harper to nisu morali da zamišljaju – to je (otprilike) bio jedini način za pisanje  kompjuterskog koda. Kompajler, koji je stvorila Grejs Harper, omogućio je početak razvoja koda pisanim (engleskim) jezikom koji razume čovek. Kompajler je počeo da prevodi tekst koji razumemo mi u niz nula i jedinica koje razume računar.

Ubrzo nakon ovog velikog otkrića Grejs Harper stigla je na čelo departmana za automatsko programiranje, a pod njenim vođstvom razvijeni su neki od prvih kompajlerskih jezika, među njima MATH-MATIC i FLOW-MATIC.

Ova dva jezika su, pre svega, bila usmerena ka nauci, pri čemu se poslovna zajednica osetila zapostavljenom. U cilju automatizovanja i ove sfere, počeo je da se razvijanov programski jezik. Početkom 1959. godine održana je Konferencija o operativnim jezicima (Conference on Data System Languages- CODASYL) koja je okupila kompjuterske eksperte tog vremena iz industrije i vlade. Grejs Harper je bila tehnički konsultant u odboru, a mnogi od njenih bivših zaposlenih su bili kratkotrajni članovi komisije koja je tada definisala novi programski jezik COBOL (COmmon Business-Oriented Language). COBOL je nastao kao kombinacija FLOW-MATIC-a sa nekim idejama iz njegovog IBM ekvivalenta – COMTRAN (Commercial Translator).

Verovanje Grejs Harper da bi programi trebali da budu napisani na jeziku koji je blizak jeziku kojim se sporazumevaju ljudi (a ne mašinskom kodu, tj. jeziku koji razumeju samo mašine) počelo je da daje značajne rezultate i postaje stvarnost. Nov poslovni programski jeziku, COBOL,  dao je značajan doprinos realizaciji ove ideje i nastavio je da bude najzastupljeniji poslovni jezik do danas. Grejs Harper je kasnije dobila nadimak “baka COBOL-a”.

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i "buba" 4

U periodu od 1966. do 1976. nastavila je da radi kao direktor mornaričke grupe za programske jezike. Godine 1973. unapređena je u čin kapetana. U sedamdeset i devetoj godini (8. novembra 1985) unapređena je u čin kontra-admirala, Ministarstvo odbrane SAD dodelilo joj je najviše ne-borbeno odlikovanje.

U (konačnu) penziju je otišla 31. avgusta 1986. godine (po treći put) kao najstariji aktivni oficir u vojsci SAD u tom trenutku. Ceremonija je organizovana na najstarijem aktivnom brodu  Američke mornarice (188 godina 9 meseci i 23 dana).

Do kraja života bila je aktivna u konsaltingu i obrazovanju. Uživala je da drži predavanja i otvara mladima pogled u svet računara, a ovo najbolje ilustruje njena izjava:

Najbitnija stvar koju sam postigla, pored razvijanja kompajlera, jeste obučavanje mladih. Oni mi se obrate i kažu: “Da li mislite da bismo ovo mogli napraviti?”. Ja im odgovorim: “Probajte!” I podržim ih. To im je potrebno. Ostajem povezana sa njima kako odrastaju, a s vremena na vreme ih protresem, da ne bi zaboravili da treba rizikovati.

Umrla je 1. januara 1992. godine.  Danas, najveći broj najpopularnijih kompjuterskih programa, uključujući i Microsoft Windows, bazirani su na pronalasku „zadivljujuće“ Grejs (Amazing Grace). U njenu čast, kao izraz zahvalnosti, kompanija Majkrosoft, osnovala je fond iz koga je do sada stipendirala više od 3000 nadarenih studenata.

Među kolegama ostaće upamćena po rečenici: „Brod je najsigurniji u luci, ali brod nije napravljen da bi bio u luci“.

Prvi put objavljeno: 9. decembar 2018

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.