CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Lego robotika

Lego robotika 1Već nekoliko meseci sam na sekciji Lego robotike koja se odražava u mojoj školi. Moja dva druga Veljko Hajduković, Nikola Tošić i ja, prvi put kad smo otišli na sekciju blago rečeno oduševili smo se, od tad retko kad smo izlazili iz kabineta. Lego robotika je skup malih delova koji liče na lego kocke, ali ti delovi u sebi sadrže mašinska i elektrotehnička svojstva, između ostalog ljudi na američkim fakultetima diplomiraju na osnovu Lego robotike, kod nas nažalost je slabo zastupljeno, a i kompleti koštaju mnogo.

Prvi komplet Lego robotike nazvan je RCX koji je sadržao različite komponente od kojih su: motori, senzori dodira, kao i senzor svetlosti. Nakon nekoliko godina Lego je izdao NXT i NXT2, vidno poboljšane verzije koji su pored svih komponenti koji su nalazili u prethodnoj verziji dodali još: ultrazvučni senzor, zvučni senzor, senzor boja, takođe omogućili su upravljanje preko bluetooth-a dok je u prethodnoj verziji bilo moguće samo preko infrared-a. Svaki od kompleta sadrži “mozak” robota, a to je mikroračunar pomoću kojeg ubacujete programe i svog robota “oživljavate” .

Senzori i njihova primena:

Senzor dodira– senzor registruje prepreku. Uz pomoć tog senzora robot može da zaobiđe prepreku, preskoči, ili jednostavno da, da komandu drugom motoru da se pokrene.

Senzor svetlosti– njihova najčešća primena je u štampanju, ali zastupljeni su i u Lego robotici, pomoću tog senzora određuje se veličina prepreke. Kao i senzor dodira i ovaj senzor daje komandu motoru da se pokrene.

Ultrazvučni senzor- ultrazvučni senzori detektuju blizinu na osnovu prijema zvučnog talasa odbijeog od objekat, ovaj senzor smo najčešće koristili kako bi robotu “rekli” kad da stane ili da izvrši neke od drugih funkcija jednostavnim pokretom ruke.

Zvučni senzor- nažalost sa ovim senzorom nisam imala prilike da radim, ali senzor reaguje na glas, pomoću čega robotu glasom naređujete kuda želite da ide.

Senzor boja- senzor boja prepoznaje RGB boje i na osnovu toga vrši dalje funkcije, ovaj senzor nam je najviše koristio u sklapanju Rubikove kocke.

Programiranje robota:

Što se tiče programiranju tu imate veliki izbor. Lego je pripremio njihov program koji dobijate uz komplet, tu je programiranje omogućeno preko algoritma ili blokova, nažalost složeniji roboti nemogu da se isprogramiraju preko Lego software-a, ali programiranje je moguće takođe preko C-a,  Jave, čak i C++, nešto više su se potrudili ljudi iz Microsoft-a i kreirali su Microsoft Robotics, koji pored programiranja Lego robota omogućava programiranje i drugih manjih robota i prikaz simulacije rada robota, tako da na vreme možete da otklonite greške ako postoje, ali programiranje je takođe preko blokova. Lego se pobrinuo i za kreiranje robota preko računara, tačnije kada kreirate robota možete da napravite tutorijal od toga i da pomognete drugim ljudima.

Lego robotika 2Koliko je ozbiljna Lego robotika možda če vam dati primer nekih od naših projekata: humanoid (simulira pokrete čoveka, reaguje na određenu boju i pomalo govori), shooter (kada dođe do određene distance od mete, ispaljuje kuglice), robagator (izgled podseća na krokodila. Kada dođe na 25cm otvara usta i ujeda), color sorter (razvrstava nasumično postavljene kuglice na osnovu boja), Rubikova kocka(slaže Rubikovu kocku za 6 minuta), Neimenovan robot (kada naiđe na metu jednostavno je “preskoči”), hvatač (upravljanje preko daljinskog, hvata predmete kružnog oblika). Nažalost da bi sastavili novog robota prethodnog moramo da rasturimo zato što nemamo dovoljno kompleta, tako da su nam ostala za sad samo 4 robota.

Iskoristila bih i priliku da se zahvalim školi “Politehnika”- škola za nove tehnologije što nam je omogućila ovu sekciji, kao i profesorki Valentini Mladenović koja je pokrenula sekciju i svim profesorima koji su nas podržali.

7 Comments
  1. avatar 22.08.2010.
  2. avatar 23.08.2010.
  3. avatar 27.10.2010.
  4. avatar 27.10.2010.
  5. avatar 28.10.2010.
  6. avatar 28.10.2010.
  7. avatar 14.11.2010.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.