CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

MoEDAL eksperiment u CERN-u objavio je svoj prvi rad o potrazi za magnetnim monopolima

The MoEDAL (Monopole & Exotics Detector at the LHC) experiment in the LHC (Photograph: Brice, Maximilien / CERN)

MoEDAL – Monopole & Exotics Detector at the LHC (Photo: Brice, Maximilien / CERN)

U naučnom časopisu JHEP danas je objavljen rad MoEDAL eksperimenta u CERN-u koji sužava oblast potrage za hipotetičkom česticom – magnetnim monopolom. Već nekoliko dekada eksperimenti pokušavaju da nađu dokaze o postojanju magnetnih monopola na akceleratorima, uključujući i Veliki hadronski sudarač (LHC) u CERN-u. Takve čestice je prvi put predvideo Pol Dirak još 1930-te godine, ali one nikada nisu viđene.

“Danas MoEDAL proslavlja objavljivanje svojih prvih fizičkih rezultata i pridružuje se drugim LHC eksperimentima na granicama otkrića”, rekao je portparol MoEDAL eksperimenta Džejms Pitfold.

Kao što naelektrisanje može biti pozitivno i negativno, tako i magnetizam ima dva pola, severni i južni. Za razliku od naelektrisanje, gde je lako razdvojiti pozitivne ili negativne električne naboje, niko nikada nije video usamljeni magnetni naboj, tj. monopol. Ako uzmete magnet i presečete ga na pola, dobićete dva manja magneta, svaki sa severnim i južnim polom. Ipak, teorija tvrdi da magnetizam može biti svojstvo elementarnih čestica. Kao što su elektroni nosioci negativnog, a protoni nosioci pozitivnog naelektrisanja, tako i magnetni monopoli u teoriji mogu da nose severni ili južni pol.

Običan magnet i magnetni monopoli (Photo: Dominguez, Daniel/CERN)

Običan magnet i magnetni monopoli (Photo: Dominguez, Daniel/CERN)

Ako monopoli postoje, veruje se da imaju jako veliku masu. Kako se na LHC-u izazivaju sudari na energijama bez presedana, fizičari će možda biti u mogućnosti da detektuju takve čestice ukoliko je njihova masa u dometu LHC-a. Na primer, interakcijom dva fotona visoke energije se može proizvesti par severnog i južnog monopola. Monopoli bi ispoljili svoje prisustvo kroz svoj magnetni naboj i kroz visoku jonizujuću moć, koja je po proceni 4700 puta veća od one koju imaju protoni. MoEDAL eksperiment na LHC-u je specijalno dizajniran da posmatra ovakve efekte.

MoEDAL se sastoji od uglavnom pasivnog detektora, koji je instaliran pored LHCb eksperimenta. Kako bi monopoli bili visoko jonizujući, ostavili bi tragove u plastičnim detektorima (NTDs) koji se kasnije ispituju pod mikroskopom. Monopoli bi takođe jako brzo gubili energiju i mogli bi da se uspore drugim uređajem koji se sastoji od 0.8 tona aluminijumskih detektora koji se ponašaju kao zamke. Prisustvo uhvaćenog monopola bi kasnije bilo uočeno prilikom skeniranja magnetometrom. MoEDAL takođe ima i niz TimePix silikonskih piksel detektora koji se koriste za nadgledanje okruženja eksperimenta u realnom vremenu.

Rad koji je danas objavljen zasniva se na analizi podataka prikupljenih tokom prve sezone rada LHC-a, kada je zaustavni detektor još uvek bio u prototip fazi. Iako nema dokaza o zarobljenim monopolima, rezultati su omogućili MoEDAL kolaboraciji da postavi nova ograničenja na njihovu masu, pretpostavljajući jednostavni mehanizam proizvodnje ovih hipotetičkih čestica. Pružena je i jasna demonstracija snage MoEDAL detektora dok LHC isporučuje podatke na višim energijama. MoEDAL kolaboracija sada aktivno radi na analizama podataka dobijenih na kompletnom detektoru – uključujući plastični NTDs i zaustavni detektor – tokom 2015-te godine, sa uzbudljivim mogućnostima revolucionarnih otkrića u brojnim novim fizičkim scenarijima.

Autori rada koji je danas objavljen su učenici iz Simon Langton škole, Kanterberi, Velika Britanija, koji su se pridružili MoEDAL kolaboraciji 2013-te godine, i Institut za istraživanja u školama (IRIS), koji ima za cilj da prvoklasna probojna istraživanja dovede u srednje škole.

(Izvor: IPB, CERN)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.