kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Delimično pomračenje Meseca

Delimično pomračenje Meseca 1Ako se nebo razvedri, večeras (ponedeljak, 7. avgust) biće vidljivo delimično pomračenje MesecaPomračenje počinje u 17:50h, a završava u 22:50h. Maksimum pomračenja nastupiće u 20:20h i tada će se samo 25% Mesečevog prečnika naći u senci naše planete.

U našim krajevima, večeras će Mesec izaći delimično “pomračen”, u 19:37h, tako da će se u trenutku maksimuma nalazizti nisko iznad horizonta na istoku i biće moguće posmatranje samo kraja pomračenja.

Mnogima je verovatno već poznato da se pomračenja dešavaju onda kada se Mesec, Sunce i Zemlja nađu na istoj pravoj. Ako se Mesec nalazi između Zemlje i Sunca nastaje pomračenje Sunca, a ako se u sredini nalazi Zemlja tada nastaje pomračenje Meseca. Mesec se pomrači kada uđe u Zemljinu senku. Ova senka ima oblik konusa pošto je svetlosni izvor, Sunce, mnogo veći od naše planete. Senka je u proseku duga 1,4 miliona kilometara, a na srednjoj razdaljini Meseca od Zemlje ima prečnik od oko 9 hiljada kilometara. U senku Mesec može ući samo u vreme punog Meseca, ali ne uvek. Zbog međusobnog položaja orbita Meseca (oko Zemlje) i Zemlje (oko Sunca) on najčešće prolazi ispod ili iznad senke. Da bi došlo do pomračenja, nepohodno je da u vreme punog Meseca, Mesec dospe blizu ravni ekliptike tj. blizu svog čvora. Kako je prečnik senke dosta veći od prečnika Meseca (3500 km) nije neophodno da se ova tri tela nađu u istoj ravni već pomračenje može nastupiti i onda kad je Mesec malo ispod ili malo iznad ravni ekliptike.

Delimično pomračenje Meseca 2Za razliku od potpunog pomračenja Sunca, koje je moguće videti samo sa uskog područja totaliteta, pomračenje Meseca vidljivo je gotovo sa cele zemljine polulopte na kojoj je tada noć. Tok pomračenja odvija se relativno sporo pa se u događaju može uživati i po nekoliko sati.

Pomračenje počinje ulaskom Meseca u Zemljinu polusenku. Kao Sunce nije tačkasti izvor svetlosti, oko Zemljine senke prostire se raspršujući konus polusenke (penumbra) koja se golim okom gotovo i ne primećuje. Dalje, iz polusenke Mesec ulazi u senku (umbra) i to svojim levim krajem, okrenutim ka istoku (posmatramo sa severne polulopte Zemlje). Tada se na Mesecu opaža senka Zemlje koja sve više raste, a Mesec dobija izgled srpa. Terminator pomračenja je luk kruga senke i razlikuje se od terminatora Mesečvih faza koji ima izgled poluelipse čija je velika osa jednaka prečniku Meseca. Kad senka dodirne suprotni, zapadni, kraj diska nastaje totalno pomračenje. Nakon toga, Mesec polako izlazi iz senke a zatim i polusenke. Tada pomračenje završava.

U zavisnosti od položaja mogu nastupiti i različiti tipovi pomračenja, tj. neke od ovih faza mogu izostati, pa tako nastaje delimično pomračenje Meseca, a može se dogoditi i da Mesec prođe samo kroz polusenku i takvo „delimično“ pomračenje je gotovo i nemoguće primetiti.

Iako je pomračenje Meseca vrlo zanimljiva pojava ono, za većinu ljudi, nije atraktivno kao pomračenje Sunca. Međutim, jedna pojava koja nastaje tokom pomračenja je vrlo atraktivna i privlači pažnju mnogobrojnih posmatrača. Za razliku od Sunca, koje tokom pomračenja potpuno nestane, tokom pomračenja Meseca on ne nestaje potpuno već često njegova boja postaje tamno crvena. Isti procesi koji boje nebo naše planete u plavo “kradu” fotone plave svetlosti i kroz atmosferu naše planete i do Meseca stiže najviše fotona crvene svetlosti. Kao posledica ovog rasejavanja plave svetlosti u senci koju naša planeta baca ima više fotona crvene svetlosti i Mesec postaje crven.

Vrlo male magnitude pomračenja (25%), relativno loš položaja Meseca u trenutku maksimuma i loši meteorološki uslova doprineće tome da ovo pomračenje ne bude atraktivno za posmatranje, ako uopšte i bude vidljivo. Astronomsko društvo “Alfa” iz Niša ovog puta, iz navedenih razloga, neće organizovati javno posmatranje ali svi koji žele mogu da potraže Mesec u vreme pomračenja, sigurno će izgledati drugačije i zanimljivije nego uobičajeno.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: