kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Japan u periodu od 1854. do 1919. godine – priča o uspehu

Japan je 1919. godine postao prva internacionalno priznata neevropska velesila, što je potvrđeno njegovim učešćem u osnivanju Lige naroda i Međunarodne organizacije rada. Od 1968. godine ostvaruje drugi po veličini bruto društveni proizvod i nalazi se među zemljama koje najviše novca izdvajaju za međunarodnu finansijsku pomoć. Japan je takođe jedan od osnivača grupe G7 i smatra se jednim od motora svetske privrede.

Japan u periodu od 1854. do 1919. godine – priča o uspehu 1

Ovaj tekst govori o transformaciji Japana od poljoprivredne države koja se prostirala na četiri povezana ostrva u industrijsku i vojnu velesilu koja je uspela da se proširi i na kontinent i koja je u jednom periodu kontrolisala prilično prostrane kolonijalne teritorije.

Prvi susret sa Zapadom i zatvaranje

Godine 1543. su dva Portugalca, najverovatnije prvi Evropljani, slučajno dospeli na japansko ostrvo Tanegešima tako što je oluja nanela njihov brodić na ovo ostrvo. Ovaj događaj je odmah prijavljen lokalnom vladaru, koji je naredio da se došljaci dovedu pred njega. Ono što je najviše zainteresovalo petnaestogodišnjeg vladara bile su puške koje su stranci imali kod sebe – dve muškete. Nakon što su mu demonstrirali njihovu upotrebu, knez ih je otkupio za veliku količinu srebra. Smesta je našao ljude koji bi mogli da učestvuju u izradi ovog oružja i ostrvo je uskoro postalo mesto proizvodnje pušaka mušketa. Novo oružje je dobilo ime po ostrvu. Uskoro se ovo oružje proširilo i na okolna ostrva pa su i drugi lokalni vladari počinjali sa proizvodnjom u svojim oblastima.

Japan u periodu od 1854. do 1919. godine – priča o uspehu 2
Japanski vojnici – pešaci sa puškama tanegešima

Ova kratka priča o počecima stvaranja odbrambenih snaga Japana pokazuje mustru razvoja i u narednim stolećima: prepoznati nadmoćnu stranu tehnologiju, prisvojiti je po svaku cenu i zatim je iskopirati.
Period od 1543. do 1639. godine se u Japanu označava kao „hrišćanski“ vek jer je u Japan ubrzo posle prvih Evropljana stiglo mnoštvo misionara, prvenstveno iz Portugalije i Španije, koji su sa sobom doneli i nove tehnologije i robu. Međutim, zbog njihovog napadnog delovanja, godine 1639. godine biva donesen takozvani Edikt o zatvaranju Japana. To je značilo da, sa izuzetkom Kine, Koreje, i Rjukju ostrva na jugu i Ainu ostrva na severu, Japan svoje trgovačke kontakte u budućnosti ograničava samo na Holandiju, koja nije pokazivala nikakvu nameru za misionarenjem. Tako je Holandija čak 215 godina bila jedina evropska država koja je imala trgovačke kontakte sa Japanom. Pored trgovine, Holanđani su imali i zadatak da Japanske vladare obaveštavaju o prilikama i dešavanjima u svetu sa kojim ovi nisu imali nikakav kontakt. Tako su Holanđani osim robom, snabdevali Japance i informacijama o novim tehničkim otkrićima u oblastima kao što su medicina, astronomija, geografija, vojna tehnika, kao i informacijama o političkim prilikama u svetu. Vremenom se tako formirala, suprotna od dominantne konfučijanske nauke koja se bavila prvenstveno pitanjima morala, takozvana „holandska nauka“, čiji su predstavnici proučavali praktično primenljiva naučna saznanja. Centar ove nauke bio je Nagasaki.

Kada je Japan 1853/54. od strane američkih brodova bio silom primoran na „otvaranje“ već je bio relativno dobro informisan o snagama Zapada. Takođe je u Japanu bio dobro poznat i sramni poraz Kine od Britanskog carstva u Opijumskom ratu vođenom 1840/42. To su bili razlozi, da uprkos preovlađujućem neprijateljskom stavu prema Amerikancima, odluče da ne odgovaraju vojnim sredstvima, već su se odlučili za pregovore. Ugovor iz Kanagave potpisan 31. marta 1854. godine je bio prvi u nizu takozvanih „neravnopravnih ugovora“, koji su kasnije doveli i do sloma više od 250 godina vladajućeg šogunata.

Politika modernizacije

U vreme prisilnog otvaranja, Japan je bio centralizovana, feudalna država kojom je vladao šogunat, sa nekoliko, od vladajućeg centra udaljenih moćnih kneževina, koje su delovale kao neka vrsta centripetalne sile. Ipak je, i pored međusobnog neprijateljstva, među njima postojala neka vrsta ravnoteže, koja će biti okončana nakon što je šogunat pokazao svoje očigledne slabosti u sukobu sa Zapadom. Ova institucija, uspostavljena još u srednjem veku u cilju pokoravanja „varvara“, očigledno više nije bila u stanju da ispunjava svoju funkciju, pa je u periodu 1867. do 1869. godine od strane protivnika, u takozvanoj Meidži obnovi, konačno srušena.
U socioekonomskom pogledu, Japan je bio agrarna i izrazito staleška država u kojoj su Samuraji, koji su činili 5-7% stanovništva predstavljali vladajuću klasu. Oni svoj dohodak nisu zarađivali radom, već su prisvajali rezultate rada nižih slojeva stanovništva, a njihova uloga se sastojala isključivo u odbrani zemlje. Odmah ispod njih se nalazila klasa zemljoradnika, a na poslednjem mestu su bili trgovci i zanatlije koji ništa nisu proizvodili i koji su smatrani parazitskom i nemoralnom klasom. Novčana privreda je u Japanu uvedena tek pred kraj perioda zatvorenosti. Samuraji su prisvajali veliki deo proizvedenog pirinča ili kasnije novca.

Japan u periodu od 1854. do 1919. godine – priča o uspehu 3

Uspešnom prelasku zemlje iz agrarne u industrijsku privredu doprinele su i sledeće okolnosti:

1) U periodu od 1790. do 1860. došlo je do stagnacije ukupnog broja stanovnika u Japanu, što je dovelo do poboljšanja životnog standarda i do izvesne akumulacije kapitala.

2) Pri broju od oko 30 miliona stanovnika, više od dva miliona je živelo u tri velika grada. Edo je bio politički centar i u njemu se nalazila rezidencija šogunata. Sa više od milion stanovnika 1800. godine verovatno je bio najveći grad na svetu u to vreme. Kjoto je bio religijsko-kulturni centar, a Osaka privredni centar. Drugim rečima, Japan je na početku 19. veka verovatno bio zemlja sa najvećim stepenom urbanizacije.

Japan u periodu od 1854. do 1919. godine – priča o uspehu 4

3) U pomenutim gradovima se razvila široka klasa trgovaca i zanatlija koji su doneli novu trgovačku etiku. Težnja za profitom je postala nešto pozitivno, takoreći promovisali su kapitalistički način razmišljanja.

4) Počevši od gradova, od 1800. godine pa nadalje se vrlo brzo proširilo elementarno obrazovanje među svim slojevima stanovništva. U vreme otvaranja, oko 40% muškaraca i oko 15% žena je znalo da čita, a među gradskim stanovništvom čak 80%.

Japan u periodu od 1854. do 1919. godine – priča o uspehu 5

5) Preko 200 godina mira i odsustvo bilo kakvih pretnji od spolja su vojsku učinile zastarelom. Faktički su samuraji sve ovo vreme obavljali funkciju čuvara i upravnika i vremenom se lagano transformisali u dobre službenike. Na samom početku procesa modernizacije ovakva funkcionalna birokratija je svakako predstavljala veliku prednost.

6) Uprkos gore pomenutoj transformaciji samuraja, ostala je svest vladajuće klase o neophodnosti izgradnje dobrog i funkcionalnog odbrambenog i vojnog sistema.

Još u vreme šogunata počelo se sa aktivnostima izviđanja, modernizacije i industrijalizacije, pa je u tu svrhu Japan počeo da šalje studente u Evropu i Ameriku gde se počelo sa gradnjom prvih fabrika. Krajnji cilj ovih akcija bio je sledeći – želelo se priznavanje ravnopravnosti od strane zapadnih sila i ukidanje „neravnopravnih ugovora“. Ovi ugovori, sklopljeni u periodu između 1858. i 1870. godine sadržavali su dve bitne odredbe koje su Japanci smatrali ponižavajućim. Prva je garantovala pripadnicima država drugih ugovornih strana status eksteritorijalnosti koji ih je štitio od odgovornosti pred japanskim sudovima, a druga se odnosila na niske uvozne i izvozne carine koje su onemogućavale Japanu zaštitu sopstvene industrije. Japanci su smatrali, da kada budu postigli nivo razvoja zapadnih zemalja, dobiće i pravo da zatraže reviziju pomenutih ugovora tj. njihovo ukidanje.

Modernizacija Japana je bila zasnovana na tri slogana: „Jaka zemlja sa jakom vojskom“, „Podsticaj industrije“ i „Civilizacija i otvaranje“. Ova tri slogana su trasirala osnovne pravce spoljne, privredne i kulturne politike Japana. Japan je želeo da uđe u internacionalnu utakmicu sa tadašnjim velesilama kao ravnopravni učesnik, a ne da poput Kine, postane interesna sfera evropskih kolonijalnih sila.

(Nastaviće se… 😊)

Izvor: Linhart, Sepp (2009/2006): Japan 1854 bis 1919: Von einem Land des Südens zu einem Land des Nordens. In: Englert, Birgit/ Grau, Ingeborg/ Komlosy, Andrea (Hg.): Nord-Süd-Beziehungen: Kolonialismen und Ansätze zu ihrer Überwindung. Wien: Mandelbaum, 191-212.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: