kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Bitkoin – još jedan balon koji je pukao!?

Bitkoin - još jedan balon koji je pukao!? 1Inspirisan tekstom koji je Milan Milošević podelio na Facebook-u vezano za bitkoin odlučio sam da se posle dužeg vremena oglasim jednim kraćim tekstom i da čitaocima njegovog sajta pojasnim šta se zapravo desilo sa bitkoinom i ostalim kriptovalutama.

Naime bitkoin je kriptovaluta, tj. virtuelna valuta koju je osmislio Satoši Nakamoto kao ideju elektronskog novčanog sistema i decentralizovanog sredstva plaćanja . Zapravo za ekonomiste bitkoin i druge kriptovalute nisu bile ništa drugo nego roba koja je donosila mogućnost stvaranja zarade. Kako do toga dolazi? Da bi mogli da trgujete nečim ili nekom robom potrebno je da ona bude opšte prihvaćena. Kada se stvori kritična masa ljudi tržište počinje da funkcioniše i tada kreće u delo nama svima dobro poznati zakon ponude i tražnje. Iskreno govoreći, ovde ne pričamo o tom zakon kao što mnogi koriste za pravdanje svojih neuspeha, već zaista jeste tako. Uz dobar marketing i promociju bitkoin je postao globalni fenomen koji je privlačio sve veći broj ljudi, posebno uz priče kako su se pojedinci preko noći obogatili. Tako je došlo do rasta tražnje za ovom “robom” a sa rastom tražnje uz nepromenjenu ponudu dolazi i do rasta cene same te robe, zato i ne treba da nas čudi što je vrednost jednog bitkoina sa nekoliko desetina centi skočila na desetine hiljada dolara, što je, iskreno govoreći, prevelika cena za neku robu koju ne možemo da “opipamo” i koju iskreno većina ljudi, pa i njenih vlasnika uopšte ne razume šta je.

Sa druge strane razvoj bitkoina doveo je i do fenomena “rudarenja“, tj. načina kako se dolazi do stvaranja bitkoina. Iskreno nisam neki ljubitelj računara i programiranja tako da detalje o “rudarenju” neću pisati već pozivam osobe iz te branše da napišu tekst o tome, ili da prosto izguglate i malo više o tome proučite. Ono što sam ja mogao iz tekstova da vidim da je to podrazumevalo da vi možete uz dobar računar ili računare da sednete, uživate uz kaficu ili šta god preferirate, a bogatstvo će samo rasti. Zapravo vaš računar rešava algoritamske probleme uz pomoć dobrog procesora i pre svega grafičke/grafičkih kartica i na taj način vi sebi povećavate količinu bitkoina koju posedujete, a koju možete da ponudite na tržištu. Kad bi sve to bilo lako, svi bi se mi bavili rudarenjem. Nije ni rudarenje baš tako isplativo jer vi u startu imate troškove koje morate da pokrijete, utrošak struje, računar, grafičke kartice i adekvatna prostorija gde će sva ta oprema moći da radi nesmetano. Ako vam zarada koju očekujete prevazilazi ove troškove ima smisla baviti se rudarenjem. Da ne pričamo o posebnim softverima za to, itd.

Bitkoin - još jedan balon koji je pukao!? 2Šta se dalje dešavalo? Kao što sam rekao uz dobru promociju i marketing, ali i mogućnost za jednostavan ulazak u postupak trgovanja na tržištu ove robe (programi i aplikacije za trgovanje kriptovalutama) sve veći broj ljudi je hteo da dođe do svog malog bogatstva, a da pritom ne mora mnogo da radi, ili narodski rečeno hoće hleb bez motike. Tako je tokom 2016. godine počeo strmoglavi rast cene ove kriptovalute, a i ostale valute su počele da prate njen trend kretanja. U 2017. godini cena je već počela naglo da raste, i došlo je do pojave novih i novih kriptovaluta što znači da se tržište širilo u širinu i dubinu. E sad onaj ko poznaje kako tržišta funkcionišu je već počeo da se pita da li je normalno da virtuelna roba može takve vrednosti da dostiže i tad već kreće sumnja da se uvlači među investitore u ovu robu. Za svaku robu i tržište nije dobro kada krene sumnja da se uvlači, jer će tada prvo oni koji nemaju sklonost ka riziku da izađu sa tržišta, tj. prodaju svoju robu što može dovesti do domino efekta. Naravno špekulanti, tj. lica koja žele da ostvare brze zarade uz mala ulaganja su počeli da “izlaze” iz tržišta time što su prodavali svoje bitkoine, pa su i doprineli širenju sumnji o pravoj vrednosti ove robe. Samim tim kad vam poraste ponuda, a tražnja ostane ista dolazi do pada vrednosti robe i tad dolazi do pucanja samog balona koji se formirao na ovom tržištu. Balon zapravo znači da je cena ove robe bila nerealna i pitanje je bilo kada će sama “nevidljiva ruka” tržišta početi da deluje. Zato na portalu Economist ima članak baš na tu temu, gde vidimo da je cena bitkoina sa 20.000 $ pala na 6.000 $ . Sad se postavlja pitanje da li će cena bitkoina i dalje da pada ili će doći do oporavka, kao što je i ranije bilo. To će zavisiti dosta od poverenja koje će investitori imati u ovu robu. Pošto vidimo da je poverenje palo ne samo za bitkoin već i ostale kriptovalute, moja lična pretpostavka je da će cena početi i dalje da pada.

Ono što je još jedna karakteristika ovog tržišta to je što nije bilo regulisano nikakvim pravnim normama, tj. same kriptovalute nisu podlegale nikakvim pravilima. Zato se često i navodilo u medijima da mnoge velike svetske zemlje rade na kreiranju regulative vezane za trgovanje kriptovalutama kako bi zaštitile investitore i vlasnike ovih valuta, a i svoje građane od velikih oscilacija na samom tržištu. Takođe time su hteli i da regulišu sama plaćanja koja bi se odvijala ovim valutama, jer znamo da u svakoj zemlji sredstvo koje pravno nije prihvaćeno kao sredstvo plaćanja ne može se koristiti za obavljanje transakcija između lica.

U tekstu su naveli da je ovo najveći balon koji je do sad pukao, zapravo možda i nije jer ne znamo kakve će posledice ostaviti, ali sam siguran da neće biti iste kao sa krizom koja se desila pre desetak godina i čije posledice još uvek osećamo, a čisto podsećanja radi reč je o pucanju balona na tržištu nekretnina u SAD-u koji je ceo svet bacio u ekonomsku krizu.

U narednom periodu biće zanimljivo pratiti šta se dešava sa bitkoinom i ostalim kriptovalutama, kao i sa ovim tržištem. Ne samo zbog trgovanja valutama, već i zbog komentara koji je Milan ostavio, a koji bih ja pretočio u pitanje: “Da li će biti u ponudi puno jeftinih grafičkih kartica?”.

7 Comments
  1. avatar 11.02.2018.
  2. avatar 11.02.2018.
  3. avatar 11.02.2018.
  4. avatar 11.02.2018.
  5. avatar 12.02.2018.
  6. avatar 12.01.2021.
  7. avatar 28.05.2021.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: