CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Ko je ASIMO robot?

Najčuveniji robot na svetu, humanoid ASIMO, dolazi u Beograd 24. septembra kako bi svečano otvorio naučnopopularnu manifestaciju „Dani budućnosti: Robotika“, koju organizuje Centar za promociju nauke u saradnji sa Elektrotehničkim fakultetom Univerziteta u Beogradu. Dolazak ASIMO robota već izaziva veliko interesovanje, kako među najmlađima tako i u stručnoj javnosti. Ko je ASIMO? Kakve su njegove mogućnosti, a koje su mu mane? Zašto izaziva toliko uzbuđenje gde god se pojavi?

U nastavku vam otkrivamo nekoliko zanimljivosti.

Kako je ASIMO dobio ime?
Često se pomisli da je nazvan po čuvenom američkom naučniku Isaku Asimovu, ali to je slučajnost. ASIMO je engleski akronim za Napredni Korak u Inovativnoj Mobilnosti (Advanced Step in Innovative MObility) .

Ko je napravio ASIMO robota?
ASIMO je napravljen u kompaniji Honda kao deo dugoročnog istraživačkog programa razvoja humanoidnih robota.

Zašto je napravljen ASIMO?
ASIMO je zamišljen kao robot koji može da pomaže ljudima u svakodnevnom životu. Visina od 130 cm, na kojoj su njegove oči u nivou očiju odrasle osobe koja sedi, čini ga idealnim za pomoć po kući i pri asistiranju ljudima vezanim za krevet ili kolica.

Ko je ASIMO robot? 1

Kako se ASIMO razvijao?
1969 – prof. Miomir Vukobratović objavio je rad o tački nula momenta, teorijskom modelu kretanja humanoida, zahvaljujući kojoj su roboti prohodali.
1986 – započinje rad na razvoju humanoidnih robota u Hondi.
1996 – konstruisan je prvi samoregulišući dvonožni humanoidni robot nazvan P2.
1997 – napravljen je prvi potpuno nezavistan humanoidni robot koji hoda. P3 je bio visok 160 cm, i težak 130 cm.
31. oktobar 2000 – stiže ASIMO koji i danas ostaje najnapredniji robot stvoren dosad.
2005 – predstavljen je Novi ASIMO, koji donosi značajan napredak u mobilnosti robota. Prve korake u Evropi napravio je u septembru 2007.

Ko je ASIMO robot? 2

Koje su osnovne odlike ASIMO robota?
Lagan je i kompaktan, ima sposobnost da komunicira i radi u harmoniji sa ljudima, prijatnog je dizajna, može da prima i dodaje predmete, odlikuje ga i napredna tehnologija pri hodu i trčanju.

Da li ASIMO prepoznaje ljude i objekte?
ASIMO koristi posebnu tehnologiju kako bi prepoznao ljude u svojoj blizini. Može samostalno da mapira okolinu koristeći kamere koje mu služe kao oči i na taj način registruje prepreke. Sposoban je da prepozna ljude koji mu dolaze u susret i zaustavi se dok mu oni ne oslobode prolaz.

Ko je ASIMO robot? 3

Koliko je ASIMO inteligentan?
ASIMO ima niz kognitivnih sposobnosti, kao što su sposobnost da prepozna ljude, predmete, pokrete i reaguje shodno situaciji. Može da razume brojne komande i da odgovarajući odgovor. Međutim, stvaranje inteligentnog ponašanja humanoida još je daleko. Model za inteligenciju – mozak – prvo se mora bolje razumeti pre nego što se slični principi obrade mogu primeniti. Trenutno se očekuje da će to trajati 10-15 godina.

Kako ASIMO hoda?
ASIMO hoda na osnovu „kontrole predviđanja kretanja“, tj. predviđajući sledeći potez i prebacujući težište shodno tome. Veoma je stabilan, čak i kada se iznenada pokrene. Kombinuje memorisane obrasce za start, brzinu, usporavanje, zaustavljanje, okretanje, kako bi se kretao bez problema.

Da li može da koristi stepenice?
Da, ASIMO je jedini humanoid na svetu koji može da ide uz i niz stepenice. Lako može da prelazi stepenice različitih veličina.

Kako ASIMO trči?
Kao čovek, ASIMO robot dok trči, ne dodiruje uvek tlo sa obe noge. To je postignuto putem proaktivne kontrole njegovog držanja koje mu omogućava da trči brzinom od 6 km/h. Trčanje u kružnici (5 km/h) zahteva da se robot uravnoteži nasuprot centrifugalnoj sili, koja deluje na njega dok trči ukrug. To je postignuto pomeranjem težišta robota od njega ka centru kruga.

Ko je ASIMO robot? 4

Da li ASIMO može da padne?
ASIMO može da održava ravnotežu dok hoda i na neravnim površinama, ali i kada bude gurnut u određenoj meri. Ako padne, pošto je lagan i kompaktan, ne bi bilo posebnih posledica. Inženjeri trenutno rade na tehnologiji koja bi ASIMO robotu u slučaju pada omogućila da samostalno ustane.

Kako ASIMO dobija energiju?
Opremljen je sa 51,8 litijum-jonskom baterijom, koja može da radi oko 40 minuta u kontinuitetu.

Čemu služi ASIMO?
ASIMO služi kao platforma za razvoj naprednog inteligentnog sistema, koji se primenjuje ne samo na robotiku već i na razne druge projekte u Hondi. Mnoga od tih važnih istraživanja odvijaju se u Nemačkoj u Istraživačkom institutu kompanije. ASIMO je partner u mnogim edukativnim projektima širom Evrope čiji je cilj motivisanje učenika i studenata da se opredele za put nauke i inženjerstva.

Šta će ASIMO postati u budućnosti?
Osnovni koncept je da se postigne više mobilnosti koja će omogućiti robotima da pomažu ljudima i žive sa njima u harmoniji. Iako još nije spreman za ovakve namene, razvoj ASIMO robota vodi u pozitivnom pravcu.

Da li je ASIMO „on“, „ona“ ili „ono“?
ASIMO je humanoidni robot, ali ipak robot. Jednostavno mu se obratite sa „ASIMO“.

Termini nastupa ASIMO robota u Zadužbini „Ilije M. Kolarca“su:

24.09. – od 18.00
25. i 26.09. – 11.00, 12.30, 14.00, 15.30, 17.00, 18.30

ASIMO će, inače, označiti početak naučnopopularne manifestacije „Dani budućnosti: Robotika“ (24.09-15.10), na kojoj će Centar za promociju nauke i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji sa brojnim partnerima, u Galeriji Robne kuće „Beograd“ predstaviti više od 20 robota iz celog sveta.

(Izvor: CPN)

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: