CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“

Dositej Obradović

Na današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ispred Saborne crkve. Njegovo telo je dva puta premeštano, prvi put 1837. godine zbog zidanja nove Saborne crkve i drugi put 1897. godine kako bi se njegov grob postavio pored groba još jednog srpskog velikana, Vuka Stefanovića Karadžića, čiji su posmrtni ostaci te godine preneti iz Beča.

Dositej Obradović je rođen 1742. godine u Čakovu, mestu u rumunskom delu Banata, udaljenog tridesetak kilometara od današnje granice sa Srbijom. Po rođenju je dobio ime Dimitrije koje je kasnije u monaštvu promenio u Dositej.

Još kao dečak ostao je bez oba roditelja pa se o njemu brinuo rođak, koji ga je ispisao iz škole i upisao na zanat. Međutim, mladi Dositej je imao drugačije, više ciljeve, pa napušta zanat i beži u fruškogorski manastir Hopovo. U to vreme, sa trinaestak godina, duhovni izazov pronalazi u crkvenim knjigama. Iguman Teodor Milutinović je prihvatio Dositeja, ali ga je odvraćao od manastirskog života, jer je uvideo da monaški život nije za njega. I zaista, nakon tri godine, Dositej napušta manastir za sva vremena i kreće na putovanje u potrazi za znanjem.

Iz manastira Hopovo otišao je duboko razočaran i postao ubeđeni protivnik takvog, za društvenu zajednicu potpuno beskorisnog načina života. Željan da što više vidi i nauči, prošao je kroz gotovo sva važnija kulturna središta tadašnje Evrope.

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator 1
Portret Dositeja Obradovića, rad Uroša Predića (fotografija: www.dositejeva-zaduzbina.rs)

Sa odlaskom iz manastira započinju četrdesetogodišnja Dositejeva putovanja po svetu – „stranstvovanja“. Proputovao je više nego bilo koji drugi Srbin tog vremena. Potraga za znanjem ga je odvela u Malu Aziju, Italiju, Nemačku, Francusku, Austriju, Rusiju, a dosta je putovao i po Balkanu. Prošao je Banat, Srem, Slavoniju, Hrvatsku, Dalmaciju, Crnu Goru. Za to vreme naučio je čak desetak stranih jezika na kojima je govorio i pisao. Govorio je grčki, latinski, nemački, engleski, francuski, ruski, albanski, rumunski i italijanski. Dositejeva putovanja i život iziskivali su materijalna sredstva koja je sam sebi obezbeđivao radeći kao učitelj, lektor, besednik.

U Grčkoj je proveo tri godine, gde je naučio grčki jezik i proučavao književnost i filozofiju. Nakon izbijanja rusko-turskog rata, Dositej je morao da napusti Grčku. Nastanjuje se u Dalmaciji u Kninu, gde radi kao učitelj, a zatim prelazi u Zadar i Trst. Iz Trsta odlazi u Austriju, u Beč, gde provodi šest godina učeći nemački jezik i upoznajući se sa austrijskom kulturom. Boravak Dositeja Obradovića u prosvetiteljskom Beču predstavlja značajan period u njegovom putničkom životu. Zahvaljujući njemu, i pre Vukovog dolaska u Beč, ovde su se čule značajne reči o važnosti narodnog jezika.

Nakon Beča odlazi u Nemačku, gde se upisuje na univerzitet u gradu Haleu, kako bi slušao predavanja iz filozofije i estetike. Filozofske studije nastavlja u Lajpcigu. Na Dositeja su najveći uticaj ostavile ideje prosvetiteljstva i racionalizma, pa će pod njihovim uticajem postepeno odbaciti stege tradicionalnog učenja. Upoznavanje sa srednjeevropskim prosvetiteljstvom u njemu je izrodilo ideje kulturno-prosvetnih i socijalnih reformi. U vreme boravka u Nemačkoj počinje i da piše. Kako je već u to vreme bio višestrano obrazovan, u svojim radovima ustaje protiv verske isključivosti i crkvenog formalizma.

Dositejevo obrazovanje i putovanja dostojni su divljenja i za sadašnje, a kamo li za ondašnje prilike. Upoznavanje sa drugačijim zemljama i kulturama je kod njega otvorilo nove poglede koji su se reflektovali na njegovu misao i rad. Nauku i književnost smatrao je sredstvom koje kod čoveka treba da razvije „čovekoljublje i dobru narav“. Primivši ideje nemačkih i ostalih zapadnih racionalista i prosvetitelja, on će, kao književnik, celo svoje delo posvetiti težnji da „otvori oči“ narodu, da ga poduči, da mu bude od koristi.

Dositej nije bio originalni pisac, niti je to želeo da bude. Njegova je namera bila da pokupi mudrost drugih naroda kako bi je ponudio svome, želeo je da podstakne dobre stvari, nevezano za to odakle one dolaze. Zbog toga je gotovo čitav svoj život proveo kao učitelj, prenoseći svoje znanje i iskustvo drugima.

Bio je duboko uveren u mogućnost ljudskog moralnog vaspitanja i napretka. Svi njegovi spisi, pa i autobiografija, su moralnog karaktera. Sa tom idejom se posvetio i skupljanju basni, kojima je dodao svoja „naravoučenija“ – moralne komentare pojedinih basni. Njegovi spisi su se čitali i preštampavali kroz ceo 19. vek i bez sumnje izvršili značajan uticaj na srpsko društvo tog vremena.

Dositejevi prvi radovi su bili prevodi ili prerade popularnih spisa sa novogrčkog ili italijanskog jezika. „Harastoitija“ je prevod novogrčkog dela iz 18. veka, „Basne“ su prevod Ezopa, Lesinga i Lafontena.

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator 2
“Život i priključenija“, naslovna strana

U biografiji „Život i priključenija“ koja je izašla 1783. godine, Dositej piše o svom životu od rođenja pa sve do tridesetdevete godine. Pored toga, u ovom delu se osvrnuo i na potrebu školovanja, a piše i o duhovnoj zaostalosti kaluđera, koje oštro kritikuje. Oštro ustaje protiv verskog fanatizma, protiv svega što je u suprotnosti sa pravim jevanđeljskim učenjem i pravim hrišćanstvom. Drugim rečima, zalagao se za preobražaj crkve.

Nakon svoje biografije štampa knjigu „Sovjete zdravoga razuma“ koja predstavlja skup misli i saveta učenih ljudi prevedenih sa nekoliko različitih jezika. Zatim objavljuje „Sobranije“ – zbirku ogleda iz morala i filozofije. U njoj su se mogli pročitati ogledi o patriotizmu, o laži, o naukama, o umetnosti, itd.

„Pisma Haralampiju“ izlaze 1784. godine. Ovo delo odlikuje zalaganje za narodni jezik, posvećenost i versku trpeljivost. Dositej Obradović u pogledu jezika predstavlja preteču Vuka Karadžića, jer je želeo da njegova dela razumeju svi, od čobana do viskoškolovanog čoveka. On prvi stvara pravu nacionalnu književnost na čistom narodnom jeziku, namenjenu svim slojevima srpskog naroda. Dositej je verovao u moć razuma i nauku je stavljao iznad svega.

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator 3
Dositej Obradović na novčanici od 500.000 dinara, Narodna banka Jugoslavije

Godine 1804. objavljuje „Odu srpskom preporodu“, u narodu poznatiju kao „Vostani Serbie“, himnu buđenju Srbije iz viševekovnog ropstva.

U vreme izbijanja Prvog srpskog ustanka, Dositej se nalazio u Trstu. Na vest o ustanku, stupio je u vezu sa Karađorđem i došao u Srbiju da svojim znanjem pomogne ustrojstvu nove države. U Beogradu je dočekan sa poštovanjem. Sa sobom je doneo mnoštvo novih i progresivnih ideja kao što je, na primer, zahtev da se i ženska deca opismenjuju i obrazuju.

Interesantna je činjenica da je Dositej pored novih ideja i knjiga u Srbiju prvi doneo i džak krompira. Zahvaljujući njemu, krompir se u Srbiji zauvek odomaćio.

Kao najučeniji i najprosvećeniji Srbin, postao je prvi ministar prosvete, organizovao je škole, savetovao je ustaničke vođe i bio Karađorđev lični savetnik i sekretar. Svoje znanje je nesebično želeo da prenese što većem broju ljudi, posebno svojim sunarodnicima. Dositej Obradović je osnivač Velike škole (1808.), prethodnice Beogradskog univerziteta, čime su postavljeni temelji razvoja modernog obrazovanja u Srbiji.

U oslobođenoj Srbiji proveo je pet poslednjih godina života, od 1807. do 1811, dajući ogroman doprinos „prosvešćeniju“ i „izobraženiju“ svog roda.U svojim mnogobrojnim spisima, koji su mnogo puta preštampavani i objavljivani, Dositej Obradović je izložio prosvetiteljske ideje XVIII veka, a najbitnija filozofska, pedagoška, društveno-politička, kulturna i prosvetna pitanja tadašnjeg vremena prilagođavao je potrebama kulture i posvete svog naroda. Približio je Srbiji Evropu i svet i otvorio prozor za prodor novih kulturnih i civilizacijskih tekovina.

Izvori:

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.