CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović

Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” – Leonardo da Vinči

Pre tačno 500 godina, na današnji dan, 2. maja 1519. godine, preminuo je jedan od najvećih umova svih vremena – Leonardo da Vinči. Smatra se renesansnim čovekom zbog svog širokog interesovanja iz oblasti nauke, umetnosti, arhitekture, filozofije, matematike i mnogih drugih. Njegova misteriozna dela kao i njegova intrigantna ličnost predstavljaju neiscrpnu inspiraciju.

Leonardo da Vinči rođen je 15. aprila 1452. godine u Vinči u blizini Firence, Italija. Odrastajući u očevom domu, Leonardo je odmalena imao pristup školskim tekstovima i udžbenicima koje je posedovala njegova porodica i prijatelji. Kada je napunio 15 godina, otac ga je poslao da uči i radi u poznatoj radionici Andrea del Verokia u Firenci, gde se probudilo njegovo interesovanje za slikarstvo. Njegova genijalnost se mogla prepoznati u brojnim delima koje je stvarao u to vreme.

Godine 1482. počeo je da služi Vojvodu od Milana, a nakon 17 godina napustio je Milano usled Vojvodinog pada sa vlasti. Tokom tog perioda, Leonardo je slikao, izrađivao skulpture, kao i dizajnirao oružje, zgrade i mašineriju. Nažalost, Leonardova interesovanja bila su toliko široka da je on često ostavljao nezavršena dela kako bi započeo nova. Kao rezultat, za ovih 17 godina završio je samo 6 dela, među kojima su i “Tajna večera” i “Bogorodica na stenama”.

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač. 1

Leonardo se bavio istraživanjem mnogih tema, uključujući prirodu, leteće mašine, geometriju, mehaniku i arhitekturu. Njegova istraživanja iz tog perioda sadrže šeme za napredno oružje, uključujući tenk i druga ratna vozila, različite borbene uređaje, pa čak i podmornice. Takođe je, tokom ovog perioda, Leonardo izvršio prva istraživanja iz oblasti anatomije izolovanjem u radionici i seciranjem tela.

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač. 2
Skice iz rukopisa Leonarda da Vinčija

Između 1490. i 1495. godine, Leonardo je stekao naviku da zapisuje svoje studije u pedantno ilustrovanim sveskama. Njegov rad obuhvatao je četiri glavne teme: slikarstvo, arhitekturu, elemente mehanike i anatomiju čoveka. Ove studije i skice sačuvane su u formi rukopisa, koji se sada nalaze u muzejima ili ih poseduju kolekcionari.

Njegovi spisi, prvi napisan 1490. godine, a drugi između 1503. i 1505., bavili su mehanikom, posebno problematikom trenja i otpora. Posmatrajući fenomene prirode, uočavao je manifestaciju mehaničkih sila koje vladaju u svemiru, što se može uočiti u njegovim studijama o letu ptica. Njegovo razmišljanje o letenju navelo ga je na opširno istraživanje o vazduhu.

Jednom kada probaš leteti, hodaćeš zemljom sa očima okrenutim ka nebu, zato što si gore bio i zato što se gore želiš vratiti” – Leonardo da Vinči

Leonardo je 1503. godine, navodno počeo da radi na jednom od njegovih najpoznatijih dela poznatog pod nazivom “Monna Lisa”.

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač. 3
Monna Lisa” i “L’Uomo Vitruviano”

Za razliku od poezije, Leonardo je smatrao da je slika jednostavnija forma umetnosti pružajući “trenutnu satisfakciju ljudskom biću ne razlikujući se od stvari koje je stvorila sama priroda”. Verovao je da je funkcionisanje ljudskog tela analogno funkcionisanju svemira. Upoređivao je ljudski skelet sa kamenjem koje je oslonac zemlji i širenje pluća tokom disanja sa protokom i strujanjem okeana. Kroz nauku o slikanju ukazivao je da se “um slikara transformiše u kopiju božanskog uma, zato što slobodno stvara životinje, biljake, voće, pejzaže i inspirativna mesta”.

“It had long since come to my attention that people of accomplishment rarely sat back and let things happen to them. They went out and happened to things.”- Leonardo da Vinči

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.