kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović

Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” – Leonardo da Vinči

Pre tačno 500 godina, na današnji dan, 2. maja 1519. godine, preminuo je jedan od najvećih umova svih vremena – Leonardo da Vinči. Smatra se renesansnim čovekom zbog svog širokog interesovanja iz oblasti nauke, umetnosti, arhitekture, filozofije, matematike i mnogih drugih. Njegova misteriozna dela kao i njegova intrigantna ličnost predstavljaju neiscrpnu inspiraciju.

Leonardo da Vinči rođen je 15. aprila 1452. godine u Vinči u blizini Firence, Italija. Odrastajući u očevom domu, Leonardo je odmalena imao pristup školskim tekstovima i udžbenicima koje je posedovala njegova porodica i prijatelji. Kada je napunio 15 godina, otac ga je poslao da uči i radi u poznatoj radionici Andrea del Verokia u Firenci, gde se probudilo njegovo interesovanje za slikarstvo. Njegova genijalnost se mogla prepoznati u brojnim delima koje je stvarao u to vreme.

Godine 1482. počeo je da služi Vojvodu od Milana, a nakon 17 godina napustio je Milano usled Vojvodinog pada sa vlasti. Tokom tog perioda, Leonardo je slikao, izrađivao skulpture, kao i dizajnirao oružje, zgrade i mašineriju. Nažalost, Leonardova interesovanja bila su toliko široka da je on često ostavljao nezavršena dela kako bi započeo nova. Kao rezultat, za ovih 17 godina završio je samo 6 dela, među kojima su i “Tajna večera” i “Bogorodica na stenama”.

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač. 1

Leonardo se bavio istraživanjem mnogih tema, uključujući prirodu, leteće mašine, geometriju, mehaniku i arhitekturu. Njegova istraživanja iz tog perioda sadrže šeme za napredno oružje, uključujući tenk i druga ratna vozila, različite borbene uređaje, pa čak i podmornice. Takođe je, tokom ovog perioda, Leonardo izvršio prva istraživanja iz oblasti anatomije izolovanjem u radionici i seciranjem tela.

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač. 2
Skice iz rukopisa Leonarda da Vinčija

Između 1490. i 1495. godine, Leonardo je stekao naviku da zapisuje svoje studije u pedantno ilustrovanim sveskama. Njegov rad obuhvatao je četiri glavne teme: slikarstvo, arhitekturu, elemente mehanike i anatomiju čoveka. Ove studije i skice sačuvane su u formi rukopisa, koji se sada nalaze u muzejima ili ih poseduju kolekcionari.

Njegovi spisi, prvi napisan 1490. godine, a drugi između 1503. i 1505., bavili su mehanikom, posebno problematikom trenja i otpora. Posmatrajući fenomene prirode, uočavao je manifestaciju mehaničkih sila koje vladaju u svemiru, što se može uočiti u njegovim studijama o letu ptica. Njegovo razmišljanje o letenju navelo ga je na opširno istraživanje o vazduhu.

Jednom kada probaš leteti, hodaćeš zemljom sa očima okrenutim ka nebu, zato što si gore bio i zato što se gore želiš vratiti” – Leonardo da Vinči

Leonardo je 1503. godine, navodno počeo da radi na jednom od njegovih najpoznatijih dela poznatog pod nazivom “Monna Lisa”.

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač. 3
Monna Lisa” i “L’Uomo Vitruviano”

Za razliku od poezije, Leonardo je smatrao da je slika jednostavnija forma umetnosti pružajući “trenutnu satisfakciju ljudskom biću ne razlikujući se od stvari koje je stvorila sama priroda”. Verovao je da je funkcionisanje ljudskog tela analogno funkcionisanju svemira. Upoređivao je ljudski skelet sa kamenjem koje je oslonac zemlji i širenje pluća tokom disanja sa protokom i strujanjem okeana. Kroz nauku o slikanju ukazivao je da se “um slikara transformiše u kopiju božanskog uma, zato što slobodno stvara životinje, biljake, voće, pejzaže i inspirativna mesta”.

“It had long since come to my attention that people of accomplishment rarely sat back and let things happen to them. They went out and happened to things.”- Leonardo da Vinči

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: