apolo11-pre-poletanja

Apolo 11: 50 godina kasnije

Na današnji dan, pre tačno 50 godina, tj. 16. jula 1969. godine u 9:32h po lokalnom vremenu (13:32 po Griniču), iz Kennedy Space Center-a lansirana je raketa nosač Saturn V. Na vrhu te ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...
proposal

CERN – mesto gde je nastao “Internet”

Prvi World Wide Web Logo (Autor: Robert Cailliau)Prethodnih nekoliko godina imali smo prilike da često slušamo o CERN-u, LHC-u - i "najvećem eksperimentu čovečanstva", ulasku Srbije u punopravno članstvo, akceleratoru, ...

Na drugim svetovima

Sunce kako bi ga vidjeli…

Neke stvari u životu na Zemlji jednostavno prihvatimo takve kakvima jesu. Sunce svakog dana izlazi i zalazi.. Doživljavamo ga kao svjetleći krug („kuglu“) na našem nebu. Ujutro i navečer te za oblačnih dana taj svjetleći krug jasno vidimo na nebu i on ima dimenzije na koje smo se „naučili“. No zamislimo sada na trenutak da možemo otputovati na druge svjetove našeg planetarnog sustava. Iznenadili bi se pri pogledu na Sunce. Ono više ne bi bilo istog promjera a ni sjajnosti. Iskustveno znamo da nam jedan te isti predmet izgleda veći ili manji oviso o tome jesmo li bliže ili dalje od njega. Ista je stvar i u svemiru. Na Merkuru bi nam primjerice Sunce izgledalo znatno veće i sjajnije nego što to vidimo s Zemlje. Na Mjesecu bi nam Sunce bilo isto. Na Jupiteru bi ono bilo znatno manje ali još uvijek dovoljno upečatljivo. No kako idemo dalje prema Saturnu, Neptunu, Plutonu ono bi postajalo sve manje i manje sve dok nebi postalo samo jedna od, sjajnijih, zvijezdica na nebu Uostalom, pogledajte ilustraciju koju donosimo. U ovom slučaju poslovica kako „slika vrijedi tisuću riječi“ dolazi do punog izražaja.

Tako blizu tako daleko

Koliko li ste puta čuli ove riječi u životu? Njihova je primjena univerzalna, u ljubavi, poslu, prijateljstvu… iste vrijede i u svemiru. Živimo na plavom planetu, iskustvom i mjerenjem naučili smo procjenjivati veličinu, oblik, udaljenosti u svijetu koji nas okružuje. „Odokativnom“ metodom bez problema ćemo procjeniti koliko ima od točke A do točke B, ili koliko je visoka zgrada, uz određeni, prihvatljivi stupanj pogreške. No kada bi se našli na Mjesecu ili Marsu naš sustav „odokativne izmjere“ grdno bi pogriješio. Primjerice dok stojimo uspravno naša se linija vidljivog horizonta (na h=0) proteže do 4.660m. Kad bi bili na Marsu ta bi vrijednost iznosila svega 3.402m, a na Mjesecu još manje; 2.430m. Želite li saznati koliko bi nam horizont bio daleko na nekim drugim svjetovima na ilustraciji u prilogu donosimo formulu za izračun. Pokušajte sami izračunati. Saznati ćete nešto novo o svjetovima u svemiru, otresti se svakodnevnih briga i problema, podsjetiti se već pomalo zaboravljenih računskih operacija. Tko zna možda upravo time zadivite nekoga tko vam je još jutros bio tako daleko a tako blizu…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: