CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Felix Baumgartner – uspešan (do)skok sa ivice svemira

Nedelja, 14. oktobar 2012. godine: Potvrđeno je, jedan (van)zemaljac sleteo je u Rozvel! Tokom nekoliko prethodnih sati Feliks Baumgartner (Felix Baumgartner) ispisao je nove stranice ekstremnog sporta, nauke i čovečanstva. Uspešnim skokom iz kaspule sa oko 39000 metara visine ovaj čovek pomerio je granice ljudskih mogućnosti.

Felix Baumgartner - uspešan (do)skok sa ivice svemira 1Današnji skok označio je kraj višegodišnjeg Red Bull Stratos projekta. Godine priprema omogućile su da tokom par sati Felix Baumgartner obori tri, od planirana četiri rekorda. Sve rekorde ove rekorde držao je Joseph Kittinger, njegov današnji metor, još od 1960. godine. Današnjim skokom Felix Baumgartner postao je čovek koji se popeo u kapsuli do najveće visine, čovek koji je skočio sa najveće visine i čovek koji se kretao najbrže u slobodnom padu.

Preliminarni rezultati:

  • visina skoka: 39045 metara
  • rastojanje pređeno slobodnim padom: 36529 metara
  • vreme slobodnog pada: 4 minuta 20 sekundi (važeći rekord: 4 min 36s, J. Kittinger)
  • najveća brzina leta: 1342 km/h (1,24 maha)

Posle nekoliko dana odlaganja zbog nepovoljnih vremenskih uslova, balon je danas poneo kapsulu u kojoj je sedo Felix Baumgartner. Nakon 2,5 sati penjanja, višestrukih provera i priprema sve je bilo spremno za ovaj neverovatni skok. Vrata kaspule otvorila su se na oko 2,5 kilometara većoj visini od planirane. Feliks Baumgartner izašao je iz kaspule, prekinuo dovod kiseonika i bio je spreman. Lagan skok, kao da se ispod njega nije nalazio ambis “dubok” 38 kilometara.

Uslovi na ovoj visini nisu ni nalik onome što znamo na Zemlji. Temperatura je daleko ispod nule, vazdušni pritisak je oko 2% pritiska na površini pa boravak bez dodatnog  kiseonika nije moguć Da bi preživeo u ovim uslovima Felsik je morao da nosi specijalno odelo, nalik onom koje nose astronauti, i boce kiseonika.

Slobodan pad i ogromno ubrzanje, posle oko 45 sekundi padanja dostigao je brzinu zvuka, probio je zvučnu barijeru. Padao je brzinom većom od 1200km/h. Iznenada, počeo je nekontrolisano da se vrti u vazduhu, padajući ka Zemlji. Bile su to najopasnije sekunde ovog leta i skoka, ali sve je prošlo u najboljem redu. Feliksov glas sa druge strane linije potvrdio je da je sve kako treba, a kontrola misije mogla je da odahne.

Felix Baumgartner - uspešan (do)skok sa ivice svemira 2Nakon 4 minuta i 20 sekunde slobodnog pada otvoren je padobran. Ipak, ovaj rekord nije oboren – “vlasnik” najdužeg slobodnog pada ostao je Joseph Kittinger, Feliksov mentor i čovek koji mu je pomogao da sve ovo uradi. Nakon nekoliko minuta leta padobranom Felks Baumgartner spustio se na zemlju, lagano, kao da je reč o rutinskom skoku, kao da to radi svaki dan.

Izuzetno hrabar čovek definisao je nove granice ljudskih mogućnosti. Pomerio je granicu staru 50 godina. Red Bull mu nije dao krila, ali godine istraživanja, pripreme, razvoja nauke i tehnike omogućile su mu da postane prvi čovek koji je skočio sa “ivice svemira”. Iako nije prešao granicu svemira (oko 80-120 km visine, u zavisnosti od definicije) postavio je nove rekorde i nove izazove za čoveka i za nauku.

(Fotografije: Red Bull Stratos)

One Response
  1. avatar 14.10.2012.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.