CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Dekodiranje stvarnosti ili univerzum kao kvantna informacija

dekodiranje_stvarnosti-vlatko_vedral__vRetko kada možemo naći ozbiljnu naučnu ili naučno popularnu knjigu na srpskom jeziku. Obično su na engleskom koje usled rogubatnog prevoda na srpski izgube one finese koje im maternji jezik utka u obično kompleksni sadržaj. Ali, desi se i izuzetak. Ovoga puta izuzetak je dvostruki. Knjiga koja će biti opisana izuzetno je naučno aktuelna te se može smatrati ozbiljnom nadogradnjom serijala Hokingovih knjiga. Druga posebnost se ogleda u činjenici da je napisana od strane naučnika srpskog porekla.

O kojoj knjizi je reč?

Odgovor glasi, “Dekodiranje stvarnosti” ili univerzum kao kvantna informacija.

Kako to da nismo čuli za nju?

To je zanimljivo pitanje i odgovor bi ležao verovatno u uobičajenoj destrukciji i svakodnevnoj histeriji našeg društva koje kao da automatski pojačavaju samo akumulirani bes u odnosu na konstruktivne vesti. Ali to opet nije tema, a nove pitanje koje se nameće je ko je napisao ovu knjigu?

Autor knjige je profesor Vlatko Vedral. Vlatko Vedral je profesor kvantne fizike i trenutno naš najcitiraniji naučnik u svetu. Ovo je trenutak kad bi pravim posetiocima Sveta nauke pažnja trebala da ode na maksimum. I ako je tako, onda najpre u par rečenica nešto najosnovnije o Vlatku Vedralu.

Kratka biografija. Vlatko Vedral je rođen 1971. godine u Srbiji. Nakon matematičke gimnazije u Beogradu, osnovne studije fizike završio je na Imperial koledžu u Londonu. Danas je profesor kvantne fizike na Oksfordu u Engleskoj i nacionalnom Univerzitetu u Singapuru. Specijalnost mu je kvantna spletenost i kvantna informatika. Autor je 200+ naučnih radova citiranih preko 10.000 puta. Autor je nekoliko naučnih i naučno popularnih knjiga, od kojih posebno je popularna knjiga o kojoj trenutno pišemo.

Vratimo se Dekodiranju realnosti. Ovde neće biti prepričana knjiga. Ozbiljna recenzija ne dozvoljava prepričavanje. Biće dotaknute neke od ključnih tačaka, te koristićemo snagu reči da utičemo da kroz svoj primerak nastavimo dalju polemiku u komentarima.

Posetiocima ovog sajta postavio bih jedno pitanje. Da li se sećate trenutka koji vas je posebno izazvao i koji vam je trasirao nauku kao profesiju, hobi ili možda opsesiju? Za profesorda Vedrala to je bila rečenica satkana od svega tri reči “Informacije su fizičke“.

Upravo teorijom informacija Vlatko počinje prvo poglavlje u analiziranju termina “Ex nihilo” ili principa stvaranje nečega iz ničega. Princip koji se provlači u naučnom, filozofskom, ali i religijskom prostoru kao najveća enigma. Naučni odgovor koji profesor Vedral trasira iz ovog principa je nešto najuzbudljivije što sam ikada pročitao. Njegov odgovor dobićete nakon uzbudljive metaforične utakmice nekoliko uticajnih igrača koji isprepletno jedan uz drugi čine naš kvantni univerzuum.

Ko su ovi igrači?

U prvom delu utakmice:

  • Prvi igrač je Šenonova teorija informacija koja matematički uobličava verovatnoću nekog događaja.
  • Kroz digitalnu romansu saznaćete zašto je priroda izabrala da DNK lanac, umesto bitova kao osnovnog kvanta informacije sadržaj ispisuje sa 4 baze. Neverovatno uzbudljiva apstrakcija.
  • Zatim na scenu stupa drugi zakon termodinamike koji u priči o entropiji kao meri za neuređenost sistema obajšnjava živi svet iz ugla informacije.
  • Nakon toga saznaćete zašto sreća prati hrabre i zašto para na paru ide. Da li ste znali da se oscilacije cena akcije na berzi takođe mogu opisati Šredingerovom jednačinom? Posebno je paradoksalno da doktori nauka za kvantnu mehaniku rade ovaj posao u najvećim brokerskim kućama.
  • I onda dolazi socijalna interakcija, da da, dobro ste pročitali, kraljica društvenih nauka, socijologija je dotaknuta iz ugla informacije. Očekujem da će u nastavku koji se priprema posebna analiza biti data internetu i socijalnim mrežama, kao nekoj evoluciji socijalne interakcije.

U drugom delu utakmice nastaje zaplet.

Na scenu stupa njeno veličanstvo kvantna mehanika sa svojih nekoliko neintuitivnih koncepata. Pojam kjubita, paralelizam, kvantna spletenost i tunelovanje je nešto što nije nimalo intuitivno makroskopskim bićima kao što je čovek.

Dotaknimo u najkraćem kvantne računare. Za razliku od standarne digitalne elektronike koja je bazirana na operacijama Bulove algebre, tj. na manipulacijama nula i jedinica koje se aproksimiraju tranzistorima u zakočenju ili zasićenju koncept kjubita je mnogo kompleksniji. Koncept kjubita je verovatno jedan od najsloženijih fenomena za razumevanje, jer pored postojanja stanja nule i stanja jedinice, postoji i takozvano spleteno stanje kada u isto vreme postoje i nula i jedinica. Ovaj paralelizam dovodi do strahovitih ubrzanja u određenim segmentima obrade informacija, a za više detalja o kvantnim računarima pogledajte ovaj link.

Kvantni računari se ubrzano razvijaju, mogućnosti ove tehnologije su revolucionarne te samim tim ogromni budžeti su u igri. Britanija ulaže mnogo para. Amerika da i ne govorimo, Japan se ozbiljno uključio u primenu ove tehnologije, a od nedavno ogroman budžet svojim naučnicima stavila je na raspolaganju i Kina. Rusija ćuti, a šta smera u pozadini ostaje da nagađamo.

– pred kraj drugog dela dešava se zaplet. Totalno indeterministički svet postaje klasično deterministički bez šanse da se desi izuzetak. Dozvolite da vam profesor Vedral prenese ovu priču.

Ulazimo u treći deo.

– Uz mnogo zanimljivih koncepata, metafora, detalja iz istorije nauke i biografija naučnika, tokom cele knjige lagano se kreće u zadatak brojanja ukupne informacije koju sadrži naš univerzuum. Dok naučnici troše decenije na uobličenju velike teorije koja će konačno povezati fiziku mikrosveta (kvantnu mehaniku) sa teorijom relativnosti, tj. fizikom masivnih tela koncept informacije kao da im je promakao. Veoma su uzbudljive moći kvantne informacije. Posebno je izazovno kako je “Božja volja” i njena snaga sagledana iz informacionog ugla.

Knjiga je originalno objavljena na engleskom 2008. Do danas, kraj 2014, pojedini segmenti obrađivani u njoj, poput kvantnih računara na primer eksponencijalno su napredovali u tehnološkom smislu reči. Međutim u naučnom, gnoseološkom smislu, po snazi ideje koju nosi ova knjiga nema ni mrvice zastarelosti. Posle svake rečenice, na kraju pasusa ili poglavlja odgovori samo nastavljaju da se prevrednavaju iznova i iznova.

Knjiga potražuje višestruko čitanje. Ali sve što je zanimljivo ima kraj. Ili novi početak, do kojeg ostaju neka stara i izviru nova pitanja. Neka od otvorenih pitanja su namenjena svakom akademskog građaninu, na primer, postoji li veza između krutih i lakih nauka? Dok su druga kompleksna i za najveće multidisciplinarce, da li je kvantna fizika uništila savremenu filozofiju, budući da filozofi nisu stigli da se dovoljno edukuju?

Ali. Kvantna informacija ne traži uzrok da bi se desila. Ona se dešava svakog trenutka.

I dok ona grabi ka večnosti neko će postaviti prosto pitanje gde nabaviti knjigu? Ukucajte u Google “dekodiranje stvarnosti” i sve će vam se samo kasti.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.