CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

Dekodiranje stvarnosti ili univerzum kao kvantna informacija

dekodiranje_stvarnosti-vlatko_vedral__vRetko kada možemo naći ozbiljnu naučnu ili naučno popularnu knjigu na srpskom jeziku. Obično su na engleskom koje usled rogubatnog prevoda na srpski izgube one finese koje im maternji jezik utka u obično kompleksni sadržaj. Ali, desi se i izuzetak. Ovoga puta izuzetak je dvostruki. Knjiga koja će biti opisana izuzetno je naučno aktuelna te se može smatrati ozbiljnom nadogradnjom serijala Hokingovih knjiga. Druga posebnost se ogleda u činjenici da je napisana od strane naučnika srpskog porekla.

O kojoj knjizi je reč?

Odgovor glasi, “Dekodiranje stvarnosti” ili univerzum kao kvantna informacija.

Kako to da nismo čuli za nju?

To je zanimljivo pitanje i odgovor bi ležao verovatno u uobičajenoj destrukciji i svakodnevnoj histeriji našeg društva koje kao da automatski pojačavaju samo akumulirani bes u odnosu na konstruktivne vesti. Ali to opet nije tema, a nove pitanje koje se nameće je ko je napisao ovu knjigu?

Autor knjige je profesor Vlatko Vedral. Vlatko Vedral je profesor kvantne fizike i trenutno naš najcitiraniji naučnik u svetu. Ovo je trenutak kad bi pravim posetiocima Sveta nauke pažnja trebala da ode na maksimum. I ako je tako, onda najpre u par rečenica nešto najosnovnije o Vlatku Vedralu.

Kratka biografija. Vlatko Vedral je rođen 1971. godine u Srbiji. Nakon matematičke gimnazije u Beogradu, osnovne studije fizike završio je na Imperial koledžu u Londonu. Danas je profesor kvantne fizike na Oksfordu u Engleskoj i nacionalnom Univerzitetu u Singapuru. Specijalnost mu je kvantna spletenost i kvantna informatika. Autor je 200+ naučnih radova citiranih preko 10.000 puta. Autor je nekoliko naučnih i naučno popularnih knjiga, od kojih posebno je popularna knjiga o kojoj trenutno pišemo.

Vratimo se Dekodiranju realnosti. Ovde neće biti prepričana knjiga. Ozbiljna recenzija ne dozvoljava prepričavanje. Biće dotaknute neke od ključnih tačaka, te koristićemo snagu reči da utičemo da kroz svoj primerak nastavimo dalju polemiku u komentarima.

Posetiocima ovog sajta postavio bih jedno pitanje. Da li se sećate trenutka koji vas je posebno izazvao i koji vam je trasirao nauku kao profesiju, hobi ili možda opsesiju? Za profesorda Vedrala to je bila rečenica satkana od svega tri reči “Informacije su fizičke“.

Upravo teorijom informacija Vlatko počinje prvo poglavlje u analiziranju termina “Ex nihilo” ili principa stvaranje nečega iz ničega. Princip koji se provlači u naučnom, filozofskom, ali i religijskom prostoru kao najveća enigma. Naučni odgovor koji profesor Vedral trasira iz ovog principa je nešto najuzbudljivije što sam ikada pročitao. Njegov odgovor dobićete nakon uzbudljive metaforične utakmice nekoliko uticajnih igrača koji isprepletno jedan uz drugi čine naš kvantni univerzuum.

Ko su ovi igrači?

U prvom delu utakmice:

  • Prvi igrač je Šenonova teorija informacija koja matematički uobličava verovatnoću nekog događaja.
  • Kroz digitalnu romansu saznaćete zašto je priroda izabrala da DNK lanac, umesto bitova kao osnovnog kvanta informacije sadržaj ispisuje sa 4 baze. Neverovatno uzbudljiva apstrakcija.
  • Zatim na scenu stupa drugi zakon termodinamike koji u priči o entropiji kao meri za neuređenost sistema obajšnjava živi svet iz ugla informacije.
  • Nakon toga saznaćete zašto sreća prati hrabre i zašto para na paru ide. Da li ste znali da se oscilacije cena akcije na berzi takođe mogu opisati Šredingerovom jednačinom? Posebno je paradoksalno da doktori nauka za kvantnu mehaniku rade ovaj posao u najvećim brokerskim kućama.
  • I onda dolazi socijalna interakcija, da da, dobro ste pročitali, kraljica društvenih nauka, socijologija je dotaknuta iz ugla informacije. Očekujem da će u nastavku koji se priprema posebna analiza biti data internetu i socijalnim mrežama, kao nekoj evoluciji socijalne interakcije.

U drugom delu utakmice nastaje zaplet.

Na scenu stupa njeno veličanstvo kvantna mehanika sa svojih nekoliko neintuitivnih koncepata. Pojam kjubita, paralelizam, kvantna spletenost i tunelovanje je nešto što nije nimalo intuitivno makroskopskim bićima kao što je čovek.

Dotaknimo u najkraćem kvantne računare. Za razliku od standarne digitalne elektronike koja je bazirana na operacijama Bulove algebre, tj. na manipulacijama nula i jedinica koje se aproksimiraju tranzistorima u zakočenju ili zasićenju koncept kjubita je mnogo kompleksniji. Koncept kjubita je verovatno jedan od najsloženijih fenomena za razumevanje, jer pored postojanja stanja nule i stanja jedinice, postoji i takozvano spleteno stanje kada u isto vreme postoje i nula i jedinica. Ovaj paralelizam dovodi do strahovitih ubrzanja u određenim segmentima obrade informacija, a za više detalja o kvantnim računarima pogledajte ovaj link.

Kvantni računari se ubrzano razvijaju, mogućnosti ove tehnologije su revolucionarne te samim tim ogromni budžeti su u igri. Britanija ulaže mnogo para. Amerika da i ne govorimo, Japan se ozbiljno uključio u primenu ove tehnologije, a od nedavno ogroman budžet svojim naučnicima stavila je na raspolaganju i Kina. Rusija ćuti, a šta smera u pozadini ostaje da nagađamo.

– pred kraj drugog dela dešava se zaplet. Totalno indeterministički svet postaje klasično deterministički bez šanse da se desi izuzetak. Dozvolite da vam profesor Vedral prenese ovu priču.

Ulazimo u treći deo.

– Uz mnogo zanimljivih koncepata, metafora, detalja iz istorije nauke i biografija naučnika, tokom cele knjige lagano se kreće u zadatak brojanja ukupne informacije koju sadrži naš univerzuum. Dok naučnici troše decenije na uobličenju velike teorije koja će konačno povezati fiziku mikrosveta (kvantnu mehaniku) sa teorijom relativnosti, tj. fizikom masivnih tela koncept informacije kao da im je promakao. Veoma su uzbudljive moći kvantne informacije. Posebno je izazovno kako je “Božja volja” i njena snaga sagledana iz informacionog ugla.

Knjiga je originalno objavljena na engleskom 2008. Do danas, kraj 2014, pojedini segmenti obrađivani u njoj, poput kvantnih računara na primer eksponencijalno su napredovali u tehnološkom smislu reči. Međutim u naučnom, gnoseološkom smislu, po snazi ideje koju nosi ova knjiga nema ni mrvice zastarelosti. Posle svake rečenice, na kraju pasusa ili poglavlja odgovori samo nastavljaju da se prevrednavaju iznova i iznova.

Knjiga potražuje višestruko čitanje. Ali sve što je zanimljivo ima kraj. Ili novi početak, do kojeg ostaju neka stara i izviru nova pitanja. Neka od otvorenih pitanja su namenjena svakom akademskog građaninu, na primer, postoji li veza između krutih i lakih nauka? Dok su druga kompleksna i za najveće multidisciplinarce, da li je kvantna fizika uništila savremenu filozofiju, budući da filozofi nisu stigli da se dovoljno edukuju?

Ali. Kvantna informacija ne traži uzrok da bi se desila. Ona se dešava svakog trenutka.

I dok ona grabi ka večnosti neko će postaviti prosto pitanje gde nabaviti knjigu? Ukucajte u Google “dekodiranje stvarnosti” i sve će vam se samo kasti.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: