kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Kako osiromašeni uran ne izaziva rak

Dosta se prašine diže u javnosti oko toga da su nas bombardovali uranom i da smo zbog toga poboljevali od raka. Cenjeni neuro-onkolog i bivši predsednički kandidat Prof. Dr. Danica Grujičić se slaže sa tim (uzevši o obzir da je Kurir valjano preneo intervju sa njom).

Zato sam rešio da napišem ovaj članak posle koga ću siguran sam biti prozvan izdajnikom i stranim plaćenikom (ovo drugo svakako i jesam).

Šta je radioaktivnost?

Celokupna materija oko nas sagrađena je od atoma. Atomi su dalje sagrađeni od elektronskog omotača i atomskog jezgra koje čine nukleoni, pozitivno naelektrisani protoni i neutralno naelektrisani neutroni. Dva i više nukleona drži na okupu (poput super lepka) sila koja se zove nuklearna sila (rezidualna jaka sila). Ona je kratkog dometa u suprotnosti sa silom koja se trudi da rasturi jezgro, Kulonovom silom. Kulonova sila je odbojna sila koja nastaje između dveju čestica istog naelektrisanja (u ovom slučaju pozitivno naelektrisanog nukleaona – protona).

Što su atomska jezgra veća to su i nestabilnija. Što su atomska jezgra veća imaju veći broj protona a veći broj protona znači i sve jaču, odbojnu Kulonovu silu. Elementi kod čijih jezgara je Kulonova sila između protona jača od slabe nuklearne sile između nukleaona zovu se radioaktivni elementi. Ti će elementi zračiti čestice kako bi dostigli konfiguraciju jezgara sa manjim brojem nukleona koja je stabilnija. Svi znamo da je zračenje ili radijacija opasna, ali da li je svako zračenje podjednako opasno?

Tipovi radiaktivnosti

Kako osiromašeni uran ne izaziva rak 1

Alfa raspad. Izvor Wikipedia

U biti postoje tri tipa radioaktivog zračenja.

Alfa raspad pri kome se emituju alfa čestice odnosno jezgra helijuma (dva protona i dva neutrona). Alfa čestice spadaju pod ne naročito opasnu radijaciju zato što su alfa čestice relativno teške. Zaustaviće ih list papira ili površinski sloj kože. One su toliko teške da u vazduhu mogu preleteti najviše par cm pre nego izgube svu energiju. Jedini zdravstveni problem sa alfa česticama nastaje ako dođu u kontakt sa unutrašnjim organima (bilo plućima kroz vazduh ili bubrezima i sluokožom kroz hranu ili piće).

Pod beta radioaktivnim zračenjem podrazumeva se emisija elektrona iz jezgara atoma. Beta zračenje je nešto opasnije od alfa zračenja i može da izazove štetne posledice. Niskoenergetski beta zrak putuje par metera kroz vazduh dok visokoenergetski beta zraci mogu putovati i do desetak metara. Tanja plastika ili zaštitno odelo u potpunosti će vas zaštititi od beta zračenja.

Gama zračenje predstavlja skup visokoenergetskih fotona (delića svetlosti). Gama zračenje može da putuje kroz vazduh puno više od alfa i beta zraka i uglavnom su adekvatna zaštita od gama zraka olovni zidovi. Što bi rekao moj profesor fizike iz srednje škole: “Gde oni udare tu trava ne niče”.

Vreme poluraspada

Međutim nije samo način na koji se određeni izotop raspada reper za to koliko je taj izotop opasan. I brzina kojom se izotopi raspadaju igra važnu ulogu. U nuklearnoj fizici ovo je opisano vremenom poluraspada, odnosno, to je vreme za koje polovina od svog ukupnog radioaktivnog izotopa prođe kroz radioaktivni raspad.

Primer: Radioaktivni materijal X ima vreme poluraspada od milijardu godina, radioaktivni materijal Y od 30 minuta. Oba dva materijala se raspadaju na isti način (alfa, beta ili gama). Izotop Y je znatno opasniji zato što je za 30 minuta od kilograma radioaktivnog izotopa ostalo pola kilograma dok radioaktivnom materijalu X treba milijardu godina za tako nešto (te i da emituje istu količinu zračenja).

Uran

Uran ima dva važna izotopa, benigniji U238 koji ima vreme poluraspada od oko 4.5 milijarde godina i opasniji U235 koji ima vreme poluraspada od oko 700 miliona godina. Uran kakav se nalazi u prirodi je 0.71% U235 i 99.18% U238. Obogaćeni uran ima 3-40% opasnijeg U235 i ostatak U238. Oba izotopa urana imaju raspade alfa tipa (iste one čestice koje mogu preći u vazduhu nekoliko cm pre nego izgube svu energiju). Zbog same strukture jezgra U235 je pogodan za pravljenje oružija i dobijanje energije u nukearnim elektranama dok se U238 ne može tako jednostavno koristiti u tu svrhu.

Osiromašeni uran

Nakon što je gotovo sav U235 potrošen u nukearnim reakcijama preostalih 99.7% U238 i 0.3% U235 naziva se osiromašeni uran. Osiromašeni uran spada u jako slabo radioaktivne materijale zbog malog procenta U235 i velike količine U238. Alfa čestice koje se emituju u tim reakcijama su slabog dometa i opasnost postoji samo ako se velike količine osiromašenog urana unesu kroz hranu, vodu ili vazduh. Zato se i osiromašeni uran koristi za proizvodnju municije, oklopa, kao kontra teg u putničkim avionima tipa boing, čak i kao zaštita od zračenja (što je potvrdio i radiolog Dr Aleksandar Ivković, gospodin čiji me je i članak inspirisao da pišem o ovoj temi sa aspekta fizike).

Čemu onda priča o epidemiji raka?

Ako ta epidemija i postoji njeni uzroci se vešto kriju. Najlakše je prstom upirati u one (NATO) za koje svi znamo da su zlikovci i verovati da su oni krivi i za ovaj naš problem. Mnogo je lakše to nego pitati:

Ili čekajte dok ne upecate ovako nešto iz zatrovane reke i krivite NATO pakt za vaše probleme.

Kako osiromašeni uran ne izaziva rak 2

Vaša delikatesna večera, sveže upecana na Nišavi. Izvor simpsons.wikia

7 Comments
  1. avatar 04.08.2017.
  2. avatar 04.08.2017.
  3. avatar 04.08.2017.
  4. avatar 04.08.2017.
  5. avatar 04.08.2017.
  6. avatar 05.08.2017.
  7. avatar 04.10.2017.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: