CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Dan planete Zemlje – 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan izabran da bude posvećen očuvanju Zemlje niko, ni u najružnijim snovima, nije mogao da zamisli kako će naša planeta danas izgledati i kako će tada mali problemi postati ogromi.

Da li se nešto promenilo od kad obeležavamo ovaj dan, ili od prošle godine? Jeste, nažalost! Šuma, biljnih i životinjskih vrsta, čiste vode je manje, plastike, drugog đubreta i različitog zagađenja sve više. Jedan dan ne može da promeni ništa, planeti ne možemo da pomognemo ako se samo tog dana setimo nje. Potrebno je mnogo više od jednog dana i mnogo ljudi.

“Ožiljci” su svuda širom planete, gomile đubreta i štetnih materija pokrivaju našu Zemlju, plivaju njenim rekama i okeanima, lete kroz vazduh koji je okružuje. Milijardama godina Zemlja je živela, prolazila kroz različite faze, neke vrste su nestajale a nove su nastajale. Međutim, nikada od nastanka naše Zemlje nije postojala vrsta, koja sebe naziva najinteligentnijom, koja je imala moć (i tu moć koristi) da stalno uništava druge i samu sebe; nikada nije postojala vrsta koja je bila bliže od nas uništenju cele planete.

Mnogi od nas zaboravljaju planetu na kojoj živimo. Zaboravljaju da ona nije tu samo zbog nas. Mi ljudi, ta vrsta koja sebe naziva najnaprednijom, samo smo jedan od najmlađih stanovnika ove planete. Nismo dugo ovde ali planeti pravimo najviše problema. Menjamo je, narušavamo njen miran život, a većina nas toga nije svesna.

Stalno slušamo o tome kako da pomognemo Zemlji, pričaju nam da ne radimo ovo, da ne radimo ono, da uradimo ovo ili ono. Međutim, zašto bi uopšte pomagali Zemlji? Zemlji pomoć nije potrebna, ona je bila tu mnogo pre nas i biće tu još dugo. Koliko god mi bili samouvereni i ponosni našim moćima da upravljamo planetom, koliko god bili sposobni da zagadimo zemlju, vodu i vazduh mi planetu ne možemo da uništimo. Zemlja je preživljavala mnogo opasnije stvari od nas, možemo da uništimo, i uništavamo, mnoge biljne i životinjske vrste, možemo da promenimo klimu, pomerimo reke i jezera, ili planine, ali ni život na njoj ne možemo da uništimo.

Tokom istorije planete njeni stanovnici su se stalno smenjivali, jedni su nestajali a drugi su dolazili. Sada smo upravo mi njeni najvažniji, za nas, stanovnici. Sve što radimo, dobro i loše, za našu planetu utiče najviše na naš život. Možemo da uništimo mnogo, ali ne i celu planetu. Možemo da uništimo veliki deo živog sveta i nas, ali planeta će ostati, neće biti ista, razlikovaće se mnogo ali planeta će biti tu!

Uništićemo sebe, ali Zemlja će ostati, ona će se oporaviti, doćiće nove biljke i životinje, kao i mnogo puta do sad ali neće biti ljudi.

Planeta je tu, ista svakoga dana. Ona o nama brine svakoga dana, bez obzira na to koji je datum. Tako treba da se ponašamo i mi prema njoj. Ovo bi trebao da bude dan kada treba da se sećamo toga šta smo uradili u prethodnoj godini, a ne dan kada planiramo (a posle nista ne radimo). Setite se naše planete, uradite nešto da joj pomognete jer pomažući Zemlji pomažete sami sebi, svima nama koji na njoj živimo i onima koji će na njoj tek živeti (ako im dozvolimo). Zemlja je tu zbog nas, a ne mi zbog nje, ne mora večito da nas tripi i lako može da reši “nas”, ako joj smetamo.

Dan planete Zemlje je dan ljudi, dan kada moramo da se setimo da zagađivanjem i uništavanjem planete najviše uništavamo ljudsku vrstu. Moramo da promenimo način razmišljanja, potrebno je samo malo, samo malo brige o planeti, prirodi i nama i biće bolje i nama i njoj.

Nažalost, tokom poslednjih godina umesto da idemo napred, stičemo nova znanja, poboljšavamo uslove života i štitimo nas i prirodu sve je više onih koji žele u neka druga vremena, vremena alternativnih stvarnosti, teorija i činjenica, vremena u kojima je jedino bitna moć (pojedinaca), zarada (pojedinaca) i iskorišćavanje drugih, vremena u kojima znanje, napredak i dobrobit većine nisu važni. Srećom, još ima dovoljno onih koji to žele, i mogu, da spreče!

Stigli smo toliko daleko i još dalje, ali još uvek većina stanovnika, koji sebe nazivaju inteligentnim, još uvek nije uspela da vidi koliko su naše razlike nevažne i smešne, koliko smo mi nevažni i neprimetni u tamnom prostranstvu svemira:

ako neko više voli RAP muzku, ovo je bolja verzija

Zemlja Noću…

ps. Reciklirajte, reciklirajte svakog dana, kao što je i ovaj tekst recikliran od materijala napisanog 2008, 2011, 2012 , 2017, 2018 i 2019 godine 🙂

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.