CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...
Slide7

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Predavanje „Mars – Mirna planeta boga rata“ biće održano u četvrtak 11. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu Astronomskog društva “Alfa” iz Niša, kao ...
predavanje-02

Predavanje “Sunce – zvezda Sunčevog sistema”

U četvrtak 24. decembra od 19 h biće održano online predavanjeSunce – zvezda Sunčevog sistemapredavač će biti dr Milan Milošević. Predavanje možete pratiti na sajtu AD Alfa i na našem YouTube kanalu, kao i na ...

U CERN-u otvoreno postrojenje koje pomaže u lečenju raka

U CERN-u otvoreno postrojenje koje pomaže u lečenju raka 1

MEDICIS – proizvodnja izotopa za medicinska istraživanja (Foto: CERN)

U Evropskoj laboratoriji za nuklearna istraživanja, CERN, u kome je Republika Srbija članica, izgrađeno je novo postrojenje koje može da pomogne medicinska istraživanja raka. Nazvano CERN MEDICIS, postrojenje je proizvelo prve radioizotope. MEDICIS će u budućnosti obezbeđivat

i širok spektar radioizotopa, od kojih se neki mogu proizvesti samo na CERN-ovom postrojenju ISOLDE koje je jedinstveno. Ovi radioizotopi su prvenstveno namenjeni bolnicama i istraživačkim centrima širom Evrope. U poslednje vreme dijagnostika i lečenje sa upotrebom radioizotopa su značajno napredovali, a MEDICIS će omogućiti istraživačima da osmisle i testiraju nekonvencionalne radioizotope sa ciljem da razviju nove pristupe borbi sa rakom.

„Radioizotopi se koriste u preciznoj medicini kako bi se dijagnostifikovao rak, srčani problemi i druge bolesti tako što se dostave izuzetno male radijacione doze tamo gde su one potrebne bez uništavanja okolnog zdravog tkiva“, rekao je Tiri Stora, koordinator projekta MEDICIS. „Sada sa MEDICIS-om možemo da proizvodimo nekonvencionalne izotope i da pomognemo da se poveća spektar njihove primene.“

Jedan hemijski element može imati više izotopa, što zavisi od toga koliko ima neutrona u jezgru. Neki izotopi su prirodno radioaktivni i poznati su kao radioizotopi. Mogu se naći gotovo svuda, na primer u stenama, pa čak i u pijaćoj vodi. Drugi izotopi nisu nam dostupni u prirodi, ali se mogu proizvesti u akceleratorima čestica (najveći akcelerator današnjice, Veliki hadronski sudarač, nalazi se upravo u CERN-u). Za proizvodnju radioizotopa MEDICIS koristi rad drugog CERN-ovog postrojenja koji se naziva ISOLDE. Prva serija radioizotopa proizvedena na ovaj način bio je Terbium 155Tb, koji se, sudeći prema prvim nedavno predstavljenim rezultatima istraživanja, smatra obećavajućim radioizotopom u dijagnostici raka prostate.

Inovativne ideje i tehnologije iz fizike doprinele su velikom napretku na polju medicine u poslednjih 100 godina, od pojave medicinske dijagnostike i tretmana zasnovanih na radijaciji, kao i nakon otkrića X-zraka i radioaktivnosti. Upotreba radioizotopa u medicini je već vrlo raširena i to za snimanje, dijagnostiku i radijacionu terapiju. Pokazuje se, ipak, da mnogi izotopi koji se trenutno koriste nemaju najadekvatnija fizička i hemijska svojstva i da bi u nekim slučajevima drugačija vrsta radijacije bila pogodnija. MEDICIS može pomoći u potrazi za radioizotopima sa odgovarajućim karakteristikama kako bi se povećala preciznost snimanja i lečenja.

„CERN-MEDICIS novi je dokaz kako tehnologije iz CERN-a mogu da koriste društvu ne samo za fundamentalna istraživanja. Sa ovim jedinstvenim postrojenjem i ekspertizom, CERN je posvećen maksimiziranju uticaja naše tehnologije u svakodnevnom životu“, rekao je CERN-ov direktor za akceleratore i tehnologije Frederik Bordri.

Unutar postrojenja ISOLDE, snažan snop protona iz CERN-ovog Proton sinhotron bustera pogađa specijalno razvijene mete i tako proizvodi raznolike atomske fragmente. Ove čestice se potom razdvajaju prema svojoj masi formirajući novi niskoenergetski snop koji se usmerava ka većem broju ekperimentalnih stanica. Na jednoj od njih, za postrebe MEDICIS-a, postavlja se druga meta iza pomenute ISOLDE-ine. Jednom kada se izotopi proizvedu na MEDICIS-ovoj meti, automatizovana transportna traka nosi ih u MEDICIS postrojenje gde se traženi radioizotopi odvoje i usade u metalnu foliju. Tako se dostavljaju istraživačkim ustanovama među kojima je Paul Šerer institut, Univerzitetska bolnica u Vaudu i Univerzitetska bolnica u Ženevi.

Kada stigne u neku od bolnica, istraživači razdvajaju izotope i vezuju ih za molekule poput proteina ili šećera koji su izabrani tako da precizno targetiraju tumor. U ovom obliku izotopi se mogu ubrizgati u organizam pacijenta, gde će se molekuli vezati za tumor ili organ koji se snima ili leči.

Postrojenje ISOLDE radi već 50 godina i do sada je za raznovrsne svrhe, uključujući i fundamentalna nuklearna istraživanja, astrofiziku i bionauke, proizvelo 1300 izotopa iz 73 supstance. U ISOLDE su se već proizvodili izotopi za medicinska istraživanja, ali će novo MEDICIS postrojenje omogućiti proizvodnju radioizotopa koji preciznije odgovaraju potrebama medicinske zajednice.

CERN-MEDICIS je rezultat napora koji je CERN uložio zajedno sa saradnicima iz Fonda za transfer znanja, privatnih fondacija i partnerskih ustanova. Projekat finansijski podržava Evropska komisija kroz Marija Sklodovska Kiri grant koji od 2014. godine pomaže razvoju medicinske i naučne saradnje širom Evrope.

(Izvor: IPB)

2 Comments
  1. avatar 17.12.2017.
  2. avatar 23.12.2017.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: