CERN-MC2024

CERN Masterclass 2024

U periodu od 15. februara do 27. marta 2024. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 20. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2024). U ...
skolaPMN

Otvaranje Škole prirodno-matematičkih nauka u Nišu

U subotu, 18. novembra na Prirodno-matematičkom fakultetu u Nišu počinje Škola prirodno-matematičkih nauka. Ovu školu namenjenu učenicima 7. i 8. razreda osnovne i svih razreda srednje škole ove godine po ...
biosignatureNajava

Astrobiologija i astronomsko posmatranje povodom Noći istraživača

Povodom predstojeće Evropske noći istraživača AD "Alfa" i Departman za fiziku PMF-a u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje (četvrtak, 28. septembar) i teleskopsko posmatranje (petak, 29. septembar).Jedno od kanonskih pitanja astrobiologije ...
Perseid Meteors over Mount Shasta

Letnji vatromet u epizodi Perseidi 2023

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine u vreme Nisville Jazz festivala, ...
Unearthed-SuperMoon-1611-1-web

Dva (plava) Supermeseca u avgustu 2023. godine

Ako sutra uveče pogledate u nebo videćete Supermesec, najveći Mesec u mnogo godina! Bićete svedok spektakularnog prizora kakav se retko viđa na nebu, pun Mesec će biti ogroman, najveći koji ...
kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
slika2

Нобелова награда за физику 2022. године

Аутор: проф. др Мирољуб Дугић(Институт за физику, Природно-математички факултет, Универзитет у Крагујевцу)Нобелову награду за физику за 2022. годину поделила су тројица експерименталних физичара за област заснивања квантне механике, Ален Аспе ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
ada_lovelace_portrait

Rođendan Ejde King Lavlejs - prve programerke

Samo dan kasnije ali i mnogo godina pre rođenja Grejs Hoper, na današnji dan, 10. decembra 1815. godine rođena je Ejda King Lavlejs (Ada Lovelace), ćerka čuvenog engleskog pesnika Lorda Bajrona, ...
Grace-Hopper

Grejs Hoper: do ratne mornarice do kompajlera i buba

Kada govorimo o IT sektoru, matematici i vojsci verovatno nam prva asocijacija budu muškarci. Međutim, tu sliku menja žena rođena na današnji dan, 9. decembra 1906. godine u Njujorku. Doktorirala ...
kupola-atomske-bombe

Dan kada je eksplodirala prva atomska bomba

Pre tačno 75 godine, tačnije 6. avgusta 1945. američki avion bombarder bacio je jednu jedinu bombu na japanski grad. Taj grad bila je Hirošima, a posledice te bombe pamtiće generacije ...
530px-palebluedot

30 godina Plave tačke u beskraju i Porodičnog portreta

Šta mislite šta je ovo na slici? Ne znate? …  Ova svetla tačka je Zemlja, naša planeta. Generacije ljudi, hiljadama godina žive na toj svetloj tački, sve što ste ikada… nalazi se na njoj…A fotografije je ...
planeta-vlasina

Planeta Vlasina oko zvezde Morave

Povodom jubileja koji ove godine obeležava Međunarodna astronomska unija (MAU), 100 godina od svog osnivanja, sve zemlje članice MAU su imale jedinstvenu priliku da kumuju imenu jednoj od novootkrivenih planeta ...
sunbathing

Sunčanje i/ili zdravlje? Izaberite sami!

Sunce, taj žuti disk koji svakoga dana putuje po plavom nebeskom svodu, je samo jedna od nekoliko milijardi zvezda rasutih svuda po praznom prostoru svemira. Ono je jedna sasvim obična ...
davinci

Leonardo da Vinči: Umetnik. Naučnik. Pronalazač.

Pišu: Jovana Savić i Jovana Stanimirović“Onaj ko isključivo ceni praksu bez teorije je poput moreplovca koji se ukrca na brod bez kormila i kompasa, ne znajući kuda se plovi.” - ...
crna-rupa-prva

Prva fotografija crne rupe!

Već nekoliko decenija, a može se reći i vekova, crne rupe privlače ogromnu pažnju kako naučnika tako i javnosti, kroz popularne tekstove, različite ideje i SF romane i (visokobudžetne) filmove.Do ...
dositej-obradovic

Dositej Obradović – srpski prosvetitelj i reformator

„Knjige, braćo moja, knjige, a ne zvona i praporce!“Dositej ObradovićNa današnji dan 28. marta 1811. godine u Beogradu je umro najveći srpski prosvetitelj i reformator – Dositej Obradović. Sahranjen je ...

Apolo 11: 50 godina kasnije

Na današnji dan, pre tačno 50 godina, tj. 16. jula 1969. godine u 9:32h po lokalnom vremenu (13:32 po Griniču), iz Kennedy Space Center-a lansirana je raketa nosač Saturn V. Na vrhu te rakete nalazio se Apolo 11, a u njemu su sedeli: Nil Armstrong (komandant misije), Michael Collins (pilot komandnog modula) i Edwin Eugene ‘Buzz’ Aldrin (pilot Lunarnog modula).

Apollo 11 krenuo je na “kratak” put. Sledeća stanica bio je Mesec! Bio je ovo prvi u nizu letova koji će nekog stanovnika naše planete odvesti na neki drugi, nepoznati svet.

Apolo 11: 50 godina kasnije 1
Posada Apola 11 kreće ka raketi Saturn V i Apolu 11. U prvom redu N. Armstrong
(Kennedy Space Center, Merritt Island, Florida, izvor: AP/NASA)

Dve godine nakon što je kompletna posada Apola 1 stradala tokom priprema na Zemlji, mnogo priprema i provera raketa je ponela posadu Apola 11 ka cilju.

Letu Apola 11 prethodili su letovi Apola 4, 5 i 6 bez posade čiji je cilj bio testiranje rakete nosača. Nakon ovih letele su tročlane posade Apola 7, 8, 9 i 10.

Apolo 11: 50 godina kasnije 2
“Rađanje Zemlje” – prva kolor fotografija izlaska Zemlje (snimila posada Apola 8)
Apolo 11: 50 godina kasnije 3

Apolo 7 (11. oktobar 1968) postavljen je u orbitu 227 x 283 km a primarni cilj posade bio je testiranje pogonskih motora, komandnog i servisnog modula. Posada je obišla Zemlju 163 puta i emitovala prvi živi televizijski prenos iz svemira.

Apolo 8 (21. decembar 1968) prvi put je koristio za lansiranje raketu Saturn V. Bila je ovo prva misija koja je stigla u orbitu oko Meseca, a zadatak misije bio je sticanje operativnog iskustva posade u upravljanju letelicom, testiranje sistema komandnog modula, testiranje komunikacionih sistema i testiranje sistema za održavanje života u uslovima u orbitiranja oko Meseca. Posada je takođe snimila i fotografije površine Meseca, kako one nama vidljive tako i udaljene strane. Ove fotografije služile su kao osnova za planiranje buduće Apolo misije i njihovo spuštanje na površinu našeg satelita. Posada Apola 8 takođe je snimila i čuvenu fotografiju Rađanje Zemlje.

Apolo 9 (3. mart 1969) bio je prvi u svemir let mesečevog (lunarnog) modula sa posadom. Zadatak je bio osposobljavanje modula za operacije na Mesecu. Let misije trajao je 10 dana a tokom misije modul je od ostatka letelice bio odvojen oko 70 sati. U tom periodu testirano je odvajanje i spajanje letelice i modula, samostalan let i upravljanje modulom.

Apolo 10 (18. maj 1969) bila je druga misija koja je imala zadatak da stigne u orbitu oko Meseca, ali ovog puta letelica je imala sve sastavne delove – komandni modul, servisni modul i lunarni modul. Primarni zadaci ove misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letelice za pružanje podrške letelici i posadi koja će u sledećoj misiji izvršiti zadatak sletanja na Mesec, kao i testiranje samog mesečevog modula u uslovima mesečeve orbite i okoline. Može se reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno sletanje na Mesec u misiji Apolo 11. Tokom misije dva člana posade, Tomas Staford i Judžin Endru Sernan, obavila su let lunarnim modulom u orbiti oko Meseca, pri čemu su se spustili na samo 8,9 km od površine.

Apolo 11: 50 godina kasnije 4
Lunarni (mesečev) modul (izvor: Wikipedia / Magnus Manske, NASA)

Apolo misije i njihove posade testirale i pripremile sve elemente leta. Za posadu Apola 11 ostalo je ono najvažnije i najteže – preći tih “preostalih” 9 km, spustiti se bezbedno na površinu, boraviti na površini a zatim uspešno poleteti. Upravo bio je zadatak Apola 11 i njegove posade Armstronga, Oldrina i Kolinsa.

Na taj put ponela ih je raketa Saturn V, a sa njima su krenuli i komandni modul, servisni modul i lunarni modul. U prostoru ne mnogo većem od jednog većeg automobila trebalo je provesti narednih 8 dana i preći više od milion kilometara…

Kako je izgledao let Apola 11 pogledajte u ovom, ubrzanom snimku – animaciji na kraju ovog teksta.

Tok misije u realnom vremenu možete da pratite na sajtu Apolo in Real Time.

Apolo 11: 50 godina kasnije 5
Procedura okretanja komandnog i servisnog modula i njihovo povezivanje sa lunarnim modulom. Ova procedura izvršena je nakon poletanja sa Zemlje, kad je raketa stigla u orbitu. Više o ovoj fotografiji i preostalih 37 najznačajnijih koraka tokom leta pogledajte u tekstu Apolo Moon Shot – 38 koraka do Meseca i nazad.
Apolo 11: 50 godina kasnije 6
Let Apola 11 (izvor i veća fotografija airandspace.si.edu)
3 Comments
  1. avatar 16.07.2019.
  2. avatar 16.07.2019.
  3. avatar 18.08.2019.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.