kvark-kvazar

Od kvarka do kvazara - uz mnogo astrofizike i malo matematike u Maju mesecu matematike u Nišu

Obeležavanje Maja meseca matematike, u organizaciji Departmana za matematiku PMF-a u Nišu nastavlja se u petak, 26. maja, od 17:00 h, u amfiteatru Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu sa tri nova ...
Slika dana: Mesec u polusenci [18.10.2013]

Pomračenje Meseca polusenkom (5. maj 2023)

Za ovaj petak (5. maj) nebeska mehanika “pripremila” je pomračenje Meseca, Međutim, ovo pomračenje značajno će se razlikovati od onih atraktivnih delimičnih i totalnih pomračenja Meseca koja smo posmatrali tokom ...
CometZtf_Hernandez_960

Kometa C/2022 E3 (ZTF)

Ako ste tokom prethodnih par meseci bili totalno izolovani od vesti ili toliko ne volite vesti iz astronomije da čim ih čujete menjate sajt/TV kanal/radio stanicu onda verovatno niste čuli ...
partial-solar-eclipse

Predavanje i posmatranje pomračenja Sunca iz Niša

Povodom predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca, Astronomsko društvo “Alfa” i Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu organizuju naučno-popularno predavanje i javno posmatranje pomračenja.U ponedeljak, 24. oktobra biće održano predavanje“Ne paničite – to je samo ...
solar-eclipse

Delimično pomračenje Sunca (25. oktobar 2022)

Još tačno deset dana deli nas do predstojećeg delimičnog pomračenja Sunca koje će biti vidljivo iz Srbije. Pomračenje Sunca za mnoge je verovatno najznačajnija i najazanimljivija pojava koju možemo da ...
DSC_2117

“Otvorena vrata” opservatorije na krovu PMF-a u Nišu (2022/23. godina)

Posle duže pauze AD Alfa i Laboratorija za astrofiziku, astronomiju i astrobiologiju Departmana za fiziku PMF-a u Nišu otvaraju svoja vrata za sve zainteresovane ljubitelje astronomije I organizuju teleskopska posmatranja.Tokom narednih nedelja, dok vremenski i ...
bpu11-v01

U Beogradu počinje 11. Međunarodna konferencija BPU

Pod pokroviteljstvom Balkanske unije fizičara (Balkan Physical Union - BPU), u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu (PMF Niš), Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz ...
Perseid-meteor-shower-today-main-220809-c3f975

Meteorska kiša - Perseidi 2022

Svake vedre noći, ako odete negde daleko od svetla grada i ako ste dovoljno strpljivi možete da vidite nekoliko meteora svakog sata. Međutim, svake godine oko 10. avgusta "zvezde padalice" ...
kosmicke-litice

Džejms Veb Teleskop - prve fotografije

Odavno je "Svet nauke" otišao u zimski... letnji... višegodišnji san i teško ga je probuditi ali neki događaji u nauci su toliko značajni da mogu da predstavljaju prekretnicu u budućem ...
posterM3-nis

Maj mesec matematike u Nišu

Da li informacija samo o proseku verno opisuje razne pojave? Jesu li dobra stara vremena zaista bila tako dobra? Šta je zajedničko dizajnu Renoove karoserije i fontova? Može li nam ...
cmsMasterclass

CERN Masterclass 2022

U ponedeljak 4. apila 2022. godine pod pokroviteljstvom CERN-a i grupe IPPOG (International Particle Physics Outreach Group) održaće se 18. međunarodni program “MasterClasses – Hands on Particle Physics” (MC2022).U ovom obrazovno-istraživačkom programu ...
cms-posetajpg

Virtuelna poseta CMS eksperimenta u CERN-u

U četvrtak, 17. marta sa početkom od 19:00 h, biće organizovan simpozijum sa pratećim predavanjima i virtuelnom posetom CMS eksperimentu u CERN-u.CERN i naučne institucije iz Republike Srbije redovno organizuju obrazovne programe za učenike i ...
odeljenje-cover

Pripremna nastava za upis u Odeljenje za fiziku (šk. 2022/23)

Ove godine u Odeljenje za učenike sa posebnim sposobnostima za fiziku Gimnazije “Svetozar Marković” u Nišu stiže 20. generacija učenika. Nastavnici i saradnici Departmana za fiziku PMF-a, u saradnji sa ...
800px-Benjamin_Franklin_1767

Bendžamin Frenklin (1706 - 1790)

Na današnji dan, 17. januara, 1706. godine, u Bostonu (Masačusets, SAD), rođen je Benžamin Frenklin (Benjamin Franklin), američki naučnik i političar, borac za ljudska prava, učesnik u Američkom ratu za ...
svetnauke 2021

Srećna nova 2022. godina

Dragi prijatelji i prijateljice, kolegenice i kolege, saradnici i saradnice, slučajne prolaznice i prolaznici,dok polako odbrojavamo poslednje "metre" još jednog kruga oko Sunca i bližimo se kraju još jedne godine ...
1280px-ALH84001_structures

Meteorit sa Marsa ALH84001

Najpoznatiji meteorit sa Marsa otkriven je 27. decembra 1984. godine na Antarktiku.Ovaj meteorit nosi oznaku ALH84001 i otkriven je u oblasti Allan Hills, grupi brda na Antarktiku. Pronašao ga tim ...
NSF-blackhole-Ghez-NRFuller-768x551-1

Kako smo videli nevidljivo?

Povodom obeležavanja 50 godina studija fizike, hemije i matematike na Univerzitetu u Nišu i dana fakulteta, Prirodno-matematički fakultetu Nišu tokom septembra i oktobra organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Zbog epidemiološke situacija ...
nauke

50 godina fizike, hemije i matematike na PMF-u u Nišu

Povodom obeležavanja Dana Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i 50 godina postojanja i uspešnog rada Departmana za hemiju, Departmana za fiziku i Departmana za matematiku PMF organizuje seriju naučno-popularnih predavanja. Predavanja ...
Slika dana: Galileo Galilej i teleskop [25.08.2014]

Prvi teleskop

Galileo Galilej i prvi teleskop (izvor: Physics Today)Na današnji dan 1609. godine Galileo Galilej predstavio je "prvi teleskop" Leonardu Donatu, vladaru Venecije, i njegovim savetnicima. Galileo Galilej napravio je ovaj ...
apolo11-pre-poletanja

52 godine od Malog koraka za čoveka - Apolo 11

Na današnji dan, pre tačno 52 godine, 20. jula 1969. godine čovek je prvi sleteo na površinu drugog nebeskog tela.Oko šest sati pre “malog koraka za čoveka, ali velikog za čovečanstvo” dvočlana posada ...
Perseids_Meteor_Shower_2012

Predavanje “O meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo fizike i matematike”

Specijalan gost ovogodišnjeg programa Maj mesec matematike u Nišu biće prof. dr Dragan Gajić. U četvrtak 20. maja 2021. godine od 19:45 h, prof dr Dragan Gajić će održati online predavanjeO meteoroidima, meteoritima i meteorima uz malo ...
earth-living-conditions

Dan planete Zemlje - 22. april

Današnji dan se od 1970. godine u celom svetu obeležava kao međunarodni dan naše planete Zemlje. Kada je pre 48 godina američki senator Gajrold Nelson inicirao ideju da ovaj dan ...
yuri_gagarin_01

Juri Gagarin - 60 godina od prvog leta u svemir

Pre tačno 60 godina, 12. aprila 1961. godine oko 9 sati po Moskovskom vremenu, raketa Vostok 1 poletela je ka svemiru. U raketi je sedeo Juri Gagarin koji je nekoliko minuta kasnije postao prvi čovek u ...
Slide9

Predavanje Saturn - gospodar prstenova

Predavanje „Najvišu planetu vidim trostruko ili Saturn - gospodar prstenova" biće održano u četvrtak 4. marta od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD Alfa, kao i na ...
Slide8

Predavanje “Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!”

Predavanje „Da Jupitera nije bilo, ni nas ne bi bilo!“ biće održano u četvrtak 18. februara od 19:00 h. Predavač će biti prof. dr Dragan Gajić.Predavanje možete pratiti na sajtu i YouTube kanalu AD ...

Apolo 11: 50 godina kasnije

Na današnji dan, pre tačno 50 godina, tj. 16. jula 1969. godine u 9:32h po lokalnom vremenu (13:32 po Griniču), iz Kennedy Space Center-a lansirana je raketa nosač Saturn V. Na vrhu te rakete nalazio se Apolo 11, a u njemu su sedeli: Nil Armstrong (komandant misije), Michael Collins (pilot komandnog modula) i Edwin Eugene ‘Buzz’ Aldrin (pilot Lunarnog modula).

Apollo 11 krenuo je na “kratak” put. Sledeća stanica bio je Mesec! Bio je ovo prvi u nizu letova koji će nekog stanovnika naše planete odvesti na neki drugi, nepoznati svet.

Apolo 11: 50 godina kasnije 1
Posada Apola 11 kreće ka raketi Saturn V i Apolu 11. U prvom redu N. Armstrong
(Kennedy Space Center, Merritt Island, Florida, izvor: AP/NASA)

Dve godine nakon što je kompletna posada Apola 1 stradala tokom priprema na Zemlji, mnogo priprema i provera raketa je ponela posadu Apola 11 ka cilju.

Letu Apola 11 prethodili su letovi Apola 4, 5 i 6 bez posade čiji je cilj bio testiranje rakete nosača. Nakon ovih letele su tročlane posade Apola 7, 8, 9 i 10.

Apolo 11: 50 godina kasnije 2
“Rađanje Zemlje” – prva kolor fotografija izlaska Zemlje (snimila posada Apola 8)
Apolo 11: 50 godina kasnije 3

Apolo 7 (11. oktobar 1968) postavljen je u orbitu 227 x 283 km a primarni cilj posade bio je testiranje pogonskih motora, komandnog i servisnog modula. Posada je obišla Zemlju 163 puta i emitovala prvi živi televizijski prenos iz svemira.

Apolo 8 (21. decembar 1968) prvi put je koristio za lansiranje raketu Saturn V. Bila je ovo prva misija koja je stigla u orbitu oko Meseca, a zadatak misije bio je sticanje operativnog iskustva posade u upravljanju letelicom, testiranje sistema komandnog modula, testiranje komunikacionih sistema i testiranje sistema za održavanje života u uslovima u orbitiranja oko Meseca. Posada je takođe snimila i fotografije površine Meseca, kako one nama vidljive tako i udaljene strane. Ove fotografije služile su kao osnova za planiranje buduće Apolo misije i njihovo spuštanje na površinu našeg satelita. Posada Apola 8 takođe je snimila i čuvenu fotografiju Rađanje Zemlje.

Apolo 9 (3. mart 1969) bio je prvi u svemir let mesečevog (lunarnog) modula sa posadom. Zadatak je bio osposobljavanje modula za operacije na Mesecu. Let misije trajao je 10 dana a tokom misije modul je od ostatka letelice bio odvojen oko 70 sati. U tom periodu testirano je odvajanje i spajanje letelice i modula, samostalan let i upravljanje modulom.

Apolo 10 (18. maj 1969) bila je druga misija koja je imala zadatak da stigne u orbitu oko Meseca, ali ovog puta letelica je imala sve sastavne delove – komandni modul, servisni modul i lunarni modul. Primarni zadaci ove misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letelice za pružanje podrške letelici i posadi koja će u sledećoj misiji izvršiti zadatak sletanja na Mesec, kao i testiranje samog mesečevog modula u uslovima mesečeve orbite i okoline. Može se reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno sletanje na Mesec u misiji Apolo 11. Tokom misije dva člana posade, Tomas Staford i Judžin Endru Sernan, obavila su let lunarnim modulom u orbiti oko Meseca, pri čemu su se spustili na samo 8,9 km od površine.

Apolo 11: 50 godina kasnije 4
Lunarni (mesečev) modul (izvor: Wikipedia / Magnus Manske, NASA)

Apolo misije i njihove posade testirale i pripremile sve elemente leta. Za posadu Apola 11 ostalo je ono najvažnije i najteže – preći tih “preostalih” 9 km, spustiti se bezbedno na površinu, boraviti na površini a zatim uspešno poleteti. Upravo bio je zadatak Apola 11 i njegove posade Armstronga, Oldrina i Kolinsa.

Na taj put ponela ih je raketa Saturn V, a sa njima su krenuli i komandni modul, servisni modul i lunarni modul. U prostoru ne mnogo većem od jednog većeg automobila trebalo je provesti narednih 8 dana i preći više od milion kilometara…

Kako je izgledao let Apola 11 pogledajte u ovom, ubrzanom snimku – animaciji na kraju ovog teksta.

Tok misije u realnom vremenu možete da pratite na sajtu Apolo in Real Time.

Apolo 11: 50 godina kasnije 5
Procedura okretanja komandnog i servisnog modula i njihovo povezivanje sa lunarnim modulom. Ova procedura izvršena je nakon poletanja sa Zemlje, kad je raketa stigla u orbitu. Više o ovoj fotografiji i preostalih 37 najznačajnijih koraka tokom leta pogledajte u tekstu Apolo Moon Shot – 38 koraka do Meseca i nazad.
Apolo 11: 50 godina kasnije 6
Let Apola 11 (izvor i veća fotografija airandspace.si.edu)
3 Comments
  1. avatar 16.07.2019.
  2. avatar 16.07.2019.
  3. avatar 18.08.2019.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

%d bloggers like this: